Sigurnost na internetu - rezultati učeničke ankete (131 učenik OŠ Goričan) s savjetima o povećanju sigurnosti dok smo online i offline, savjeti u vezi društvenih mreža, protiv ovisnosti o internetu itd.

1. Sigurnost na internetu -
rezultati učeničke
ankete

2.  Općenito o sigurnosti na internetu
 Društvene mreže i sigurnost
 Zlonamjerni softver, antivirusi, ažuriranje
OS-a (WindowsaI i dr.
 Simptomi ovisnosti o internetu i računalima

3. O anketi
• U anketi sudjelovao 131 učenik naše škole
• Učenici od 4. do 8. r.
• Pitanjima su se nastojali dobiti odgovori vezani za sigurnost
na internetu (koliko vremena na kojim sadržajima uz kakve
opasnosti)
• Anketa je bila posve anonimna i apelirano je na učenike da
odgovori budu u cijelosti iskreni
• Provedeno vrijeme na internetu treba promatrati u svjetlu
činjenice da to uglavnom nije korisno provedeno vrijeme
(npr. u pretraživanju interneta za školu i sl.)
• Vjerujem da će učenici u mnogim najzastupljenijim
odgovorima pronaći sebe, svoju braću i sestre, rođake, a
odrasli svoju djecu, nećake…

4. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Da (128 učenika ili 97,7 %) Ne (3 učenika ili 2,3 %)
Imate li računalo, laptop, tablet, smartphone ili neki
sličan uređaj kojim možete na internet?

5. 0
10
20
30
40
50
60
70
Da (83 učenika Ili
63,4%)
Ne (18 učenika ili
13,7 %)
Skoro svaki dan
(21 učenik ili
16%)
Rijetko (10
učenika ili 7,6%)
Jeste li svaki dan na internetu ?
- Oko 80% učenika naše škole je svaki dan ili skoro svaki dan na internetu što je popriličan ali
i očekivan postotak u današnje vrijeme

6. Nadziru li roditelji koliko ste dugo na internetu ?
Ne, nikad
(21 učenika
ili 16 %)
Ovisno o
ocjenama
(46 uč. ili
35,1 %)
Ponekad
(65 učenika
ili 49,6%)
- Situacija nije loša, premda, ni onih 16 % učenika ne bi trebalo biti bez, barem povremenog
nadzora na internetu, pogotovo kad se zna da i uz nadzor učenici znaju odlutati u krivom smjeru

7. Internet uglavnom koristim za:
Igrice (41 učenik ili 31,3%)
Pretragu interneta - privatno i za školu (16 učenika ili 12,2%)
Čitanje vijesti/novosti (1 učenik ili 0,8%)
Društvene mreže - facebook, twitter i sl. (42 učenika ili 32,1%)
Slušanje glazbe (11 učenika ili 8,4%)
Shopping - zajedno s roditeljima 0 učenika ili 0 %)
Gledanje filmova, youtube i sl. (16 učenika ili 12,2%)
Ostalo (4 učenika ili 3,1%)

8. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
Točno (39 učenika - 29,8%) Netočno (92 učenika - 71,2%)
Na internetu sam i ako me nitko ne vidi što pišem, na kojem
uređaju pišem i u koje vrijeme pišem - nikad nitko neće znati
tko je to poslao toj određenoj osobi.
Tvrdnja iz naslova je netočna jer se, unatoč svim tim navodima, naš identitet može razotkriti radi podataka koji se po
prirodi stvari automatski ugrađuju u našu poruku te stoga n i k a d ne treba vrijeđati nekog na taj ni na druge načine.

9. 0
5
10
15
20
25
30
35
40
Smartphone
(47 učenika,
37,9%)
Računalo (37
učenika,
29,8%)
Laptop (33
učenika,
26,6%)
Tablet (7
učenika, 5,6%)
Playstation (0
učenika, 0%)
Na internet idem najčešće preko:

10. 0
5
10
15
20
25
30
35
Smartphone
(30 učenika,
24,2%)
Računalo (44
učenika,
30,5%)
Laptop (44
učenika,
30,5%)
Tablet (13
učenika,
10,5%)
Playstation (8
učenika, 6,5%)
Igrice najčešće igram na:

11. 0
10
20
30
40
50
60
Tijekom dana (74 učenika,
59,7%)
Tijekom večeri (57 učenika,
40,3%)
Igrice najčešće igram:ram:

12. - Ovdje se vidi 20-ak % učenika koji priznaju da se, dobrim dijelom radi igrica, ne naspavaju
dovoljno, što ima utjecaja i na situaciju u školi
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Često (18
učenika,
14,5%)
Rijetko (37
učenika,
29,8%)
Uvijek imam
dovoljno sna
(65 učenika,
49%)
Nikad ne
spavam
dovoljno (8
učenika,
6,7%)
Radi korištenja interneta ne naspavam se dovoljno noću.

13. 0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Vrlo pozitivno
(26 učenika,
21%)
Vrlo
negativno (7
učenika, 5,8%)
Uglavnom
pozitivno (22
učenika,
17,7%)
Uglavnom
negativno (12
učenika, 9,7%)
Nema utjecaja
na ocjene (58
učenika,
46,8%)
Korištenje interneta na moje ocjene u školi utječe
- Učenici najvećim dijelom smatraju da Internet nema loš utjecaj na školske ocjene

14.  postoji još mnogo društvenih mreža koje su
također vrlo popularne:
 Ask.fm Instagram Twitter Picasa Flickr Snapchat Viber Skype

15. 0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
4.5
DA (108 učenika - 82,4%) NE (23 učenika - 17,6%)
Imaš li profil/račun/account na facebooku ?
(iz školske online ankete)
- Facebook nije zaokupio sve učenike, ali možda oni imaju otvoren račun u nekoj drugoj
društvenoj mreži: Tumblr, Viber, WhatsApp, Google+, Twitter, Pinterest, Snapchat,
Instagram, Youtube itd. ili, još vjerojatnije, u u više društvenih mreža

16. 0
10
20
30
40
50
60
70
DA NE
Profil/račun/account na Facebooku mi je otvoren prije 13-te
godine života. ? (iz školske online ankete)
82
učenik
a
62,6% 49
učenika
37,4%
- vrijeme boravka na internetu ovisi o godinama starosti (više godina = dozvoljen dulji
boravak na int., naravno, do određene granice), ali za uzrast djece od 1. raz. do 6. r.
su 2 sata dnevno sasvim dovoljna

17.  većina ljudi se ne pridržava pravila pa se danas
Facebook profili rade s 9, pa i manje godina
 djeci se time ne daje primjer iskrenosti i
poštovanja zakona
 djeca (a i odrasli) imaju veće šanse biti napadnuta
preko Facebook-a od strane lažnih profila i
osoba koje su napravile Facebook s lošom
namjerom
 Gotovo svi roditelji razmišljaju po obrascu: „Ja
sam protiv tog da moje dijete u tako ranim
godinama ima svoj profil u Facebooku, ali kad svi
drugi imaju….ne želim da moj sin, tj. moja
kćerka bude meta podsmjeha” .

18. Netko koga ne poznajem, nudi mi prijateljstvo na
Facebooku. Ja to obično….
(iz školske online ankete)
Prihvaćam (18 učenika - 13,7%) Ne prihvaćam (113 učen. - 86,3%)
- točan bi odgovor trebao biti - ne prihvaćam
- U protivnom ulazimo u rizik zlonamjernih planova nepoznatih osoba

19. Ne poznaješ osobu koja ti je prijatelj na društvenoj mreži, vidiš mu
sliku na fejsu, lijepo se dopisujete i izgleda da se dobro slažete.....ta
druga osoba te poziva da se nađete. Ti ćeš…. (iz školske online ankete)
Prihvatiti poziv (23 učenika, 17,6%)
Odbiti poziv (108 učenika, 82,4%)
Poziv ne treba prihvatiti jer je moguće da je slika koju vidiš, zapravo,
krivotvorena, da su izjave te osobe – laži i da ta osoba nije dobronamjerna.

20.  mnogi ljudi ni ne slute kakve osobe postoje na
Facebook-u
 postoje oni koji na Facebook-u šire mržnju,
rasizam, vulgarizam, imaju kojekakve nečasne
namjere, a posljednjih godina društvene mreže
postaju kanali komunikacije za teroriste
 takve osobe se najčešće kriju iza lažnih profila
gdje ih druge osobe ne mogu identificirati

21. 0
10
20
30
40
50
60
U slučaju da te netko povrijedi na internetu (više puta), obratit ćeš se:
(iz školske online ankete)
- „Nikom”, a možda ni „prijateljima” nije dobar odgovor jer se radi o
višestrukom internetskom zlostavljanju za koje bi trebali znati i odrasli

22. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
DA (8 učenika,
6,1%
NE (112 učenika,
85,5%)
Dijelom točno (11
učenika, 8,4%)
Jesi li ti kad stavio nešto zločesto na internet o nekom (tekst,
sliku, crtež i sl.) bez dopuštenja te osobe ?
(iz školske online ankete)
- 20 % učenika priznaju da su zloporabili internet je dosta visok
- u stvarnosti, broj je vjerojatno i veći, a neke ankete u RH govore da je to
50%

23. 0
10
20
30
40
50
60
70
DA (11 učenika,
8,4%)
Donekle (30 učenik,
22,9%)
NE (91 učen.,
69,5%)
Je li ikad bilo poteškoća na internetu (netko je ružno pisao o
tebi, postavljao bez dopuštenja tvoje slike i sl.) ?
(iz školske online ankete)
- više od trećine učenika doživjelo je neki oblik zlostavljanja na internetu
- na zlostavljanje ne odgovarati zlostavljanjem
- mogu se u povjerenju obratiti roditeljima, u školi razrednici, pedagogu, Plavom telefonu….

24. 0
10
20
30
40
50
60
70
DA (21 učenik, 17
%)
NE (68 učenika,
68%)
Djelomično (19
učenika, 15%)
Ako si nekad nešto ružno stavio na internet o nekom
drugom - je li bilo kazne za tebe?
(iz školske online ankete)
- u 68 % slučajeva nije bilo nikakve kazne za one koji su se neprilično ponašali
na internetu (!!)

25.  najbolji način je da blokiramo osobe s kojima
ne želimo biti u kontaktu
 ako nas netko napadne na Facebook-u, NE
SMIJEMO vrijeđati tu osobu, nego prekinuti
sve veze s njom (blokirati ju) ili se pokušati
pomiriti na civiliziran način
 uvijek se možemo s povjerenjem obratiti
roditeljima, razrednici, pedagoginji, Plavom
telefonu i sl.

26.  Facebook je najpopularnija društvena mreža s
najviše aktivnih korisnika na kojem mnogi
provode previše vremena – pojava ovisnosti
 učenici posustaju u školi, dobivaju slabe ocjene
zbog Facebook-a i drugih društvenih mreža
 Moguća je ovisnost o Facebooku i drugim
društvenim mrežama, o internetu i, općenito, o
računalima
 postoje klinike specijalizirane za odvikavanje

27.  Ovisnici o internetu obično zanemaruju uobičajene životne navike kako
bi što više vremena proveli na društvenoj mreži, internetu, računalu i sl.
 U ekstremnim slučajevima, virtualni svijet može služiti kao zamjena za
druženje sa vršnjacima u realnom svijetu
 često se zanemaruje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba (kao što
su hrana i spavanje ).
 S vremenom - korisnik više ne može ograničiti vrijeme koje provodi na
internetu tj. računalu, smartfonu i sl.
 često dolazi do tipičnih obrambenih mehanizama, koji se nalaze kod
svih ovisnika: poricanje svoje ovisnosti, laganje, osjećaj krivnje
 ovisnici skrivaju svoju ovisnost ili je neće priznati
 U slučaju da je računalo u kvaru ili da nema interneta dolazi do lošeg
raspoloženja, nervoze, razdražljivost, nesanice i povećanog znojenja
 Posebno osjetljive su osobe koje su sklone depresiji i samotnjaštvu
 Kada pritisak svakodnevnog života postaje velik, dolazi do bijega
u virtualni svijet
 Mnogi korisnici surfaju satima po noći pa dolaze iscrpljeni na posao ili u
školu
 neki čak napuštaju posao da bi mogli npr. igrati igrice

28. 1. Ne govorite istinu u vezi vremena koje provodite online
2. Fizičke aktivnosti i druženje sa vršnjacima svedeni su
vam na minimum
3. Zanemarujete obaveze u kući, na poslu i u školi kako
biste provodili vrijeme online
4. Trošite previše novca na kompjutersku opremu ili
internet aktivnosti (koje Vam, zapravo, ne trebaju)
5. Osjećate stalnu želju da budete online, kada god ste
udaljeni od računala
6. Online ste da biste pobjegli od životnih problema
7. Ne obraćate pažnju na emocionalne i fizičke posljedice
zbog cjelodnevnog sjedenja ispred kompjutera
8. Negirate da imate problem
 Ako se prepoznajete u 4 ili više točaka – tada bi se
moglo raditi o internetskoj ovisnosti ili njenim počecima

29.  Poteškoća terapije protiv te vrste ovisnosti je u tome što
kompletna apstinencija nije moguća ili je malo vjerojatna
 Računala i drugi elektronički mediji su predmeti
svakodnevnog života
 Stoga se u terapiji pokušava učiti savjesno korištenje
medija
 U terapiji ovisnosti o internetu uključuje se buđenje
interesa za športske i druge aktivnosti u slobodno vrijeme
 U Hrvatskoj se problematikom ovisnosti o internetu
bavi ”Zajednica Cenacolo” kroz program "Edukacije za
život", koji za cilj ima cjelovitu izgradnju osobe u punini
njene slobode, čime osoba postiže sposobnost
odgovornog i uravnoteženog korištenja tehničkih
dostignuća bez dodatnih neželjenih posljedica
 Koliko sam upoznat, Specijalna psihijatrijska bolnica za
djecu i mladež (do 18. godina) u Kukuljevićevoj ulici u
Zagrebu se također, između ostalog, bavi ovom tematikom

30. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Netočno (122 učenika -
93,8%)
Točno (8 učenika - 6,2%)
Na internetu ostavljaš svoj broj mobitela ili kućnu
adresu bez puno razmišljanja.

31.  neprimjerene i vulgarne slike
 ružan rječnik
 osobni podaci – ime i prezime, npr. brojevi
telefona, adrese i sl. ne bi se trebali javno
objavljivati radi sigurnosti djece i odraslih

32. 0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
manje od 100
prijatelja (42%)
od 100 do 500
prijatelja
(41,2%)
od 500 do
1000 prijatelja
(8,4%)
više od 1000
prijatelja
(8,4%)
Na Facebooku imam…
- malo je vjerojatno da naši učenici (dobro) poznaju 500, 1000, 1500 ili više svojih
„prijatelja”
- ovdje bi mogla vrebati opasnost lažnih prijatelja tko zna kakvih namjera

33.  Bilo bi najsigurnije da se prihvaćaju samo one
osobe s kojima se znamo uživo
 zanimljivost je da mnogi učenici viših razreda
OŠ imaju i preko 1500 „prijatelja” koje,
dakako, sve ne poznaju

37. 0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
4.5
DA (103 učenika ili
78,6%)
NE (5 učenika ILI 3,8%) DJELOMIČNO (23
učenika iIi 17,6%)
Poznate su mi opasnosti na internetu.
(iz školske ankete)
- nešto više od 20% (30-ak) učenika priznaje da im djelomično ili uopće nisu poznate opasnosti interneta
- među 79% učenika koji su zaokružili DA, vjerujem da ima i onih koji bi trebali proširiti svoje
spoznaje o ovoj temi

38. Opasnosti na internetu po skupinama
1) Zlonamjeran (maliciozni) softver:
a) virusi – mogu izbrisati sve podatke s računala
b) trojanci – oni se provuku na naše računalo pod maskom
nekog drugog, naoko korisnog programa
c) crvi – umnažaju se na našem računalu sve dok ga
potpuno ne zaguše
d) spyware
e) hakerske alatke
f) adware
2) Opasnosti na društvenim mrežama
3) Ovisnost o internetu itd.
4) Krađa identiteta

39. Virusi
• računalni virus je računalni program koji može "zaraziti"
druge programe tako da u njih unese kopiju samog sebe
• svaki program (ili računalo) koji je zaražen postaje nositelj
virusa i tako zaraza raste
• prvi pravi predak današnjih virusa bio je „Prevading
animal” koji je bio sposoban nadodavati se na druge
programe na UNIVAC (UNIVAC je skraćenica od
UNIversal Automatic Computer) 1108 računalnom
sustavu
• Najčešće se šire pomoću sumnjivih web stranica, e-mail
porukama, prijenosom podataka (USB stikovi) ili
skidanjem različitih programa (pjesme, slike, video
snimke…)

40. Crvi
• ova kategorija obuhvaća programe koji se šire putem
LAN-a ili interneta s ciljem da uđu u računalo,
razmnožavaju se u „zaraženom” računalu dok se
operativni sustav (npr. Windows) ne sruši
• paralelno s tim se šire u druga računala
• crvi koriste različite mrežne servise za širenje: email, brze
poruke, dijeljenje resursa, IRC kanale, LAN, WAN itd.
• postoji i mali broj takozvanih paket-crvi; oni se šire kao
mrežni paketi ili izravno ulaze u RAM kompjutera gdje se
nalazi kod (program) koji ih pokreće
• Crvi opterećuju rad mreže, a mogu oštetiti podatke i
kompromitirati sigurnost računala

41. Trojanski konji
• npr. na internetu se iznenada pojavi program koji nam se
nudi radi provjere grešaka ili rada našeg računala, ali pod
maskom dobrog programa se može kriti zlonamjeran
softver, tj. nakon što ga instaliramo, nadajući se
najboljem, tek tada mogu krenuti prave poteškoće
• danas postoje mješavine virusa i trojanskog konja koje se
rasprostranjuju bez znanja korisnika
• potrebno je izbjegavati sumnjive web stranice - stranice
sa puno reklama, igrica, ili ako je antivirus stranice
označio kao nepouzdane, npr. ovako: http

42. Phishing, spyware
• Fišing (phishing) – korisnika se mami da pod krinkom
komunikacije s nekim pouzdanim unese osjetljive podatke ne
sumnjajući na zlonamjernost cijelog postupka (krađa identiteta)
• program koji oponaša web stranicu npr. naše banke i traži neke
vitalne informacije o nama i našem računu koje mogu poslužiti
za nanošenje štete
• Spyware „sjedi na ramenu” korisnika i „gleda” koja to korisnička
imena, lozinke korisnik ukucava, koje proizvode i usluge kupuje
na internetu, koji ga sadržaji i na kojim stranicama najviše
zanimaju.
• Duckduckgo.com – tražilica koja „ne pamti” naše pretrage
https://duckduckgo.com/
• zamjenska tražilica koja ne prikuplja naše podatke bi mogla biti
duckduckgo.com

43. Hakerske alatke i drugi štetni programi
• Alatke (izrađivači - constructors) koje mogu biti korištene
za stvaranje virusa, crva, trojanaca
• programske biblioteke posebno razvijene za stvaranje
štetnog softvera
• hakerske alatke koje vrše šifriranje zaraženih datoteka
kako bi ih sakrile od antivirusnog programa
• ,,šaljivi“ programi koje ometaju normalnu funkciju računala
• programi koji namjerno pogrešno informiraju korisnike o
njihovim akcijama u operativnom sustavu

44. Ovisnost o internetu i/ili internetskim
igricama
• Mnogi sadržaji i mogućnosti privlače djecu i odrasle
• čovjek povećava vrijeme svog boravka na računalu
• teško se odviknuti od prekomjernog korištenja interneta
• zato je potrebno više se baviti sportom, druženjem s
ljudima u realnom svijetu i/ili nekom drugom nedigitalnom
aktivnošću koja nas zaokuplja

45. 0
10
20
30
40
50
60
Sigurno znam
(40 učenika -
30,5%)
Uglavnom znam
(67 učenika -
51,1%)
Uglavnom ne
znam (7 učenika
- 5,3%)
Ne znam (13
učenika - 9,9%)
Kako se obraniti od mogućih opasnosti na internetu ?
(iz školske ankete)
Samo 15,2% učenika je izjavilo da ne znaju, odnosno, uglavnom ne znaju kako se obraniti od
opasnosti, ali možda bi konkretna pitanja pokazala drugačiju sliku 

46. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
DA (107 učenika, 83,2%) NE (24 učenika, 16,8%)
Uređaj preko kojeg idem na internet ima uključeno
ažuriranje operativnog sustava (Windowsa,
Androida ili nekog drugog OS-a).
(iz školske ankete)
- Bez ažuriranja (osvježavanja) operativnog sustava također nema prave sigurnosti

47. Ažuriranje/osvježavanje Windowsa (Windows 7)
• Aktivacija ažuriranja Windowsa:
Start Upravljačka ploča Sustav i sigurnost Windows
Update (provjeri ažuriranja, instaliraj ažuriranja)
• Uvijek imati uključeno (ON, zelena boja) i podesiti : Automatski instaliraj ažuriranja,
Svaki dan

48. Nakon prethodnih koraka - ponovno
pokreni (računalo)

49. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
DA (104 učenika, 79,4%) NE (27 učenika, 20,6%)
Moje računalo ima aktiviran vatrozid / firewall. (iz školske ankete)
- vatrozid spada u osnovnu zaštitu od opasnosti na internetu i treba biti uvijek aktivan

50. Vatrozid (Firewall)
• Start Upravljačka ploča (Control Board) Vatrozid za
Windows Prilagodba postavki (uvijek uključeno, ON,
zeleno):

51. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
DA (117 učenika, 89,3%) NE (14 učenika, 10,7%)
Moje računalo ima antivirusni program.
- svi bi trebali imati antivirusni program jer bez njega nisu zaštićeni na internetu

52. Antivirusni programi
• ako je instaliran i aktivan antivirus, on ne znači
puno ako Windowsi nisu ažurirani jer se antivirus
oslanja na operativni sustav i obratno
• antivirusni program (ali i anti spyware i anti adware)
morate imati instaliran i aktivan
• treba ga podesiti da bude redovno automatski
ažuriran, tj. osvježen
• redovno, što češće treba skenirati računalo
• stickove treba skenirati prije svake uporabe na
računalu

53. • Na internetu se lako nađe popriličan broj
(besplatnih) antivirusa
• Windows Defender je ugrađen u Windowse od
inačice Windows 7 na više – recenzije pokazuju da
je dovoljan ako:
a) ne surfate opasnim sumnjivim stranicama (npr.
čudnih adresa tipa (www.asdefgghjkjl.com/sd123...)
b) ne otvarate mailove čudnih naslova (npr. „Osvojili
ste milijun eura” – a nitko u obitelji ne igra nagradne
igre)
c) skidate i instalirate samo programe koji su vam
zaista poznati s provjerenih lokacija/servera kao što su
npr. windows.com, carnet.hr itd.

54. Sigurne stranice – https (s-safe, sigurne stranice) – 1. primjer –
2. strelica ukazuje na slučaj gdje je antivirus krivo prepoznao sigurnu
stranicu….kao nesigurnu (i to se događa u praksi  )

55. Sigurne stranice – https – 2. dio

56. - Preko 70% učenika smatra da bi im o sigurnosti na internetu trebalo govoriti više
- Ne želim nikom ništa nametati, ali ako ima dobre volje i mogućnosti, možda bi se osim na informatici, o
sigur. na internetu čisto radi dobrobiti naših učenika i osvježavanja svoje nastave, moglo progovoriti i na
hrvatskom, engleskom, njemačkom, (npr. upotrebom tekstova koji govore o ovoj temi, likovnom (prigodni
crteži), na SRO-u itd.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
DA (92 učenika, 70,2%) NE (39 učenika, 29,8%)
Smatram da bi nam trebalo još više nego do sad govoriti
o sigurnosti na internetu.

57. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
DA (98 učenika,
74,2%)
NE (7 učenika,
5,1%)
Donekle (27
učenika, 20,7%)
Smatram ovu anketu korisnom.

58. Zaključak
• Ne boravite više od 2 sata dnevno online (kad su
pitali djecu što bi radili radije nego bili na
internetu oni su odgovorili – družili se sa
prijateljima uživo)
• Imajte aktiviran vatrozid, antivirus, ažuriranje
• Ne objavljujte olako svoj mobitel, adresu i sl. na
internetu
• Ako vas netko vrijeđa na internetu – niste vi krivi,
nego je ta osoba kriva i zato:
- Ako vas netko zlostavlja – recite to osobi od
povjerenja (kod kuće ili u školi)