SlideShare a Scribd company logo

Sredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora i

•
•
D
Dejan Jovanovic

DE AKMKASMDASLM ALFLKAMMFKKAKKSSDNFKFFFFFFFFFFFF FASKFSKDMFKSDMFKSDMFKMSD FDSKFMKMKSDF DFSDKFMKFMSDMFK SDFKFKSMA;'LKGNAD MDF SDKFLSDFKLSDFKLSDMFKSLDMF'L;DFKM'AL;SDFSL;D'FMSDGKL;MDKSM'FKSDMF'KDMFKSLDMFKSLMFKMGMG;'SDKMSDKL'NGKNFK'LASN'NLAGF'FNGKLNFAKGNAKGN'FNGKLDFNGKLDANK'FG'KF'MGF DFASGADFGADSFGDFGSDAFGDFGDF

Engineering
1 of 136
Download to read offline
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 prezentacije sa vježbiprezentacije sa vježbi Branislav Sredanovi Banja Luka, mart 2014.Banja Luka, mart 2014. • Prezentacije sa vježbi sadrže teoretske osnove i prakti ne primjere za izbor alata i pribora. • Uz prezentacije koristi se skripta “Podloge za vježbe iz Alata i pribora 1”. • U pomenutoj skripti nalaze se zadaci koji se odnose na modeliranje alata i pribora pomo u ra unara. • Prezentacije su namjene studentima tre e godine Mašinskog fakulteta u Banjoj Luci.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 STANDARDNI ALATI ZA OBRADUSTANDARDNI ALATI ZA OBRADU STRUGANJEMSTRUGANJEM Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Tadi , B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 2) Tanovi Lj REZNI ALATI Univerzitet u Beogradu Mašinski fakultet2) Tanovi , Lj., REZNI ALATI, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, Beograd, 2007. 3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008. 4) www.sandvik.com 5) www.seco-tools.com 6) www.kennametal.com 7) www.haimer-usa.com 8) www.swaty-comet.si
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJEMATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE Prema vrsti materijala od koji su izra eni, alati mogu biti: Alati od brzoreznog elika – izra eni od legiranih elika: .6880, .6980, .9782. Koriste se za izradu noževa koji rade na nižim temperaturama i b i b d i b d t ij l i d i t jibrzinama obrade i za obradu materijala pri udarnim optere enjima. Alati od tvrdog metala – izra eni od praha karbida TiC (za obradu žilavih materijala), WC (za obradu krtih i tvrdih materijala) sa vezivnim materijalima Co i Ni. Uglavnom se koriste na obradnim centrima povišene krutosti i ta nosti, za standardne vrste obrade. Alatna keramika – izra uju se od praha Al2O3, sa vezivnim sredstvom odj p , SiO2, B4C. Koriste se za obradu tvrdih elika i legura te za izradu prevlaka na tvrdim metalima. Supertvrdi materijali – vješta ki dijamant (PCD), kubni nitrid bora (CBN). Koriste se za specijalne obrade super legura. Alati od tvrdog metala se razvrstavaju u grupe prema vrsti materijala obratka, koji diktira procenate razli itih vrsta praha tvrdih metala i veziva. MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJEMATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJEMATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE Savremeni alati se izra uju od tvrdog metala sa prevlakama, koje: Al2O3 TiN MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJEMATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE • pove ava otpornost oštrice na habanje, • pove ava otpornost na toplotu, • smanjuje trenje, TiCN Carbid • smanjuje adhezivno lijepljenje materijala obratka.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJEMATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE CVD Ch i l V D itiChemical Vapour Deposition PVD Phisical Vapour Deposition Postupci nanošenja prevlaka Alati za obradu struganjem se prema tipu obrade dijele na: • alate za spoljašnju uzdužnu obradu, • alate za spoljašnju popre nu obradu, • alate za unutrašnju obradu, PODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM • alate za odsjecanje, • alate za usjecanje, • alate za narezivanje navoja. Prema vrsti obrade alati za struganje se dijele na: • alate za finu obradu i • alate za grubu obradu. Prema obliku popr. presjeka drške alati za struganje se dijele na: • alate sa kvadratnim popre nim presjekom drške, • alate sa pravugaonim popre nim presjekom drške, • alate sa kružnim popre nim presjekom drške.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 Alati za obradu struganjem prema konstrukciji mogu biti: • strugarski noževi od brzoreznog elika, • strugarski noževi sa zaljemljenom plo icom od tvrdog metala, • strugarski noževi sa mehani ki pri vrš enom plo icom od TM. PODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM g p p Strugarski noževi prema smjeru obrade mogu biti: • lijevi i • desni. Elementi strugarskog noža: • Drška noža, • Grudna površina, • Glavna le na površina, GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMGEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM • Pomo na le na površina, • Glavno sje ivo, • Pomo no sje ivo, • Vrh alata.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 Geometrijske veli ine: • Napadni ugao noža, • Pomo ni napadni ugao noža, • Ugao vrha noža, GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMGEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM g , • Radijus vrha noža, • Ugao nagiba oštrice, • Grudni ugao, • Le ni ugao, • Ugao klina alata GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMGEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Geometrijske veli ine:
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 Uticaj obradnog sistema na izbor alata: • Oblici grudne površine zavise od vrste obrade (gruba ili fina) • Uglovi reznog klina zavise od vrste materijala ( elik, gvož e, ...) • Napadni uglovi na alatu zavise od tipa obrade (popre na, uzdužna, ...) U ib š i i i d b d ( b ili fi ) GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMGEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM • Ugao nagiba oštrice zavisi od vrste obrade (gruba ili fina) • Radijus vrha alata zavisi od vrste obrade (gruba ili fina) Odlikuje ih mogu nost obrade širokog spektra materijala, sa srednjim brzinama obrade pri povišenim temperaturnim STRUGARSKI NOŽEVI SA ZALEMLJENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA ZALEMLJENOM PLO ICOM povišenim temperaturnim, habaju im i mehani kim optere enjima. Imaju mogu nost oštrenja, što je izvjesna prednost u odnosu l t i j ji ina alate sa izmjenjivim plo icama.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 Plo ice su brzo izmjenjive Koriste na savremenim obradnim centrima za obradu rezanjem. Mogu se obra ivati širok spektar razli itih materijala. Rezna plo ica može da ima od jedne do 8 reznih ivica. STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM p j Drža i se izra uju od elika za poboljšanje i povišene tvrdo e Drža i obezbje uju stabilno i ta no nalijeganje plo ice. Postoje etri osnovna sistema stezanja rezne plo ice: • Pritezanje odozgo sa drža em (C sistem), P it j k t k l k t (P i t )• Pritezanje preko otvora preko poluge sa ekcentrom (P sistem), • Pritezanje direktno pomo u vijka (S sistem), • Kombinovano pritezanje odozgo i preko poluge (M sistem). C sistem predstavlja najstariji sistem pritezanja plo ice. Masivnost sistema se pozitivno odražava na preciznost i stabilnost obrade a negativno na proces odvo enja strugotine, i zbog toga se koristi pri teškim obradama. STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM 1. Tijelo 2. Vijak 3. Rezna plo ica 4. Loma strugotine 5. Elasti na ivija 6. Steza 7. Ekscentar 8. Podložna plo ica 9. Drža plo ice
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM P sistem se koristi pri obradi gdje je potrebno bolje odvo enje strugotine i pri skoro svim vrstama obrade. Lomljenje strugotine se odvija pod dejstvom žljebova i kanala na plo ici – loma a strugotine. STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM 1. Rezna plo ica 2. Podložna plo ica 3. Elasti na ivica 4. Nosa plo ice 5. Koljenasta polugaj p g 6. Zavrtanj
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 10 STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM S sistem je jednostavne konstrukcije. Zbog lošeg nalijeganja i ta nosti, te pojave vibracija primjenjuje se pri stabilnijim obradama gdje se ne zahtijeva visoka ta nost. STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM 1. Drža 2. Vijak 3. Rezna plo ica 4. Vijak 5. Podložna plo icap
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 11 STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM M sistemi su sistemi koji kombinuju neka od prethodno nabrojanih sistema stezanja. STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 12 Konstrukcija i oblik alata zavisi od tipa obrade, vrste i složenosti površine koja se obra uje. IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Makrogeometrija alata uti e na stabilnost obrade i otpornost oštice alata. Negativna geometrija ( < 0) • za vanjsko struganje • za tešku obradu • ve a otpornost oštrice • plo ice imaju le ni ugao jednak nuli • mogu e koriš enje obe strane plo ice Pozitivna geometrija ( = 0)Pozitivna geometrija ( = 0) • za unutrašnje struganje • za lakšu obradu • manja otpornost oštrice • le ni ugao je pozitivan • mogu e koriš enje samo jedne strane
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 13 IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Vrste i kvaliteta materijala alata (HSS, karbid, dijamant, ...) zavisi od materijala predmeta obrade i stabilnosti mašine. Za tvr e materijale obratka se upotrebljava CBN, a za mekše karbid. IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Izbor plo ice zavisi od tipa obrade, oblika površine i stabilnost obrade.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 14 IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Izbor oblika površine plo ice, odnosno loma a strugotine zavisi od vrste obrade (gruba, srednja ili fina). IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Preporu eni tehnološki parametri zavise od vrste materijala, vrste obrade i vrste alata.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 15 IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Alati se mogu ozna iti po jedinstvenoj ISO oznaci IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Oznake plo ica i oznake nosa a alata se u izvjesnoj mjeri podudaraju.p j
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 16 PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Zadatak 1. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraj i alat za struganje. • Obra ujemo niskolegirani elik • Potrebno je omogu iti istovremeno popre nu i uzdužnu obradu • Vrsta obrade je završna • Mašina je srednje stabilnosti PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 1. Na osnovu tipa obrade biramo C sistem stezanja
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 17 PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 2. Na osnovu tipa obrade biramo C oblik plo ice (nije u vezi sa C sistemom stezanja). PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 3. Provjeravamo izbor i mogu nosi obrade C oblikom plo ice
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 18 PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 4. Na osnovu materijala obratka i stabilnosti obrade biramo “negativnu” plo icu kvaliteta P PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 5. Na osnovu uslova biramo plo ice za normalni posmak (PF plo ica za obradu elika – P finishing)
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 19 PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 6. Na osnovu materijala obratka, stabilnosti obrade i vrste koraka biramo oznake plo ice i tehnološke parametre. CNMG 12 04 08CNMG 12 04 08CNMG 12 04 08CNMG 12 04 08 ISO oznaka: P20 Interna oznaka: -PF Kataloška oznaka: GC4215 PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 7. Na osnovu oznake plo ice saznajemo geometriju plo ice i ostale preporuke vezane za tehnološke parametre obrade.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 20 PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 8. Na osnovu oblika plo ice i tipa obrade biramo nosa plo ice DCLNRDCLNR 2525 M122525 M12
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 STANDARDNI ALATI ZA OBRADUSTANDARDNI ALATI ZA OBRADU OTVORAOTVORA Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Tadi , B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 2) Tanovi Lj REZNI ALATI Univerzitet u Beogradu Mašinski fakultet2) Tanovi , Lj., REZNI ALATI, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, Beograd, 2007. 3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008. 4) www.sandvik.com 5) www.seco-tools.com 6) www.kennametal.com 7) www.haimer-usa.com 8) www.swaty-comet.si
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 PODJELAPODJELA ALATA ZA OBRADU OTVORAALATA ZA OBRADU OTVORA Standardni alati za obradu otvora: • zabušiva i (start drill) • zavojne burgije (driling) • proširiva i (boring)p ( g) • razvrta i (reaming / fine boring) • upušta i (counterboring) • ureznici (threading) Burgije su osnovni alat za izradu otvora i rupa, dok ostali tipovi alata spadaju u alate za naknadnu obradu otvora Materijali za alate za obradu otvora: • HSS • HSS sa prevlakama • tvrdi metal (plo ice) • sinterovani materijali PROCEDURA ZA IZBOR ALATAPROCEDURA ZA IZBOR ALATA Definisanje oblika i dimenzija otvora Definisanje kvaliteta obrade Izbor tipa alata Izbor materijala alata Izbor drža a alata
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 ZABUŠIVA IZABUŠIVA I KARAKTERISTIKE ZABUŠIVA AKARAKTERISTIKE ZABUŠIVA A Zabušiva i su alati za izradu središnjih gnjezda kao prethodnice operacije bušenja otvora ili za izradu središnjih gnjezda za postavljanje pinole na strugu prilikom obrade.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 BURGIJEBURGIJE OSNOVNE INFORMACIJE O ZAVOJNIM BURGIJAMAOSNOVNE INFORMACIJE O ZAVOJNIM BURGIJAMA Zavojne burgije su osnovni alati za izradu i obradu otvora koji na tijelu imaju zavojne žljebove koji služe za odvo enje strugotine i dovo enjej g j SHP-a. Prilikom obrade otvora sa burgijom javljaju se nepovoljne pojave koje su uzrokovane nepristupa noš u zone obrade i otežanim odvo enjem strugotine. Bušenje burgijom može da ima dva osnovna vida, i to: • bušenje otvora i • proširivanje otvora.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 PODJELA ZAVOJNIH BURGIJAPODJELA ZAVOJNIH BURGIJA Zavojne burgije se mogu podjeliti prema: • dubini otvora koji se izra uje: - burgije za bušenje malih dubina - burgije za duboko bušenje ( L/D > 5) • materijalu od kojeg se izra uju: - burgije od brzoreznog elika - burgije sa plo icama od tvrdog metala - burgije sa dijamanstim vrhom • prema na inu izrade: - valjane burgije - glodane burgijeglodane burgije - brušene burgije - specijalne burgije • prema na inu stezanja: - burgije sa cilindri nom drškom - burgije sa morze konusom PODJELA ZAVOJNIH BURGIJAPODJELA ZAVOJNIH BURGIJA
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJAKARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA Tijelo zavojne burgije: • vrh burgije • rezni dio burgije • vrat burgije • oblik prihvata KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJAKARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA Osnovne mjere burgije: • pre nik burgije • dužina burgije • dužina vrata burgije • dužina prihvata burgije Konstrukcijom se definiše: • smanjenje pre nika burgije (0.02 ... 0.08 na 100 mm dužine), • materijal burgije • tvrdo a reznog dijela i tvrdo a drške burgije • kvalitet izrade burgije • debljina jezgra burgije (2/15 D)• debljina jezgra burgije (2/15 D) • širina ruba burgije, • korak i ugao zavojnice, • odstupanje od kružnosti, • dozvoljena razlika u visini sje iva
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJAKARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA Uglovi na burgiji: • le ni ugao ( ), • grudni ugao ( ), • ugao uspona zavojnice ( ), • ugao vrha zavojne burgije (2 ) • ugao nagiba pomo nog sje iva ( ) KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJAKARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA Oblik i mjere vrha zavojne burgije: Pove anjem ugla uspona zavojnice pove ava i grudni ugao reznog klina, što omogu ava lakše uklananje materijala, ali i gubitak vrsto e oštrice burgije.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJAKARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA Grudni ugao je promjeniv duž zavojnice (u direktnoj su vezi): R polupre nik burgije; ax polupre nik jezgra burgije; rx rastojanje od centra burgije do ta ke na sje ivu Dužina burgije: l = lbuš + 3·D lbuš dubina bušenja, D pre nik burgije Visina zavojnice burgije: KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJAKARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA Oštrenje burgije: • Vrh burgije se formira pomo u dva konusa brušenjem na specijalnom ure aju za oštrenje burgija. • Na reznom vrhu se uo avaju dve grudne i dve le ne površine. • Grudne površine se poklapaju sa površinama zavojnih žljebova. • Zbog toga se le ne površine obrazuju pomo u dva konusa, kao presjek konusa i tjela burgije.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 PROBLEMI PRI OBRADI OTVORAPROBLEMI PRI OBRADI OTVORA Dominantan problem pri obradi otvora je odvo enje strugotine. PROBLEMI PRI OBRADI OTVORAPROBLEMI PRI OBRADI OTVORA Oblik habanja burgije je pokazatelj stanja procesa.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 10 SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORASAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA Savremeni alati za obradu otvora: • standardne burgije • standardne burgije sa prevlakama • alati sa izmjenjivim plo icama SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORASAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA Alati sa pre nikom manjim od 12 mm proizvode se samo u obliku standardnih burgija, zbog konstruktivnih ograni enja
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 11 SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORASAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA Proizvo a alata SANDVIK proizvodi itavu paletu alata za obradu otvora Alati sa pri vrš enim plo icama su nestabilniji pri obradi SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORASAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA Standardne burgije
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 12 SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORASAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA Specijalne burgije PROŠIRIVA I IPROŠIRIVA I I RAZVRTA IRAZVRTA I
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 13 OSNOVNE INFORMACIJE O PROŠIRIVA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O PROŠIRIVA IMA Proširiva i su standardni alati za obradu otvora koji služe za proširivanje ve izbušenih otvora na mjeru ili za pripremu za razvrtanje Proširivanje karakteriše: • manji dodatak za obradu i manja dubina obrade • manji uticaj napadnih uglova alata na proces obrade • ve a ta nost obrade • bolji kvalitet obrade • nesmetano odvo enje strugotine iz zone obrade OSNOVNE INFORMACIJE O PROŠIRIVA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O PROŠIRIVA IMA Radni deo proširiva a se sastoji od reznog i kaliriraju eg dijela. Ugao nagiba zavojnice uti e na proces odvo enja strugotine i na proces rezanja i bira se u zavisnosti od vrste materijala koji se obra uje.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 14 OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMA Razvrta i su alati koji služe za završnu obradu otvora. Ovi alati imaju 6 i više oštrica što doprinosi stabilnosti obrade OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMA Podjela razvrta a: • Prema obliku drške: - sa cilindri nom drškom - sa morze konusom • Prema na inu postavljanja: - nasadni razvrta i (koriste se za ve e dimenzije otvora) - razvrta i sa drškom (koriste se za manje dimenzije otvora) - specijalni • Prema konstruktivnom izvo enju:• Prema konstruktivnom izvo enju: - nepodesivi (geometrija je nepromjenjiva) - podesivi (npr. pre nik obrade, se može mijenjati) • Prema nagibu zuba: - sa kosim zubima - sa pravim zubima
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 15 OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMA Tijelo razvrta a: • ulazni dio • rezni dio • kalibriraju i dio • vrat • drška OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMA Nazivni pre nik razvrta a je standardizovan prema nazivnom pre niku otvora koji se obra uje. Tolerancijsko polje razvrta a je uže od tolerancije otvora.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 16 SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Savremeni proširiva i SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Dvoperni podesivi proširiva
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 17 SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Troperni podesivi proširiva SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Savremeni razvrta i
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 18 SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Podesivi razvrta SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Podesivi fini razvrta
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 19 SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Razvrta sa plo icama UPUŠTA IUPUŠTA I
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 20 OSNOVNE INFORMACIJE O UPUŠTA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O UPUŠTA IMA Upušta i služe za upuštanje i obaranje ivica na otvorima, u kojima se montiraju vijci ili navrtke, zakovice, zaptivke i sl. Standardni upušta i se izra uju kao: • eoni i • konusni eoni upušta i se mogu izra ivati i kao: • nasadni ili • stepenasti PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA Zadatak 1. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraj i alat za obradu otvora. • Tip obrade: BUŠENJE • Pre nik otvora: Dc = Ø10 mm • Dubina otvora: Lc = 30 mm • Tolerancija izrade: IT 9 • Kvalitet obrade: Ra = 2 m • Po etna površina: RAVNA • Materijal obratka: . 1220 • Stabilnost OS: SREDNJA
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 21 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 1. Izbor tipa alata: na osnovu veli ine otvora bira se burgija od HSS CoroDrill Delta C PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 2. Izbor geometrije alata: prema vrsti materijala obratka bira se oblik R840.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 22 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 3. Izbor materijala alata: na osnovu materijala obratka bira se materijal kvaliteta GC1220 koji odgovara kvalitetu oznake P20. PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 4. Izbor veli ina na alatu vrši se prema dubini bušenja.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 23 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA Zadatak 2. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraj i alat za obradu otvora. • Tip obrade: BUŠENJE • Pre nik otvora: Dc = Ø 36 mm • Dubina otvora: Lc = 60 mm • Tolerancija izrade: IT 10 • Kvalitet obrade: Ra = 3 m • Po etna površina: UKRŠTENE • Materijal obratka: . 1220 • Stabilnost OS: POVIŠENA PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 1. Izbor tipa alata: na osnovu pre nika i oblika obrade biraju se burgija sa izmjenjivim plo icama.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 24 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 2. Izbor geometrije alata: na osnovu zahtijeva obrade bira se oblik CoroDrill 880 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 3. Izbor veli ine tijela – izbor prema pre niku otvora i dubini bušenja
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 25 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 3. Analiza veli ina i dimenzija na tijelu alata: PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 4. Izbor plo ica: bira se kvalitet plo ice prema materijalu obratka i nosa u plo ica. Periferna polo ica: GC4024 - geometrije GR Centralna polo ica: GC1044 - geometrije GR
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 26 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 5. Analiza veli ina na plo ici: PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 6. Analiza i izbor režima obrade:
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 27 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA Zadatak 3. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraj i alat za obradu otvora. • Pre nik otvora: Dc = Ø 26 mm • Dubina otvora: Lc = 20 mm • Tolerancija izrade: IT 6 – završna obrada • Kvalitet obrade: Ra = 0.5 m • Po etna površina: RAVNA • Materijal obratka: SL 150 • Stabilnost OS: POVIŠENA PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 1. Izbor tipa alata: na osnovu pre nika i oblika otvora biraju se proširiva i sa izmjenjivim plo icama
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 28 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 2. Izbor oblika alata: na osnovu pre nika i kvaliteta bira se oblik CoroBore 825 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 3. Izbor veli ine tijela – bira se na osnovu pre nika otvora i kvaliteta izrade
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 29 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 4. Analiza dimenzija i veli ina na tijelu alata: PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 5. Izbor plo ica: na osnovu materijala obratka i vrste obrade bira se kvalitet plo ice – plo ice za struganje
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 30 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 6. Analiza veli ina i dimenzija plo ice:
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 STANDARDNI ALATI ZA OBRADUSTANDARDNI ALATI ZA OBRADU GLODANJEMGLODANJEM Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Tadi , B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 2) Tanovi Lj REZNI ALATI Univerzitet u Beogradu Mašinski fakultet2) Tanovi , Lj., REZNI ALATI, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, Beograd, 2007. 3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008. 4) www.sandvik.com 5) www.seco-tools.com 6) www.kennametal.com 7) www.haimer-usa.com 8) www.swaty-comet.si
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Glodala su višesje ni alati složene geometrije na ijem su obimu i/ili na eonoj strani raspore eni rezni zubi. Namjenena su obradi ravnih površina, stepenastih površina, zakrivljenih površina, te obradi fazonskih površina, usjeka, žljebova, zareza, utora i sl. M t ij li l t b d tMaterijali za alate za obradu otvora: • HSS • HSS sa prevlakama • tvrdi metal (lemljene ili pri vrš ene plo ice) • sinterovani materijali PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Prema položaju reznog dijela glodala: • eona glodala • valjkasta glodala • kombinovano
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Prema na inu izrade zuba glodala mogu biti: • glodala sa glodanim zubima • glodala sa le no struganim zubima • glodala sa brušenim profilima zubag p • glodala sa zalemljenom/mehani ki pri vrš enom plo icom Prema obliku zuba glodala mogu biti: • glodala sa pravim zubima • glodala sa ukrštenim zubima • glodala sa zavojnim zubima (desnim ili lijevim) P j b t j l d l bitiPrema smjeru obrtanja glodala mogu biti: • desnorezna glodala (u smjeru kazaljke na satu gledaju i iz drške) • lijevorezna glodala Prema na inu postavljanja na mašinu (prema obliku drške): • glodala sa drškom • nasadna glodala PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Oblik glodala: • valjkasta glodala l d l• eona glodala • koturasta glodala • testerasta glodala • vretenasta glodala • koni na glodala • profilna glodala
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJEGEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE Na glodalu se mogu uo iti rezni dio glodala (rezni klin) i prihvatni dio glodala (drška). Rezni klin glodala i rezna geometrija glodala je složene konfiguracije sastavljena od niza ravnih dijelova (fazeta) i složenih površina.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJEGEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE Broj zuba glodala - Manji broj lakše smiještanje strugotine u kanale dok ve i broj omogu ava stabilniju obraduj Ugao uspona zavojnice zuba se bira na osnovu uslova obrade. Glodala sa zavojnim zubima omogu avaju stabilniji rad jer pri izlasku jednog zuba iz zahvata drugi zub je ve u fazi jrezanja. Oblik zuba glodala treba da omogu i dovoljnu otpornost zuba glodala, dovoljno mjesta za smještaj strugotine i nesmetan dovod SHP-a. Geometrija alata za glodanje zavisi od: • materijala obratka • oblika površine GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJEGEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE p • mjera obratka • uslova obrade
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJEGEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE Glodala sa pre nikom iznadGlodala sa pre nikom iznad 40 mm se naj eš e izra uju kao nasadna glodala. IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Ravno glodanjeRavno glodanje (Face milling)
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Glodanje stepenikaGlodanje stepenika (Shoulder milling) IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Glodanje utora (Slot milling)
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Profilno glodanje (Profile milling) IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Kvaliteti glodala i plo ica pokrivaju itav spektar razli itih materijala. Pri izboru plo ica materijal obratka diktira vrstu materijala alata i prevlaka, dok kod izbora glodala od HSS diktira geometriju.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM OZNA AVANJE GLODALA - proizvo a SANDVIK IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM OZNA AVANJE PLO ICA - proizvo a SANDVIK
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 10 IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Savremeni alat za ravno glodanje sa izmjenjivim plo icama Sandvik IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Savremeni alat za glodanje stepenika sa izmjenjivim plo icama Sandvik
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 11 IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Savremeni alat za profilno glodanje sa izmjenjivim plo icama Sandvik IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Savremeni alat profilno glodanje od HSS Sandvik
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 12 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Zadatak 1. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraju e glodalo. • Površina: ravna • Širina obrade: 80 mm • Dubina obrade: 5 mm • Kvalitet obrade: srednji • Materijal obratka: .1220 • Stabilnost OS: povišena PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 1. Izbor tipa alata: na osnovu tipa obrade, širine i dubine glodanja bira se oblik alata CoroMill 245
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 13 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 2. Izbor veli ine nosa a plo ica: na osnovu pre nika i dubine rezanja (potrebne veli ine plo ice) R245-063Q22-12L PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 3. Izbor plo ice: na osnovu nosa a plo ica, materijala radnog predmeta i dubine rezanja R245- 12 T3 M- PM Oznaka kvaliteta GC4220
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 14 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 4. Izbor režima obrade: na osnovu plo ice, materijala radnog predmeta i koraka PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Zadatak 2. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraju e glodalo. • Površina: stepenasta • Širina obrade: 30 mm • Dubina obrade: 10 mm • Kvalitet obrade: srednji • Materijal obratka: SL 200 • Stabilnost OS: srednja
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 15 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 1. Izbor tipa alata: na osnovu tipa obrade, širine i dubine glodanja bira se oblik alata CoroMill 390 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 2. Izbor veli ine nosa a plo ica: na osnovu pre nika i dubine rezanja (potrebne veli ine plo ice) R390-025A25-17L
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 16 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 3. Izbor plo ice: na osnovu nosa a plo ica, materijala radnog predmeta i dubine rezanja R390- 17 04 08M- KM Oznaka kvaliteta: GC1020 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 4. Izbor režima obrade: na osnovu plo ice, materijala radnog predmeta i koraka
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 17 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Zadatak 3. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraju e glodalo. • Površina: profilna - složena • Najmanji pre nik: 5 mm • Kvalitet obrade: fina • Materijal obratka: aluminijum • Stabilnost OS: srednja PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 1. Izbor tipa alata: na osnovu tipa obrade, pre nika, širine i dubine glodanja bira se oblik alata CoroMill Plura
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 18 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 2. Izbor geometrije alata: na osnovu pre nika i dubine rezanja Ball nose end mill PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 3. Izbor kvaliteta i mjera alata: na osnovu materijala radnog predmeta i pre nika R216.42-05030-AK10A Kvalitet: H10
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 19 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 4. Izbor režima obrade: na osnovu plo ice i materijala radnog predmeta
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 STANDARDNI ALATI ZA OBRADUSTANDARDNI ALATI ZA OBRADU BRUŠENJEMBRUŠENJEM Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Tadi , B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 2) Tanovi Lj REZNI ALATI Univerzitet u Beogradu Mašinski fakultet2) Tanovi , Lj., REZNI ALATI, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, Beograd, 2007. 3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008. 4) www.sandvik.com 5) www.seco-tools.com 6) www.kennametal.com 7) www.haimer-usa.com 8) www.swaty-comet.si
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Brušenje je postupak obrade rezanjem, kod koga se odvajanje materijala ostvaruje istovremenim dejstvom ve eg broja zrna abraziva vezanih pomo u veziva u jednup j cijelinu - tocilo. Brušenje je najekonomi niji postupak završne obrade dijelova visokog kvaliteta i visoke ta nosti, pri emu glavno kretanje izvodi alat. Brušenje se izvodi na: • horizontalnim brusilicama • vertikalnalnim brusilicama PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Brušenje može biti: • okruglo - uzdužno - radijalno- radijalno • ravno • profilno Stezanje obradka: • na radni sto • u steznu glavu • izme u šiljaka • bez šiljaka
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Prema položaju radne površine • tocila za obimno brušenje • tocila za eono brušenje • tocila za profilno brušenjep j Prema položaju površine obratka: • tocila za unutrašnje brušenje • tocila za spoljašnje brušenje PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Karakteristike tocila su: • arsta abraziva • veli ina zrna • vrsta veziva • mješavina • poroznost Oblik tocila može biti: • koturasta • lon asta • valjkasta t• segmentna
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 KARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMKARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Tocila su sastavljena od abrazivnih zrna i vezivnog sredstva koje ih objedinjuje u cjelinu, koja se dobijaju mješanjem, presovanjem i pe em u kalupima. Abraziv može biti: • korund - prirodni materijal sa velikim proncentom Al2O3 • prirodni dijamant • prirodni kvarc za brušenje prirodnih materijala, drveta, kože. • zeleni silicijum karbid (96% SiC) za brušenje tvrdih materijala • crni silicijum karbid (97% SiO) za brušenje livova i obojenih metala • normalni elektrokorund (93.5 % Al2O3) za brušenje konstruk. elika • bijeli elektrokorund (98.5 % Al2O3) za brušenje legiranih elika • monokorund (97.5 % Al2O3) za brušenje nehr aju ih elika i legura • elektrokorund legiran titanom - elektrokorund povišene tvrdo e • elektrokorund legiran hromom - elektrokorund povišene žilavosti • bor karbid (B4C) za brušenje gdje se zahtijeva velika ta nost • kubni nitrid bora (CBN) za brušenje specijalnih legura • sinteti ki dijamant za brušenje keramike i tvrdih materijala KARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMKARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Sitnija zrna abraziva se slabije drže u vezivu a samim tim se tocilo brže troši. Tocila sa manjom poroznoš u izra uju se sa sitnimp j zrnima i obratno. Tako postoje vrlo gruba zrna (8- 12) gruba (14-24), srednja (30-60), fina (70-120) i vrlo fina znrna (150-240).
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 KARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMKARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Vezivna sredstva (veziva su naj eš e tajna proizvo a a): • organska (O) posjeduju veliku vrsto u i žilavost • kerami ka (V) na bazi gline i kvarca, toplotno postojani, predvi ena za brzine do 65 m/minza brzine do 65 m/min • silikatna (S) na bazi stakla, za tocila velikog pre nika; osjetljivo je na sredstva za hla enje; koristi se za abraziv od silicijum karbida • magnezitno (Mg) za suvo brušenje na manjim brzinama; osjetljivo je na vlagu; koristi se za abraziv od silicijum karbida • metalno (M) kao legura bakra, kalaja, gvož a i aluminijuma, primjenjuje se za dijamantni abraziv. Struktura tocila se ozna ava brojevima. Zatvorene strukture imaju ve i procenat abraziva i obratno. Razlikuje se: • zatvorena struktura (oznake 1 - 3), • srednja (oznake 4 - 6), • otvorena (oznake7 - 9) i • vrlo otvorena struktura (oznake 10 - 12). IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Izbor alata za obradu brušenjem vrši se na osnovu materijala obratka: Abraziv Sastav Materijal obratka Boja abraziva Al i ij 97-99% Al2O3 HSS li bijelaAluminijum oksid 97 99% Al2O3 HSS, liveno gvož e, tvrdi elik bijela 87-96% Al2O3 roza ili sme a Silicijum karbid 96-99% SiC Aluminijum, bakar, cementirani elici zelena <96% SiC crna Kubni nitrid bora CBN Specijalne legure, legure titanijuma žuta Vješta ki C K ik t kl t bij l Vješta ki dijamant C Keramika, staklo mutno bijela Obrada se vrši u okviru sljede ih vrijednosti tehnoloških parametara: • brzina obrtanja tocila 1500 - 3000 m/min • brzina pomjeranja 10 - 60 m/min • dubina obrade 0.01 - 0.05 mm
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Ponuda proizvo a a SWATY – tocila za ravno brušenje IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Ponuda proizvo a a SWATY – tocila za unutr. cilindri no brušenje
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Ponuda proizvo a a SWATY – tocila za unutr. cilindri no brušenje
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 PRIHVATI I DRŽA I ALATA ZAPRIHVATI I DRŽA I ALATA ZA OBRADU REZANJEMOBRADU REZANJEM Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Tadi , B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 2) Tanovi Lj REZNI ALATI Univerzitet u Beogradu Mašinski fakultet2) Tanovi , Lj., REZNI ALATI, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, Beograd, 2007. 3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008. 4) www.sandvik.com 5) www.seco-tools.com 6) www.kennametal.com 7) www.haimer-usa.com 8) www.swaty-comet.si
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 OSNOVNI ELEMENTI DRŽA A I PRIHVATA ALATAOSNOVNI ELEMENTI DRŽA A I PRIHVATA ALATA Prihvati i drža i alata (Tooling system) su elementi koji služe za “pomirivanje” razlike izme u glavnog vretena mašine alatke i alata za obradu. Funkcije koje moraju da ispune su: • Koncentri nost izme u alata i glavnog vretena mašine, • vrsto u i krutost prilikom prenosa momenta obrtanja u toku obrade, • Ta nost dimenzija umjerenih alata i• Ta nost dimenzija umjerenih alata i ostalih elemenata sistema, • Balansiranost pri visokim brojevima obrtaja u toku obrade. OSNOVNI ELEMENTI DRŽA A I PRIHVATA ALATAOSNOVNI ELEMENTI DRŽA A I PRIHVATA ALATA U obradi rezanjem koriste se dva pristupa u projektovanju prihvata alata: • Modularni sistem prihvata (modular tooling system) i • Standardni sistem prihvata (solid tooling system) Prihvat alata (Tool holders) Nastavci za dužinu (Lenght adaptors) Raduciri i nastavci Modularni sistem Standardni sistem Raduciri i nastavci za alat (Tool adaptors) Alat ili nosa plo ica (Tools)
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 PODJELA DRŽA A I PRIHVATA ALATAPODJELA DRŽA A I PRIHVATA ALATA Sistemi prihvata alata se razlikuju po vrstama obrade i tipovima mašina: • Prihvati alata koji se postavljaju u revolver glave CNC strugova: o prema vrsti alata: za gonjene alate za negonjene alate o prema položaju montaže: za radijalno postavljene alate za aksijalno postavljene alate • Prihvati alata koji se postavljaju u glavno vreteno CNC mašine: o Prema vrsti stezanja alata u nosa u alata:o Prema vrsti stezanja alata u nosa u alata: radijalnim vijkom aksijalnim vijkom konusom elasti nom ahurom samostezaju om glavnom vibriraju om glavom DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA Primjer montaže alata u revolver glavu – pri emu se alat steže pomo u vijaka:
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA Vrste montaže alata u revolver glavu CNC struga: A. Montaža alata direktno u prizmati na / cilindri na sjedišta alatasjedišta alata B. Montaža alata sa cilindri n. drškom preko radijalnog ili aksijalnog adaptera za prizmati na sjedišta C. Montaža alata sa cilindri n. drškom preko radijalnog ili aksijalnog adaptera za cilindri na sjedišta D. Montaža pogonjenih alata pomo u radijalnog ili aksijalnog adaptera DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA Nastavak za standardno sjedište alata na revolver glavi na strugu: • mogu nost aksijalnog pomjeranja preko lastinog repa • stezanje alata pomo u radijalnih vijaka • predvi eno za noževe sa prizmati nim drškama Gl. karkteristike: -veli ina lastinog repa -veli ina sjedišta DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA Nastavak za prizmati no sjedište za alate sa cilindri nom drškom: • mogu nost aksijalnog pomjeranja • stezanje alata pomo u aksijalnih vijaka • za radijalna prizmati na sjedišta na koje se montiraju alati sa radijalnim prilazom Gl karkteristike:Gl. karkteristike: -veli ina prihvata -pre nik sjedišta
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA Izduženi nastavak za prizmati no sjedište za alate sa cilind. drškom: • mogu nost aksijalnog pomjeranja • stezanje alata pomo u radijalnih vijaka • za radijalna prizmati na sjedišta na koje se montiraju alati sa radijalnim prilazom DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA Nastavak za cilindri no sjedište za alate sa cilindri nom drškom: • stezanje alata pomo u radijalnih vijaka • za aksijalna sjedišta na koje se montiraju alati sa aksijalnim prilazom
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Primjer montaže alata u glavno vreteno glodalice: DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Vrste montaže alata u glavno vreteno CNC glodalice / bušilice: A Montaža reznog alata direktno u C A. Montaža reznog alata direktno u odgovaraju e sjedišta alata na glavnom vretenu B. Montaža alata preko adaptera za dužinu i pre nik te preko adaptera za alat direktno u glavno vreteno B C. Montaža alata preko adaptera za alat, reducira i odgovaraju eg prihvataA
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Prihvat alata služi za postavljanje alata u glavno vreteno mašine, a sastoji se iz sljede ih cijelina: 1. Klina za povla enje (Pull stud), 2. Drške (Shank), 3. Nastavka (Adapter), 4. Oboda (Flange) i 5. Proreza (Slot). 1 2 3 4 5
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Prilikom montiranja prihvata za alat potrebno je obratiti pažnu na to da: • Klinovi za povla enje, za razli ite tipove drški se izra uju u razli itim dužinama i razli itim mjerama navoja. • Drška (obi no konusna) služi za pravilno nalijeganje alata u glavno vreteno i za prenos obrtnog kretanja pomo u trenja ili klina. • Obod služi za manipulaciju robotskom rukom pri automatskoj izmjeni alata. • Prorez služi za pravilno postavljanje alata a ne za prenos obrtnog• Prorez služi za pravilno postavljanje alata, a ne za prenos obrtnog momenta pri obradi. • Nastavak za alat - adapter, može da se izradi u više oblika, pri emu se predvi aju razli iti na ini stezanja reznog alata. DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Drške prihvata alata se izra uju prema svjetskim standadima, a naj eš e koriš ene za CNC mašine su: • Sa konusnim prihvatom (Tappered shank) ISO prihvat – prema svjetskom standardu BT prihvat – prema JIS standardu CAT prihvat – prema ASME standardu • Sa šupljim HSK prihvatom (Hollow shank taper)
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 10 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA ISO prihvat • ima konusnu dršku sa konusom 7:24. • koristi se za ve e obrtne momente i manje brojeve obrtaja (<10000) • ima uzak obod, te žljeb sa rupom i ugaoni žljeb na obodu • nema dodira eonog dijela vretena i oboda prihvata Oznaka • Na primjer ISO 40 • Broj 40 govori o veli ini prihvata (ve i broj = robusniji prihvat) DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA BT prihvat • ima konusnu dršku sa konusom 7:24, manje dužine od ISO prihvata • koristi se za ve e obrtne momente i manje brojeve obrtaja (<10000) • ima širi obod nego ISO prihvat i nema ugaonog žljeba kao ISO • postoji varijanta sa dodirom eonog dijela vretena i oboda prihvata Oznaka • Na primjer BT 40 ( esto i MAS BT B 6339) • Oznaka B govori o dovodu SHP-a (B = dovod SHP-a kroz prihvat)
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 11 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA CAT prihvat • ima konusnu dršku sa konusom 7:24 • vrlo sli an ISO prihvatu • obi no se izra uje sa colovskim navojima za klin za povla enje • izra uje se sa fiksnim dijelom kod adaptera za alat. Oznaka • Na primjer CAT 40 ( esto i CAT 40) • Broj 40 govori o veli ini prihvata (ve i broj = robusniji prihvat) DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA HSK prihvat • ima konusnu dršku sa vanjskim konusom 1:10. • koristi se mašine sa velikim brojem obtaja (>10000) • obod je širok na kome se nalazi djelimi an prorez (kao BT) • ima tri nalegauj e površine te ure aj povla i alat iznutra Oznaka • Na primjer HSK 30 • Broj 30 govori o veli ini prihvata (ve i broj = robusniji prihvat)
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 12 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Pri vrš ivanje alata na prihvate alata (standardni sistem): • radijalnim vijcima (1), • aksijalnim vijkom sa prednje strane - za nasadne alate, Weldon (2), • aksijalnim vijkom pomo u konusa - za stezne aure, ER collets (3), • preklopom sa zagrijavanjem (4), itd. 1 2 3 4 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Pri vrš ivanje adaptera na prihvate alata (modularni sistem): • radijalnim vijcima (1), • aksijalnim vijkom sa zadnje strane (2), • steznim eljustima sa radijalnim vijkom (3), • samostežu im dodacima, itd. 1 2 3
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 13 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Pri vrš ivanje alata ili adaptera na prihvate alata se karakteriše mogu noš u prenosa momenta te balansiranoš u: DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Produžetak ili redukcija pre nika prihvata alata može se izvesti na više na ina, pri emu se koriste: • Nastavci (Adaptors) nastavci za dužinu (Extension adaptors) i nastavci za redukciju pre nika (Reduction adaptors) • Nosa i plo ica sa ve om radnom dužinom
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 14 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Nastavci za alat (Tool adaptors) imaju funkciju da rezni alat dovedu u vezu sa prihvatom alata odnosno nastavcima za dužinu/redukciju. Adapter za nasadno glodalo sa klinovima za prenos momenta. Gl. karkteristike: -pre nik dosjeda -položaj klina DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Nastavak za nasadno testerasto glodalo i set glodala: • sa produženim dijelom sa dva klina za prnos momenta • eona plo ica sa vijkom Gl. karkteristike: -pre nik dosjeda -položaj klina
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 15 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Nastavak za male alate (glodala/burgije) sa cilindri nim drškama: • cilindri no unutrašnje sjedište za alat • stezanje pomo u radijalnog vijka koji nasjeda na zaravnjeni dio alata Gl. karkteristike: -pre nik otvora DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Nastavak za velike alate (glodala/burgije) sa cilindri nim drškama: • cilindri no unutrašnje sjedište za alat • stezanje pomo u dva radijalnog vijka koji nasjedaju na alat Gl. karkteristike: -pre nik otvora
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 16 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Nastavak za precizu obradu alatima sa cilindri nim drškama: • stezanje alata pomo u radijalnog vijka • upotreba sa cilindri nom elasti nom ahurom (Collets) Gl. karkteristike: -pre nik otvora -redukcija pre nika DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Nastavak za precizu obradu malim alatima sa cilindri nim drškama: • konusno unutrašnje sjedište za elasti nu ahuru • stezanje alata pomo u specijalne aksijalne navrtke • upotreba sa konusnom elasti nom ahurom (Collets) Gl. karkteristike: -oblik elasti ne ahure -redukcija pre nika
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 17 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Samostežu i nastavak za alate sa cilindri nim drškama: • cilindri no unutrašnje sjedište za alat • stezanje pomo u navrtke koja zavrtanjem steže konusne eljusti Gl. karkteristike: -redukcija pre nika DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Specijalni nastavak za ureznike: • cilindri no unutrašnje sjedište za alat sa kvadratnim dijelom • stezanje alata pomo u eone navrtke Gl. karkteristike: -pre nik otvora
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 18 PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA Zadatak 1. Potrebno je pripremiti proizvodnu operaciju eonog glodanja, a pri tome su poznati sljede i proizvdni uslovi: • za operaciju je odabrano eono glodalo SANDVIK CoroMill 245 iji je pre nik otvora za nasjedanje 32 mm • potrebna dužina alata 200 mm od ela glodala • prihvat na CNC glodalici je ISO 40 PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA 1. Izbor adaptera za alat – prema konstrukciji eonog glodala, pre niku glodala od dmt = 32 mm, bira se SANDVIK adapter oznake: C5 – 391.05-32 040 iji je montažni broj C5.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 19 PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA 2. Izbor drža a za alat – prema konstrukciji adaptera za alat, montažnog broja C5, bira se SANDVIK – ov drža oznake: C5-390.14004-40 080 oblika ISO 40, ija je dužina l1 = 80 mm PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA 3. Izbor adaptera za dužinu – se bira pošto je potrebno produžiti alat za cca 120 mm, te se prema konstrukciji eonog glodala, montažnom broju C5, bira se SANDVIK adapter za dužinu oznake: C5-391.01-50100A ija je dužina l1 = 100 mm
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 20 PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA Zadatak 2. Potrebno je pripremiti proizvodnu operaciju glodanja vretenastim glodalom, a pri tome su poznati sljede i proizvodni uslovi: • za operaciju je odabrano vretenasto glodalo SANDVIK CoroMill Plura iji je pre nik drške 10 mm • potrebna dužina alata 50 mm od ela glodala • prihvat na CNC glodalici je ISO 40 PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA 1. Izbor adaptera za alat – prema konstrukciji eonog glodala, pre niku glodala od dmt = 10 mm, bira se SANDVIK adapter oznake: C5 – 391.14-20 055 iji je maksimalni otvor za alat 13 mm i minimalni 1 mm, dok je montažni broj C5.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 21 PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA 2. Izbor drža a za alat – prema konstrukciji adaptera za alat, montažnog broja C5, bira se SANDVIK drža oznake: C5-390.14004-40 080 oblika ISO 40, ija je dužina l1 = 80 mm PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA 3. Izbor elasti ne ahure – prema konstrukciji adaptera za alat, kojem odgovara ahura ER 20, bira se SANDVIK elasti na ahura: 393.14-20 110 ija je oblast pre nika 11 – 10 mm
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 STEZNI PRIBORI U OBRADISTEZNI PRIBORI U OBRADI REZANJEMREZANJEM Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Hodoli , J., Vukeli , ., PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Novom Sadu, FTN, Novi Sad, 2006. 2) Tadi B ALATI I PRIBORI – SKRIPTA Univerzitet u Kragujevcu2) Tadi , B., ALATI I PRIBORI SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 3) Yiming, R., Xaoxiang, Z., COMPUTER AIDED FIXTURE DESIGN, Marcel Decer, New York ,1999. 4) www.hardinge.com ) i d5) www.roviproducts.com 6) www.microcentric.com 7) www.workingholding.positrol.com
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 OSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMAOSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMA Stezni pribori (Fixture elements) su elementi koji služe za pozicioniranje i stezanje obradaka na mašinama alatkama, te dovo enje alata i obratka u ispravan relativni me usobni položaj. Funkcije koje moraju da ispune su: • Baziranje radnog predemeta u odnosu na konstruktivne baze, • Smanjenje grešaka ta nosti dimenzija nezavisno od operatera, • Pove anje produktivnosti kroz smanjenje pomo nih vremena• Pove anje produktivnosti kroz smanjenje pomo nih vremena, • Bolju koordinaciju vremena u fleksibilnim obradnim sistemima. • Smanjenje troškova proizvodnje i pripreme proizvodnje. OSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMAOSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMA
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 OSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMAOSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMA Prema namjeni i stepenu fleksibilnosti stezni pribori mogu biti: • Standardni (univerzalni) stezni pribori – pribori opšte namjene, koji se koriste za stezanje itavog spektra razli itih dijelova • Grupni stezni pribori – pribori koji se koriste za stezanje odre ene grupe dijelova (npr. stezanje cilindara, stezanje prirubnica, ...), • Modularni (agregatni) stezni pribori – pribori montažno demontažnog tipa koji se koriste prilikom proizvodnje itavog niza predmeta. • Specijalni stezni pribori – pribori uske namjene, koji se koriste za stezanje malog broja dijelova ili samo jednog radnog predmeta, OSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMAOSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMA Neke osnovne smijernice u projektovanju steznih pribora: 1. Treba poštovati tehnologiju izrade radnog komada, 2. Potrebno je razmotriti tehnološke mogu nosti mašine, 3. Potrebno razmotriti mogu nost koriš enja standardnih pribora ili ve koriš enih koji bi se mogli adaptirati, 4. Pri projektovanju je potrebno koristiti što više standardnih dijelova, 5. Pribori moraju biti vrsti i kruti, 6. Sile rezanja i stezanja smiju optere avati samo nepokretne dijelove, 7. Pribor ne smije ometati prilaz radnom komadu, 8. Treba omogu iti eliminisanje grešaka u postavljanju radnih predmeta, 9. Elementi stezanja se projektuju kao element sklopa pribora, 10. Treba voditi ra na o težini pribora i manipulaciji sa istim.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Baziranje se može izvesti preko: • ravnih površina, • cilindri nih površina, • dubokih otvora, • kratkih otora, • kombinacijom. BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Baziranje (pozicioniranje) predstavlja pravilno oduzimanje stepeni slobode radnom komadu, i to oslananjem na baze za osanjanje. U suštini, baziranje se izvodi oslananjem u 6 ta aka (six point locating), pa se može definisati baziranje: • 3 - 2 - 1 • 4 - 1 -1 • ostalo
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Baziranje na principu 3 - 2 - 1: BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Baziranje na principu 4 - 1 - 1:
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Silama stezanja se ograni ava kretanje radnog predmeta, odnosno: • fizi ko kretanje u posmatranj osi (potpuno baziranje) ili • trenjem se ograni ava kretanje u osi (nepotpuno baziranje) BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Zadatak 1. Odrediti princip baziranja u standardnu bravarsku stegu! • Radni komad se postavi u otvorene eljusti, na donji l i l i 3oslonac, ine se osloni u 3 ta ke, • Zatvaranjem eljusti radni predmet se bo nom stranom osloni na nepokretnu eljust u 2 ta ke,ta ke, • Stezanjem se obezbje uje sila trenja koja sprije ava kretanje radnog komada. Može se zaklju iti da je nastupilo nepotpuno baziranje, princip 3 - 2!
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Broj potrebnih stezanja zavisi od tehnoloških zahtijeva, oblika pripremka (plo a, odlivak, šipka) i mogu nosti mašine (vrste i broj osa). Treba težiti što manjem broju stezanja radi izbjegavanja greške pribora i tom prilikom bazirati preko obra enih površina. Zadatak 2. Potrebno je odrediti broj potrebnih stezanja ako je pripremak plo evina: BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA 1. stezanjem se obra uju stepenasta donja ravna strana i obod radnog predmeta. Stezanje se obavlja preko neobra enog ostatka plo e. Stezanje sa strana Obrada Oslananje odozdo strana Oslananje sa strane
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA 2. stezanjem se obra uju džepovi, otvori i gornja ravna strana oboda. Stezanje se obavlja preko obra enog oboda i donje stepenaste površine. Stezanje sa strana Obrada Oslananje sa Oslananje odozdo j strane TA NOST PRIBORA ZA STEZANJETA NOST PRIBORA ZA STEZANJE Ta nost pribora zavisi od grešaka u toku izrade pribora i koriš enja steznog pribora. Najvažnije greške prilikom koriš enja pribora su: • Greška izrade steznog pribora – greške u dimenzijama, oblicima i kvalitetu izrade elemenata pribora, • Greške baziranja (pozicioniranja radnog predmeta) – greške uslijed neodgovaraju eg postupka oduzimanja stepena slobode. • Greške stezanja – greške uslijed elasti nih deformacija radnog• Greške stezanja – greške uslijed elasti nih deformacija radnog predmeta ili elemenata pribora zbog djelovanja sile stezanja • Greška dinamike obradnog sistema - greške uslijed elasti nih deformacija radnog predmeta ili elemenata pribora zbog djelovanja sila rezanja
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Greška pozicioniranja nastaje u slu aju kada se ne poklope mjerna baza (površina od koje se mjeri) i baza za oslananje (površina na koju se oslanja radni komad). Zadatak 2. Za pojedina ne primjere na slikama prora unati grešku baziranja! GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza dimenzije 20 mm (1) i baza za oslananje (1) se poklapaju pa e greška pozicioniranja biti: p = 0 mm
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 10 GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza i baza za oslananje se ne poklapaju pa e greška pozicioniranja biti jednaka toleranciji dimenzije 40 mm: p = Ag – Ad = 0,14 - (-0,14) = 0,28 mm GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza i baza za oslananje se poklapaju pa e greška pozicioniranja biti jednaka nuli: p = 0 mm Mjerna baza i baza za oslananje se neje a ba a ba a a os a a je se e poklapaju pa e greška pozicioniranja biti jednaka toleranciji dimenzije 50 mm: p = Ag – Ad = 0,15 - (-0,15) = 0,30 mm
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 11 GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza za žljeb je donja izvodnica cilindra, pa je potrebno prora unati razliku pozicije izvodnica, jer to predstavlja grešku baziranja: DD D D D D p D p T p mmp GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza za gornju površinu odnosno mjeru 15 mm je površina na koju je predmet oslonjena, pa je greška baziranja: p = 0 mm
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 12 GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza za mjeru 85 mm je površina cilindra, pa ako se razmatra samo otvora preko koje je radni predmet baziran, greška je najve a mjera otvora: p = Ag – Ad = 0,08 – 0 = 0,08 mm GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza za mjeru 40 mm je površina cilindra, pa ako se razmatra samo otvora preko koje je radni predmet baziran, greška je najve a mjera otvora: p = Ag – Ad = 0,08 – 0 = 0,08 mm
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 UNIVERZALNI STEZNI PRIBORIUNIVERZALNI STEZNI PRIBORIUNIVERZALNI STEZNI PRIBORIUNIVERZALNI STEZNI PRIBORI Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Hodoli , J., Vukeli , ., PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Novom Sadu, FTN, Novi Sad, 2006. 2) Tadi B ALATI I PRIBORI – SKRIPTA Univerzitet u Kragujevcu2) Tadi , B., ALATI I PRIBORI SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 3) Yiming, R., Xaoxiang, Z., COMPUTER AIDED FIXTURE DESIGN, Marcel Decer, New York ,1999. 4) www.hardinge.com ) i d5) www.roviproducts.com 6) www.microcentric.com 7) www.roehm.biz 8) www.workingholding.positrol.com
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 UNIVERZALNI STEZNI PRIBORIUNIVERZALNI STEZNI PRIBORI Prema vrsti obrade stezne pribore možemo podijeliti na: • pribore za obradu struganjem, • pribore za obradu glodanjem/bušenjem, • pribore za obradu brušenjem, • pribore za specijalne vrste obrade. STEZNI PRIBORI ZA OBRADU STRUGANJEMSTEZNI PRIBORI ZA OBRADU STRUGANJEM Stezni pribori za obradu struganjem se montiraju na prirubnicu koja se nalazi na izlaznom dijelu glavnog vretena ili na pinolu struga. U stezne pribore za obradu na strugu ubrajaju se: • stezne glave, • stezne ahure, • trnovi, • šiljci i • linete.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 STEZNI PRIBORI ZA OBRADU STRUGANJEMSTEZNI PRIBORI ZA OBRADU STRUGANJEM STEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGU Stezne glave (Lathe fixturing jaws) mogu biti: • ru ne sa slobodnim eljustima – eljusti se stežu svaka zasebno, • ru ne sa samocentriraju im eljustima, • samostežu e - koriste silu rezanja za stezanje, • mehanizovane (pneumatske ili hidrauli ne). Tijelo stezne glave (Body) Stezna eljust (Jaw) Vijak sistemaVijak sistema za stezanje (Screw) Gl. karkteristike: -pre nici stezanja -maks. broj obrtaja
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 STEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGU Stezne glave sa samocentr. eljustima se naj eš e izvode kao stezne glave sa tri eljusti (5). Pomjeranje eljusti (5) i stezanje izvodi pomo u radijalnog vijka (4) ije se kretanje prenosi preko arhimedove spirale (3) na sve eljusti istovremeno. STEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGU
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 STEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGU Kod mehanizovanih steznih glava eljusti se pokre u i stežu pomo u pneumatske ili hidrauli ne energije, dobijene pomo u integrisanih cilindara, te se koriste isklju ivo na CNC strugovima. STEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGU Stezne ahure (Fixturing collets) služe za stezanje clindri nih dijelova preko vanjskog strane. Naj eš e se montiraju u stezne glave, te svojim konstrukcijom sa uzdužnim rascjepima izvršavaju “redukciju” pre nika stezanja. Prirubnica za glavno vreteno Tijelo za stezanje Sistem sa vijkom za povla enje Stezna ahura
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 STEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGU Stezne ahure mogu biti: • zatežu e, • potiskuju e i • nepokretne. Gl. karkteristike: -prihvatni pre nik -redukcija stezanja STEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGU Princip stezanja pomo u steznih ahurama povla enjem/zatezanjempovla enjem/zatezanjem
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 STEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGU Princip stezanja pomo u nepokretnih steznih ahura STEZNI TRNOVI ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNI TRNOVI ZA OBRADU NA STRUGU Stezne trnovi (Fixturing arbors) služe za stezanje clindri nih dijelova preko unutrašnje strane. Naj eš e se montiraju u stezne glave. Princip stezanja i pozicioniranja se naj eš e odvija preko konusnih površina.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 STEZNI TRNOVI ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNI TRNOVI ZA OBRADU NA STRUGU Gl. karkteristike: -prihvatni pre nik -multiplikacija stezanja Stezanje pomo u trnova PODUPIRU I ŠILJCI ZA OBRADU ZA STRUGUPODUPIRU I ŠILJCI ZA OBRADU ZA STRUGU Šiljci (Fixturing pins) se montiraju u nosa pinole (konji ) na strugu. Koriste se s ciljem pove anja krutosti obratka u toku obrade. Danas se uglavnom koriste rotiraju i šiljci sa izmjenjivim umetcima razli itih uglova vrha.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 STEZNI PRIBORI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICISTEZNI PRIBORI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Stezni pribori za obradu na glodalici / bušilici se montiraju na mašinu alatku preku ušica za pri vrš ivanje i T-žljebova na radnom stolu. Prema na inu stezanja stezni pribori za glodalicu mogu biti: • manuelni ili • automatski U univerzalne stezne pribore za obradu na glodalici ubrajaju se: • stege, • stezne glave, • zakretni radni stolovi. STEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICISTEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Stege (Prismatic fixturing jaws) se izvode sa jednom ili dvije pokretne eljusti, a pomjeranje se vrši pomo u zavojnog vretena. eljusti su izmjenjive i izvode se u razli itim oblicima i od razli itih materijala, radi omogu avanja stezanja predmeta razli itog oblika. N k t i diNepokretni dio Nepokretna eljust Pokretna eljust Ru ica sa zavojnim vretenom Pokretni dio Tijelo
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 10 STEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICISTEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Hidrauli ne ili pneumatske stege ( esto sa samocentriraju im eljustima) se koriste na savremenim CNC mašinama. Posjeduju integrisane cilindre koji preko krathog hoda obezbje uju silu stezanja. Duži hodovi eljusti i britvljenje se obavlja manuelno. Proizvode se i stege sa više sjedišta za radne komade. Gl. karkteristike: -maksimalni raspon -sila stezanja STEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICISTEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Stezne eljusti se izra uju u više oblika u zavisnosti od oblika predmeta koji se stežu (cilindri ni, prizmati ni ili složeni). Samocentriraju e stege se izvode sa pokretnim eljustima na obje strane (obezbje eno obrtanje oko vertikalne ose eljusti), tako da se pored stezanja objezbje uje i pozicioniranjepozicioniranje.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 11 STEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICISTEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Stezne glave na glodalicama uglavnom za stezanje cilindri nih komada malih dimenzija i prilikom precizne obrade. Stezanje se pomo u standardnih steznih ahura koje se postavljaju u ku ište stezne glave. RADNI STOLOVI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICIRADNI STOLOVI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Zakretni radni stolovi (Rotatry / swiveling table) se koriste da bi se radni predmet preko rotacionih zglobova doveo u povoljan položaj za obradu ili izradile tehnološke forme kružnog oblika ili rasporeda.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 12 RADNI STOLOVI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICIRADNI STOLOVI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Ugradnjom automatskih zakretnih stolova na CNC mašine pove ava se broj upravljivih osa i pove ava fleksibilnost. STEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEMSTEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEM Stezni pribori za obradu na brusilici se montiraju na radni sto mašine ili u odgovaraju a vretena za pomo no kružno kretanje. Kao stezni pribori za brušenje mogu se koristiti pribori koje se koriste za: • za okruglo brušenje: • stezne glave, • ahure• ahure, • trnovi i • šiljci, • za ravno brušenje: • stege i • magnetni stolovi.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 13 STEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEMSTEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEM Okruglo brušenje se izvodi koriš enjem stezne glave, steznih ahura, trnova (slika lijevo) ili koriš enjem šiljaka (slika desno). Ovi stezni pribori se montiraju u vretena za pomo na kružna kretanja. STEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEMSTEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEM Ravno brušenje se izvodi koriš enjem stega ili koriš enjem magnetnog stola (što omogu ava preciznije stezanje).
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 14 STEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEMSTEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEM Magnetni stezni stolovi (eletro-magnetic tabels) se izra uju kao samostalne konstrukcije. Uglavnom se koriste na visokoproduktivnim CNC brusilicama za ravno brušenje. Gl. karkteristike: -gabaritne dimenzije -sila stezanja IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORAIZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA Zadatak 1. Prilikom pripreme proizvodnih operacija prema zadatim uslovima, potrebno je izabrati odgovaraju i univerzalni stezni pribor iz ponude ROHM (www.roehm.biz). O• Operacija: klasi no struganje • Obradak: cilindri ni duga ki • Maksimalni pre nik obratka: 160 mm • Maksimalna moment pri obradi: 100 Nm • Maksimalni broj obrtaja: 2200 o/min • Ta nost: ± 0,05
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 15 IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORAIZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA 1. Na osnovu tipa obrade (klasi no struganje) bira se: ru na samocentriraju a stezna glava. 2 Na osnovu oblika radnog komada (cilindri ni) bira se: prolazna2. Na osnovu oblika radnog komada (cilindri ni) bira se: prolazna stezna glava sa 3 eljusti 3. Na osnovu veli ine obratka bira se veli ina stezne glave: 200 mm 4. Na osnovu optere enja pri obradi provjerava se dozvoljeni obrtni moment: T = 140 Nm > 100 Nm 5. Provjerava se broj obrtaja: n = 3000 o/min > 2200 Nm 6. Kataloški odgovara: ROHM Economy 200 IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORAIZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 16 IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORAIZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA Zadatak 2. Prilikom pripreme proizvodnih operacija prema zadatim uslovima, potrebno je izabrati odgovaraju i univerzalni stezni pribor iz ponude ROHM (www.roehm.biz). O C C• Operacija: CNC glodanje • Oblik obratka: prizmati ni • Širina obratka: 100 mm • Dužina obratka: 200 mm • Sila rezanja: 2000 N • Ta nost: ± 0,05 IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORAIZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA 1. Na osnovu tipa obrade (CNC glodanje) bira se: pneumatska standardna stega. 2 Na osnovu oblika radnog komada (dominantno prizmati an) bira se:2. Na osnovu oblika radnog komada (dominantno prizmati an) bira se: stega sa jednom pokretnom eljusti. 3. Na osnovu širine obratka bira se širina stege: A = 125 mm > 100 mm 4. Na osnovu dužine obratka bira se maksimalna dužina otvora eljusti: B = 112 mm > 100 mm 5. Na osnovu optere enja pri obradi provjerava se maksimalna sila stezanja: W = 0.1 · 40 kN = 4 kN > 2 kN 6. Kataloški odgovara: ROHM TYPE 726-10 RKZ
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 17 IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORAIZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 MODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORI Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Hodoli , J., Vukeli , ., PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Novom Sadu, FTN, Novi Sad, 2006. 2) Tadi B ALATI I PRIBORI – SKRIPTA Univerzitet u Kragujevcu2) Tadi , B., ALATI I PRIBORI SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 3) Yiming, R., Xaoxiang, Z., COMPUTER AIDED FIXTURE DESIGN, Marcel Decer, New York ,1999. 4) Borojevi , S., AUTOMATIZACIJA PROJEKTOVANJA MODULARNIH POMO NIH PRIBORA - Magistarski rad, Mašinski f k l U i i B j j L i B j l k 2011fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci, Banja luka, 2011. 5) www.hardinge.com 6) www.roviproducts.com 7) www.microcentric.com
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 MODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORI Modularne stezne pribore (Modular fixturing elements) karakteriše koriš enje standardnih dijelova i komponenti pomo nih pribora, koji su sadržani u odgovaraju oj garnituri. Garniture se razlikuju od proizvo a a do proizvo a a, ali princip gradnje pribora ostaje isti: na jedne elemente se mogu nadograditi drugi elementi. Svaka garnitura modularnih pomo nihSvaka garnitura modularnih pomo nih pribora se sastoji: • osnovnih elemenata; • elemenata za baziranje; • elemenata za stezanje; • elemenata za vo enje alata; • dopunskih elemenata. MODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORI
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 MODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORI Koncept primjene modularnih steznih pribora P k t d j d l i t i ib i dij lPrema konceptu gradnje modularni stezni pribori se dijele na: • pribore bazirane na konstruktivnim elementima u obliku T žljebova • pribore bazirane na konstruktivnim elementima u obliku otvora (glatki za baziranje i sa navojem za spajanje) koji mogu biti: o sistemi saosnih otvora o sistemi nesaosnih otvora • pribore bazirane na kombinaciji elemenata sa T žljebovima i otvorima MODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORI Modularni stezni pribori bazirani na T žljebovima. Serija Širina T- žljeba Max. veli ina radnog predmeta Veli ina vijaka Dubina utora za klin Rastojanje žljebova Oslonci 1(6mm) ± 2(8mm) ± 3(10mm) ± 4(16mm) ±
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 MODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORI Modularni stezni pribori bazirani na otvorima. Serija Veli ine baziraju ih otvora (mm) Veli ine otvora sa navojem Mini Mala Srednja Velika ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Element za stezanje Radni komadRadni komad Elementi za oslananje Osnovna plo a Vertikalni višepredmetni modularni pribor za stezanje Prihvat za paletu
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Osnovne plo e, sa razli itim dimenzijama i rasporedima otvora, služe za montažu ostalih elemenata modularnog steznog pribora. ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Elementi za oslananje, izvedeni u razli itim dimenzijama i oblicima, služe za oslananje radnog predmeta sa donje ili bo ne strane. U elemente za oslananje spadaju: • epovi (podesivi i nepodesivi), • letve i • prizme epovi za oslananje
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Konstrukcije podesivih epova karakteriše: • elementi sa navojima za podešavanje visine oslonog elementa • adapteri (nastavci) za ekstenziju koji pove avaju visinu oslananja Podesivi epovi – epovi sa nastavkom Adapter – nastavak za visinu ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Letve i prizme za oslananje ravnih površina Prizme za oslananje cilindri nih površina
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Prizme za oslananje sa strane ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Elementi za stezanje služe za pravilno stezanje radnih komada i “oduzimanje” stepeni slobode pri nepotpunom baziranju. Izvode se kao: • elementi sa klinom za stezanje, • elementi sa ekscentrom za stezanje, • elementi sa polugom za stezanjem. Element za stezanje ekscentrom
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Element za stezanje odozgo sa polužnim sistemom stezanja PRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORAPRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Zadatak 1. Za radni komad prikazan na slici konstruisati modularni stezni pribor iz priložene garniture.
Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 PRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORAPRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Montiranje modularnog pribora: PRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORAPRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORA

Recommended

Alati i pribori sa mf kg
Alati i pribori sa mf kgAlati i pribori sa mf kg
Alati i pribori sa mf kgMilorad Rakić
 
Proizvodne tehnologije
Proizvodne tehnologijeProizvodne tehnologije
Proizvodne tehnologijeBranko Lazic
 
Struganje
StruganjeStruganje
Struganjeradojecvrkotic
 
Brusenje 2013 14
Brusenje 2013 14Brusenje 2013 14
Brusenje 2013 14Miroslava Stevanović
 
Glodanje
GlodanjeGlodanje
GlodanjeMiroslava Stevanović
 
Obrada metala-rezanjem
Obrada metala-rezanjemObrada metala-rezanjem
Obrada metala-rezanjemcveta52
 
Alati za-stezanje-i-rezim-obrade-2013-14
Alati za-stezanje-i-rezim-obrade-2013-14Alati za-stezanje-i-rezim-obrade-2013-14
Alati za-stezanje-i-rezim-obrade-2013-14Nenad Pejic
 
Brusenje.pdf
Brusenje.pdfBrusenje.pdf
Brusenje.pdfdeda26
 

Recommended

Alati i pribori sa mf kg
Alati i pribori sa mf kgAlati i pribori sa mf kg
Alati i pribori sa mf kgMilorad Rakić
 
Proizvodne tehnologije
Proizvodne tehnologijeProizvodne tehnologije
Proizvodne tehnologijeBranko Lazic
 
Struganje
StruganjeStruganje
Struganjeradojecvrkotic
 
Brusenje 2013 14
Brusenje 2013 14Brusenje 2013 14
Brusenje 2013 14Miroslava Stevanović
 
Glodanje
GlodanjeGlodanje
GlodanjeMiroslava Stevanović
 
Obrada metala-rezanjem
Obrada metala-rezanjemObrada metala-rezanjem
Obrada metala-rezanjemcveta52
 
Alati za-stezanje-i-rezim-obrade-2013-14
Alati za-stezanje-i-rezim-obrade-2013-14Alati za-stezanje-i-rezim-obrade-2013-14
Alati za-stezanje-i-rezim-obrade-2013-14Nenad Pejic
 
Brusenje.pdf
Brusenje.pdfBrusenje.pdf
Brusenje.pdfdeda26
 
Izrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaIzrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaMiroslava Stevanović
 
Tokarilice
TokariliceTokarilice
TokariliceSSDJ
 
Busenje 2013 2014
Busenje 2013 2014Busenje 2013 2014
Busenje 2013 2014Miroslava Stevanović
 
Izrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaIzrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaMiroslava Stevanović
 
Savijanje
SavijanjeSavijanje
Savijanjecveta52
 
01 -uvod_u_cnc_tehnologiju
01 -uvod_u_cnc_tehnologiju01 -uvod_u_cnc_tehnologiju
01 -uvod_u_cnc_tehnologijuKosara Zivgovic
 
Obrada delova od lima odvajanjem
Obrada delova od lima odvajanjemObrada delova od lima odvajanjem
Obrada delova od lima odvajanjemMiroslava Stevanović
 
1 kinematika-rezanja-2013-14
1 kinematika-rezanja-2013-141 kinematika-rezanja-2013-14
1 kinematika-rezanja-2013-14Tatjana Radovanovic
 
Obrada busenjem
Obrada busenjemObrada busenjem
Obrada busenjemAleksandarPavlovic40
 
Obrada sabijanjem
Obrada sabijanjemObrada sabijanjem
Obrada sabijanjemMiroslava Stevanović
 
Rezanje testerama
Rezanje testeramaRezanje testerama
Rezanje testeramaMiroslava Stevanović
 
Termicka obrada
Termicka obradaTermicka obrada
Termicka obradaMiroslava Stevanović
 
Sve o bušenju
Sve o bušenjuSve o bušenju
Sve o bušenjuJasna Kepić-Hrvić
 
Obrada valjanjem - osnove
Obrada valjanjem - osnoveObrada valjanjem - osnove
Obrada valjanjem - osnoveMiroslava Stevanović
 
Postupci završne obrade.pdf
Postupci završne obrade.pdfPostupci završne obrade.pdf
Postupci završne obrade.pdfdeda26
 
Predavanje 14
Predavanje 14Predavanje 14
Predavanje 14acapsi
 
1.0 Proracun.pdf
1.0 Proracun.pdf1.0 Proracun.pdf
1.0 Proracun.pdfJusufAgic
 
Prikazivanje predmeta na crtezu
Prikazivanje predmeta na crtezuPrikazivanje predmeta na crtezu
Prikazivanje predmeta na crtezuEdin Višnjić
 
Obrada delova od lima savijanjem
Obrada delova od lima savijanjemObrada delova od lima savijanjem
Obrada delova od lima savijanjemMiroslava Stevanović
 
Podela vratila i osovina
Podela vratila i osovinaPodela vratila i osovina
Podela vratila i osovinaDalibor Pusonja
 
Livenje ukratko
Livenje ukratkoLivenje ukratko
Livenje ukratkoMiroslava Stevanović
 
Mišici ramena i ruke tabele (2)
Mišici ramena i ruke tabele (2)Mišici ramena i ruke tabele (2)
Mišici ramena i ruke tabele (2)dr Šarac
 

More Related Content

What's hot

Tokarilice
TokariliceTokarilice
TokariliceSSDJ
 
Savijanje
SavijanjeSavijanje
Savijanjecveta52
 
01 -uvod_u_cnc_tehnologiju
01 -uvod_u_cnc_tehnologiju01 -uvod_u_cnc_tehnologiju
01 -uvod_u_cnc_tehnologijuKosara Zivgovic
 
Postupci završne obrade.pdf
Postupci završne obrade.pdfPostupci završne obrade.pdf
Postupci završne obrade.pdfdeda26
 
Predavanje 14
Predavanje 14Predavanje 14
Predavanje 14acapsi
 
1.0 Proracun.pdf
1.0 Proracun.pdf1.0 Proracun.pdf
1.0 Proracun.pdfJusufAgic
 
Prikazivanje predmeta na crtezu
Prikazivanje predmeta na crtezuPrikazivanje predmeta na crtezu
Prikazivanje predmeta na crtezuEdin Višnjić
 
Podela vratila i osovina
Podela vratila i osovinaPodela vratila i osovina
Podela vratila i osovinaDalibor Pusonja
 

What's hot (20)

Izrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaIzrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanika
 
Tokarilice
TokariliceTokarilice
Tokarilice
 
Busenje 2013 2014
Busenje 2013 2014Busenje 2013 2014
Busenje 2013 2014
 
Izrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaIzrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanika
 
Savijanje
SavijanjeSavijanje
Savijanje
 
01 -uvod_u_cnc_tehnologiju
01 -uvod_u_cnc_tehnologiju01 -uvod_u_cnc_tehnologiju
01 -uvod_u_cnc_tehnologiju
 
Obrada delova od lima odvajanjem
Obrada delova od lima odvajanjemObrada delova od lima odvajanjem
Obrada delova od lima odvajanjem
 
1 kinematika-rezanja-2013-14
1 kinematika-rezanja-2013-141 kinematika-rezanja-2013-14
1 kinematika-rezanja-2013-14
 
Obrada busenjem
Obrada busenjemObrada busenjem
Obrada busenjem
 
Obrada sabijanjem
Obrada sabijanjemObrada sabijanjem
Obrada sabijanjem
 
Rezanje testerama
Rezanje testeramaRezanje testerama
Rezanje testerama
 
Termicka obrada
Termicka obradaTermicka obrada
Termicka obrada
 
Sve o bušenju
Sve o bušenjuSve o bušenju
Sve o bušenju
 
Obrada valjanjem - osnove
Obrada valjanjem - osnoveObrada valjanjem - osnove
Obrada valjanjem - osnove
 
Postupci završne obrade.pdf
Postupci završne obrade.pdfPostupci završne obrade.pdf
Postupci završne obrade.pdf
 
Predavanje 14
Predavanje 14Predavanje 14
Predavanje 14
 
1.0 Proracun.pdf
1.0 Proracun.pdf1.0 Proracun.pdf
1.0 Proracun.pdf
 
Prikazivanje predmeta na crtezu
Prikazivanje predmeta na crtezuPrikazivanje predmeta na crtezu
Prikazivanje predmeta na crtezu
 
Obrada delova od lima savijanjem
Obrada delova od lima savijanjemObrada delova od lima savijanjem
Obrada delova od lima savijanjem
 
Podela vratila i osovina
Podela vratila i osovinaPodela vratila i osovina
Podela vratila i osovina
 

Viewers also liked

Mišici ramena i ruke tabele (2)
Mišici ramena i ruke tabele (2)Mišici ramena i ruke tabele (2)
Mišici ramena i ruke tabele (2)dr Šarac
 
Miologija za fizioterapeute pdf
Miologija za fizioterapeute pdfMiologija za fizioterapeute pdf
Miologija za fizioterapeute pdfdr Šarac
 
Kosti donjih ekstremiteta
Kosti donjih ekstremitetaKosti donjih ekstremiteta
Kosti donjih ekstremitetadr Šarac
 

Viewers also liked (6)

Livenje ukratko
Livenje ukratkoLivenje ukratko
Livenje ukratko
 
Mišici ramena i ruke tabele (2)
Mišici ramena i ruke tabele (2)Mišici ramena i ruke tabele (2)
Mišici ramena i ruke tabele (2)
 
Miologija za fizioterapeute pdf
Miologija za fizioterapeute pdfMiologija za fizioterapeute pdf
Miologija za fizioterapeute pdf
 
Svi misici
Svi misiciSvi misici
Svi misici
 
Kosti donjih ekstremiteta
Kosti donjih ekstremitetaKosti donjih ekstremiteta
Kosti donjih ekstremiteta
 
KOSTI RUKE
KOSTI RUKEKOSTI RUKE
KOSTI RUKE
 

Sredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora i

  • 1. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 prezentacije sa vježbiprezentacije sa vježbi Branislav Sredanovi Banja Luka, mart 2014.Banja Luka, mart 2014. • Prezentacije sa vježbi sadrže teoretske osnove i prakti ne primjere za izbor alata i pribora. • Uz prezentacije koristi se skripta “Podloge za vježbe iz Alata i pribora 1”. • U pomenutoj skripti nalaze se zadaci koji se odnose na modeliranje alata i pribora pomo u ra unara. • Prezentacije su namjene studentima tre e godine Mašinskog fakulteta u Banjoj Luci.
  • 2. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 STANDARDNI ALATI ZA OBRADUSTANDARDNI ALATI ZA OBRADU STRUGANJEMSTRUGANJEM Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Tadi , B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 2) Tanovi Lj REZNI ALATI Univerzitet u Beogradu Mašinski fakultet2) Tanovi , Lj., REZNI ALATI, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, Beograd, 2007. 3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008. 4) www.sandvik.com 5) www.seco-tools.com 6) www.kennametal.com 7) www.haimer-usa.com 8) www.swaty-comet.si
  • 3. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJEMATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE Prema vrsti materijala od koji su izra eni, alati mogu biti: Alati od brzoreznog elika – izra eni od legiranih elika: .6880, .6980, .9782. Koriste se za izradu noževa koji rade na nižim temperaturama i b i b d i b d t ij l i d i t jibrzinama obrade i za obradu materijala pri udarnim optere enjima. Alati od tvrdog metala – izra eni od praha karbida TiC (za obradu žilavih materijala), WC (za obradu krtih i tvrdih materijala) sa vezivnim materijalima Co i Ni. Uglavnom se koriste na obradnim centrima povišene krutosti i ta nosti, za standardne vrste obrade. Alatna keramika – izra uju se od praha Al2O3, sa vezivnim sredstvom odj p , SiO2, B4C. Koriste se za obradu tvrdih elika i legura te za izradu prevlaka na tvrdim metalima. Supertvrdi materijali – vješta ki dijamant (PCD), kubni nitrid bora (CBN). Koriste se za specijalne obrade super legura. Alati od tvrdog metala se razvrstavaju u grupe prema vrsti materijala obratka, koji diktira procenate razli itih vrsta praha tvrdih metala i veziva. MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJEMATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE
  • 4. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJEMATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE Savremeni alati se izra uju od tvrdog metala sa prevlakama, koje: Al2O3 TiN MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJEMATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE • pove ava otpornost oštrice na habanje, • pove ava otpornost na toplotu, • smanjuje trenje, TiCN Carbid • smanjuje adhezivno lijepljenje materijala obratka.
  • 5. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 MATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJEMATERIJALI ZA IZRADU ALATA ZA STRUGANJE CVD Ch i l V D itiChemical Vapour Deposition PVD Phisical Vapour Deposition Postupci nanošenja prevlaka Alati za obradu struganjem se prema tipu obrade dijele na: • alate za spoljašnju uzdužnu obradu, • alate za spoljašnju popre nu obradu, • alate za unutrašnju obradu, PODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM • alate za odsjecanje, • alate za usjecanje, • alate za narezivanje navoja. Prema vrsti obrade alati za struganje se dijele na: • alate za finu obradu i • alate za grubu obradu. Prema obliku popr. presjeka drške alati za struganje se dijele na: • alate sa kvadratnim popre nim presjekom drške, • alate sa pravugaonim popre nim presjekom drške, • alate sa kružnim popre nim presjekom drške.
  • 6. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 Alati za obradu struganjem prema konstrukciji mogu biti: • strugarski noževi od brzoreznog elika, • strugarski noževi sa zaljemljenom plo icom od tvrdog metala, • strugarski noževi sa mehani ki pri vrš enom plo icom od TM. PODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM g p p Strugarski noževi prema smjeru obrade mogu biti: • lijevi i • desni. Elementi strugarskog noža: • Drška noža, • Grudna površina, • Glavna le na površina, GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMGEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM • Pomo na le na površina, • Glavno sje ivo, • Pomo no sje ivo, • Vrh alata.
  • 7. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 Geometrijske veli ine: • Napadni ugao noža, • Pomo ni napadni ugao noža, • Ugao vrha noža, GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMGEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM g , • Radijus vrha noža, • Ugao nagiba oštrice, • Grudni ugao, • Le ni ugao, • Ugao klina alata GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMGEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Geometrijske veli ine:
  • 8. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 Uticaj obradnog sistema na izbor alata: • Oblici grudne površine zavise od vrste obrade (gruba ili fina) • Uglovi reznog klina zavise od vrste materijala ( elik, gvož e, ...) • Napadni uglovi na alatu zavise od tipa obrade (popre na, uzdužna, ...) U ib š i i i d b d ( b ili fi ) GEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMGEOMETRIJA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM • Ugao nagiba oštrice zavisi od vrste obrade (gruba ili fina) • Radijus vrha alata zavisi od vrste obrade (gruba ili fina) Odlikuje ih mogu nost obrade širokog spektra materijala, sa srednjim brzinama obrade pri povišenim temperaturnim STRUGARSKI NOŽEVI SA ZALEMLJENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA ZALEMLJENOM PLO ICOM povišenim temperaturnim, habaju im i mehani kim optere enjima. Imaju mogu nost oštrenja, što je izvjesna prednost u odnosu l t i j ji ina alate sa izmjenjivim plo icama.
  • 9. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 Plo ice su brzo izmjenjive Koriste na savremenim obradnim centrima za obradu rezanjem. Mogu se obra ivati širok spektar razli itih materijala. Rezna plo ica može da ima od jedne do 8 reznih ivica. STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM p j Drža i se izra uju od elika za poboljšanje i povišene tvrdo e Drža i obezbje uju stabilno i ta no nalijeganje plo ice. Postoje etri osnovna sistema stezanja rezne plo ice: • Pritezanje odozgo sa drža em (C sistem), P it j k t k l k t (P i t )• Pritezanje preko otvora preko poluge sa ekcentrom (P sistem), • Pritezanje direktno pomo u vijka (S sistem), • Kombinovano pritezanje odozgo i preko poluge (M sistem). C sistem predstavlja najstariji sistem pritezanja plo ice. Masivnost sistema se pozitivno odražava na preciznost i stabilnost obrade a negativno na proces odvo enja strugotine, i zbog toga se koristi pri teškim obradama. STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM 1. Tijelo 2. Vijak 3. Rezna plo ica 4. Loma strugotine 5. Elasti na ivija 6. Steza 7. Ekscentar 8. Podložna plo ica 9. Drža plo ice
  • 10. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM P sistem se koristi pri obradi gdje je potrebno bolje odvo enje strugotine i pri skoro svim vrstama obrade. Lomljenje strugotine se odvija pod dejstvom žljebova i kanala na plo ici – loma a strugotine. STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM 1. Rezna plo ica 2. Podložna plo ica 3. Elasti na ivica 4. Nosa plo ice 5. Koljenasta polugaj p g 6. Zavrtanj
  • 11. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 10 STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM S sistem je jednostavne konstrukcije. Zbog lošeg nalijeganja i ta nosti, te pojave vibracija primjenjuje se pri stabilnijim obradama gdje se ne zahtijeva visoka ta nost. STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM 1. Drža 2. Vijak 3. Rezna plo ica 4. Vijak 5. Podložna plo icap
  • 12. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 11 STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM M sistemi su sistemi koji kombinuju neka od prethodno nabrojanih sistema stezanja. STRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOMSTRUGARSKI NOŽEVI SA MEH. PRI VRŠ ENOM PLO ICOM
  • 13. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 12 Konstrukcija i oblik alata zavisi od tipa obrade, vrste i složenosti površine koja se obra uje. IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Makrogeometrija alata uti e na stabilnost obrade i otpornost oštice alata. Negativna geometrija ( < 0) • za vanjsko struganje • za tešku obradu • ve a otpornost oštrice • plo ice imaju le ni ugao jednak nuli • mogu e koriš enje obe strane plo ice Pozitivna geometrija ( = 0)Pozitivna geometrija ( = 0) • za unutrašnje struganje • za lakšu obradu • manja otpornost oštrice • le ni ugao je pozitivan • mogu e koriš enje samo jedne strane
  • 14. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 13 IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Vrste i kvaliteta materijala alata (HSS, karbid, dijamant, ...) zavisi od materijala predmeta obrade i stabilnosti mašine. Za tvr e materijale obratka se upotrebljava CBN, a za mekše karbid. IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Izbor plo ice zavisi od tipa obrade, oblika površine i stabilnost obrade.
  • 15. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 14 IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Izbor oblika površine plo ice, odnosno loma a strugotine zavisi od vrste obrade (gruba, srednja ili fina). IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Preporu eni tehnološki parametri zavise od vrste materijala, vrste obrade i vrste alata.
  • 16. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 15 IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Alati se mogu ozna iti po jedinstvenoj ISO oznaci IZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Oznake plo ica i oznake nosa a alata se u izvjesnoj mjeri podudaraju.p j
  • 17. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 16 PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM Zadatak 1. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraj i alat za struganje. • Obra ujemo niskolegirani elik • Potrebno je omogu iti istovremeno popre nu i uzdužnu obradu • Vrsta obrade je završna • Mašina je srednje stabilnosti PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 1. Na osnovu tipa obrade biramo C sistem stezanja
  • 18. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 17 PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 2. Na osnovu tipa obrade biramo C oblik plo ice (nije u vezi sa C sistemom stezanja). PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 3. Provjeravamo izbor i mogu nosi obrade C oblikom plo ice
  • 19. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 18 PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 4. Na osnovu materijala obratka i stabilnosti obrade biramo “negativnu” plo icu kvaliteta P PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 5. Na osnovu uslova biramo plo ice za normalni posmak (PF plo ica za obradu elika – P finishing)
  • 20. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 19 PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 6. Na osnovu materijala obratka, stabilnosti obrade i vrste koraka biramo oznake plo ice i tehnološke parametre. CNMG 12 04 08CNMG 12 04 08CNMG 12 04 08CNMG 12 04 08 ISO oznaka: P20 Interna oznaka: -PF Kataloška oznaka: GC4215 PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 7. Na osnovu oznake plo ice saznajemo geometriju plo ice i ostale preporuke vezane za tehnološke parametre obrade.
  • 21. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 20 PRIMJER IZBORAPRIMJER IZBORA ALATA ZA OBRADU STRUGANJEMALATA ZA OBRADU STRUGANJEM 8. Na osnovu oblika plo ice i tipa obrade biramo nosa plo ice DCLNRDCLNR 2525 M122525 M12
  • 22. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 STANDARDNI ALATI ZA OBRADUSTANDARDNI ALATI ZA OBRADU OTVORAOTVORA Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Tadi , B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 2) Tanovi Lj REZNI ALATI Univerzitet u Beogradu Mašinski fakultet2) Tanovi , Lj., REZNI ALATI, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, Beograd, 2007. 3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008. 4) www.sandvik.com 5) www.seco-tools.com 6) www.kennametal.com 7) www.haimer-usa.com 8) www.swaty-comet.si
  • 23. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 PODJELAPODJELA ALATA ZA OBRADU OTVORAALATA ZA OBRADU OTVORA Standardni alati za obradu otvora: • zabušiva i (start drill) • zavojne burgije (driling) • proširiva i (boring)p ( g) • razvrta i (reaming / fine boring) • upušta i (counterboring) • ureznici (threading) Burgije su osnovni alat za izradu otvora i rupa, dok ostali tipovi alata spadaju u alate za naknadnu obradu otvora Materijali za alate za obradu otvora: • HSS • HSS sa prevlakama • tvrdi metal (plo ice) • sinterovani materijali PROCEDURA ZA IZBOR ALATAPROCEDURA ZA IZBOR ALATA Definisanje oblika i dimenzija otvora Definisanje kvaliteta obrade Izbor tipa alata Izbor materijala alata Izbor drža a alata
  • 24. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 ZABUŠIVA IZABUŠIVA I KARAKTERISTIKE ZABUŠIVA AKARAKTERISTIKE ZABUŠIVA A Zabušiva i su alati za izradu središnjih gnjezda kao prethodnice operacije bušenja otvora ili za izradu središnjih gnjezda za postavljanje pinole na strugu prilikom obrade.
  • 25. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 BURGIJEBURGIJE OSNOVNE INFORMACIJE O ZAVOJNIM BURGIJAMAOSNOVNE INFORMACIJE O ZAVOJNIM BURGIJAMA Zavojne burgije su osnovni alati za izradu i obradu otvora koji na tijelu imaju zavojne žljebove koji služe za odvo enje strugotine i dovo enjej g j SHP-a. Prilikom obrade otvora sa burgijom javljaju se nepovoljne pojave koje su uzrokovane nepristupa noš u zone obrade i otežanim odvo enjem strugotine. Bušenje burgijom može da ima dva osnovna vida, i to: • bušenje otvora i • proširivanje otvora.
  • 26. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 PODJELA ZAVOJNIH BURGIJAPODJELA ZAVOJNIH BURGIJA Zavojne burgije se mogu podjeliti prema: • dubini otvora koji se izra uje: - burgije za bušenje malih dubina - burgije za duboko bušenje ( L/D > 5) • materijalu od kojeg se izra uju: - burgije od brzoreznog elika - burgije sa plo icama od tvrdog metala - burgije sa dijamanstim vrhom • prema na inu izrade: - valjane burgije - glodane burgijeglodane burgije - brušene burgije - specijalne burgije • prema na inu stezanja: - burgije sa cilindri nom drškom - burgije sa morze konusom PODJELA ZAVOJNIH BURGIJAPODJELA ZAVOJNIH BURGIJA
  • 27. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJAKARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA Tijelo zavojne burgije: • vrh burgije • rezni dio burgije • vrat burgije • oblik prihvata KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJAKARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA Osnovne mjere burgije: • pre nik burgije • dužina burgije • dužina vrata burgije • dužina prihvata burgije Konstrukcijom se definiše: • smanjenje pre nika burgije (0.02 ... 0.08 na 100 mm dužine), • materijal burgije • tvrdo a reznog dijela i tvrdo a drške burgije • kvalitet izrade burgije • debljina jezgra burgije (2/15 D)• debljina jezgra burgije (2/15 D) • širina ruba burgije, • korak i ugao zavojnice, • odstupanje od kružnosti, • dozvoljena razlika u visini sje iva
  • 28. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJAKARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA Uglovi na burgiji: • le ni ugao ( ), • grudni ugao ( ), • ugao uspona zavojnice ( ), • ugao vrha zavojne burgije (2 ) • ugao nagiba pomo nog sje iva ( ) KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJAKARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA Oblik i mjere vrha zavojne burgije: Pove anjem ugla uspona zavojnice pove ava i grudni ugao reznog klina, što omogu ava lakše uklananje materijala, ali i gubitak vrsto e oštrice burgije.
  • 29. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJAKARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA Grudni ugao je promjeniv duž zavojnice (u direktnoj su vezi): R polupre nik burgije; ax polupre nik jezgra burgije; rx rastojanje od centra burgije do ta ke na sje ivu Dužina burgije: l = lbuš + 3·D lbuš dubina bušenja, D pre nik burgije Visina zavojnice burgije: KARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJAKARAKTERISTIKE ZAVOJNIH BURGIJA Oštrenje burgije: • Vrh burgije se formira pomo u dva konusa brušenjem na specijalnom ure aju za oštrenje burgija. • Na reznom vrhu se uo avaju dve grudne i dve le ne površine. • Grudne površine se poklapaju sa površinama zavojnih žljebova. • Zbog toga se le ne površine obrazuju pomo u dva konusa, kao presjek konusa i tjela burgije.
  • 30. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 PROBLEMI PRI OBRADI OTVORAPROBLEMI PRI OBRADI OTVORA Dominantan problem pri obradi otvora je odvo enje strugotine. PROBLEMI PRI OBRADI OTVORAPROBLEMI PRI OBRADI OTVORA Oblik habanja burgije je pokazatelj stanja procesa.
  • 31. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 10 SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORASAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA Savremeni alati za obradu otvora: • standardne burgije • standardne burgije sa prevlakama • alati sa izmjenjivim plo icama SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORASAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA Alati sa pre nikom manjim od 12 mm proizvode se samo u obliku standardnih burgija, zbog konstruktivnih ograni enja
  • 32. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 11 SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORASAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA Proizvo a alata SANDVIK proizvodi itavu paletu alata za obradu otvora Alati sa pri vrš enim plo icama su nestabilniji pri obradi SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORASAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA Standardne burgije
  • 33. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 12 SAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORASAVREMENI ALATI ZA IZRADU OTVORA Specijalne burgije PROŠIRIVA I IPROŠIRIVA I I RAZVRTA IRAZVRTA I
  • 34. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 13 OSNOVNE INFORMACIJE O PROŠIRIVA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O PROŠIRIVA IMA Proširiva i su standardni alati za obradu otvora koji služe za proširivanje ve izbušenih otvora na mjeru ili za pripremu za razvrtanje Proširivanje karakteriše: • manji dodatak za obradu i manja dubina obrade • manji uticaj napadnih uglova alata na proces obrade • ve a ta nost obrade • bolji kvalitet obrade • nesmetano odvo enje strugotine iz zone obrade OSNOVNE INFORMACIJE O PROŠIRIVA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O PROŠIRIVA IMA Radni deo proširiva a se sastoji od reznog i kaliriraju eg dijela. Ugao nagiba zavojnice uti e na proces odvo enja strugotine i na proces rezanja i bira se u zavisnosti od vrste materijala koji se obra uje.
  • 35. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 14 OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMA Razvrta i su alati koji služe za završnu obradu otvora. Ovi alati imaju 6 i više oštrica što doprinosi stabilnosti obrade OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMA Podjela razvrta a: • Prema obliku drške: - sa cilindri nom drškom - sa morze konusom • Prema na inu postavljanja: - nasadni razvrta i (koriste se za ve e dimenzije otvora) - razvrta i sa drškom (koriste se za manje dimenzije otvora) - specijalni • Prema konstruktivnom izvo enju:• Prema konstruktivnom izvo enju: - nepodesivi (geometrija je nepromjenjiva) - podesivi (npr. pre nik obrade, se može mijenjati) • Prema nagibu zuba: - sa kosim zubima - sa pravim zubima
  • 36. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 15 OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMA Tijelo razvrta a: • ulazni dio • rezni dio • kalibriraju i dio • vrat • drška OSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O RAZVRTA IMA Nazivni pre nik razvrta a je standardizovan prema nazivnom pre niku otvora koji se obra uje. Tolerancijsko polje razvrta a je uže od tolerancije otvora.
  • 37. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 16 SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Savremeni proširiva i SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Dvoperni podesivi proširiva
  • 38. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 17 SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Troperni podesivi proširiva SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Savremeni razvrta i
  • 39. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 18 SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Podesivi razvrta SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Podesivi fini razvrta
  • 40. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 19 SAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA ASAVREMENI OBLICI PROŠIRIVA A I RAZVRTA A Razvrta sa plo icama UPUŠTA IUPUŠTA I
  • 41. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 20 OSNOVNE INFORMACIJE O UPUŠTA IMAOSNOVNE INFORMACIJE O UPUŠTA IMA Upušta i služe za upuštanje i obaranje ivica na otvorima, u kojima se montiraju vijci ili navrtke, zakovice, zaptivke i sl. Standardni upušta i se izra uju kao: • eoni i • konusni eoni upušta i se mogu izra ivati i kao: • nasadni ili • stepenasti PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA Zadatak 1. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraj i alat za obradu otvora. • Tip obrade: BUŠENJE • Pre nik otvora: Dc = Ø10 mm • Dubina otvora: Lc = 30 mm • Tolerancija izrade: IT 9 • Kvalitet obrade: Ra = 2 m • Po etna površina: RAVNA • Materijal obratka: . 1220 • Stabilnost OS: SREDNJA
  • 42. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 21 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 1. Izbor tipa alata: na osnovu veli ine otvora bira se burgija od HSS CoroDrill Delta C PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 2. Izbor geometrije alata: prema vrsti materijala obratka bira se oblik R840.
  • 43. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 22 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 3. Izbor materijala alata: na osnovu materijala obratka bira se materijal kvaliteta GC1220 koji odgovara kvalitetu oznake P20. PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 4. Izbor veli ina na alatu vrši se prema dubini bušenja.
  • 44. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 23 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA Zadatak 2. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraj i alat za obradu otvora. • Tip obrade: BUŠENJE • Pre nik otvora: Dc = Ø 36 mm • Dubina otvora: Lc = 60 mm • Tolerancija izrade: IT 10 • Kvalitet obrade: Ra = 3 m • Po etna površina: UKRŠTENE • Materijal obratka: . 1220 • Stabilnost OS: POVIŠENA PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 1. Izbor tipa alata: na osnovu pre nika i oblika obrade biraju se burgija sa izmjenjivim plo icama.
  • 45. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 24 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 2. Izbor geometrije alata: na osnovu zahtijeva obrade bira se oblik CoroDrill 880 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 3. Izbor veli ine tijela – izbor prema pre niku otvora i dubini bušenja
  • 46. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 25 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 3. Analiza veli ina i dimenzija na tijelu alata: PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 4. Izbor plo ica: bira se kvalitet plo ice prema materijalu obratka i nosa u plo ica. Periferna polo ica: GC4024 - geometrije GR Centralna polo ica: GC1044 - geometrije GR
  • 47. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 26 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 5. Analiza veli ina na plo ici: PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 6. Analiza i izbor režima obrade:
  • 48. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 27 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA Zadatak 3. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraj i alat za obradu otvora. • Pre nik otvora: Dc = Ø 26 mm • Dubina otvora: Lc = 20 mm • Tolerancija izrade: IT 6 – završna obrada • Kvalitet obrade: Ra = 0.5 m • Po etna površina: RAVNA • Materijal obratka: SL 150 • Stabilnost OS: POVIŠENA PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 1. Izbor tipa alata: na osnovu pre nika i oblika otvora biraju se proširiva i sa izmjenjivim plo icama
  • 49. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 28 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 2. Izbor oblika alata: na osnovu pre nika i kvaliteta bira se oblik CoroBore 825 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 3. Izbor veli ine tijela – bira se na osnovu pre nika otvora i kvaliteta izrade
  • 50. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 29 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 4. Analiza dimenzija i veli ina na tijelu alata: PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 5. Izbor plo ica: na osnovu materijala obratka i vrste obrade bira se kvalitet plo ice – plo ice za struganje
  • 51. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 30 PRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATAPRAKTI NI PRIMJERI IZBORA ALATA 6. Analiza veli ina i dimenzija plo ice:
  • 52. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 STANDARDNI ALATI ZA OBRADUSTANDARDNI ALATI ZA OBRADU GLODANJEMGLODANJEM Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Tadi , B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 2) Tanovi Lj REZNI ALATI Univerzitet u Beogradu Mašinski fakultet2) Tanovi , Lj., REZNI ALATI, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, Beograd, 2007. 3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008. 4) www.sandvik.com 5) www.seco-tools.com 6) www.kennametal.com 7) www.haimer-usa.com 8) www.swaty-comet.si
  • 53. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Glodala su višesje ni alati složene geometrije na ijem su obimu i/ili na eonoj strani raspore eni rezni zubi. Namjenena su obradi ravnih površina, stepenastih površina, zakrivljenih površina, te obradi fazonskih površina, usjeka, žljebova, zareza, utora i sl. M t ij li l t b d tMaterijali za alate za obradu otvora: • HSS • HSS sa prevlakama • tvrdi metal (lemljene ili pri vrš ene plo ice) • sinterovani materijali PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Prema položaju reznog dijela glodala: • eona glodala • valjkasta glodala • kombinovano
  • 54. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Prema na inu izrade zuba glodala mogu biti: • glodala sa glodanim zubima • glodala sa le no struganim zubima • glodala sa brušenim profilima zubag p • glodala sa zalemljenom/mehani ki pri vrš enom plo icom Prema obliku zuba glodala mogu biti: • glodala sa pravim zubima • glodala sa ukrštenim zubima • glodala sa zavojnim zubima (desnim ili lijevim) P j b t j l d l bitiPrema smjeru obrtanja glodala mogu biti: • desnorezna glodala (u smjeru kazaljke na satu gledaju i iz drške) • lijevorezna glodala Prema na inu postavljanja na mašinu (prema obliku drške): • glodala sa drškom • nasadna glodala PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Oblik glodala: • valjkasta glodala l d l• eona glodala • koturasta glodala • testerasta glodala • vretenasta glodala • koni na glodala • profilna glodala
  • 55. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 PODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJEGEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE Na glodalu se mogu uo iti rezni dio glodala (rezni klin) i prihvatni dio glodala (drška). Rezni klin glodala i rezna geometrija glodala je složene konfiguracije sastavljena od niza ravnih dijelova (fazeta) i složenih površina.
  • 56. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJEGEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE Broj zuba glodala - Manji broj lakše smiještanje strugotine u kanale dok ve i broj omogu ava stabilniju obraduj Ugao uspona zavojnice zuba se bira na osnovu uslova obrade. Glodala sa zavojnim zubima omogu avaju stabilniji rad jer pri izlasku jednog zuba iz zahvata drugi zub je ve u fazi jrezanja. Oblik zuba glodala treba da omogu i dovoljnu otpornost zuba glodala, dovoljno mjesta za smještaj strugotine i nesmetan dovod SHP-a. Geometrija alata za glodanje zavisi od: • materijala obratka • oblika površine GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJEGEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE p • mjera obratka • uslova obrade
  • 57. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 GEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJEGEOMETRIJA ALATA ZA GLODANJE Glodala sa pre nikom iznadGlodala sa pre nikom iznad 40 mm se naj eš e izra uju kao nasadna glodala. IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Ravno glodanjeRavno glodanje (Face milling)
  • 58. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Glodanje stepenikaGlodanje stepenika (Shoulder milling) IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Glodanje utora (Slot milling)
  • 59. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Profilno glodanje (Profile milling) IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Kvaliteti glodala i plo ica pokrivaju itav spektar razli itih materijala. Pri izboru plo ica materijal obratka diktira vrstu materijala alata i prevlaka, dok kod izbora glodala od HSS diktira geometriju.
  • 60. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM OZNA AVANJE GLODALA - proizvo a SANDVIK IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM OZNA AVANJE PLO ICA - proizvo a SANDVIK
  • 61. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 10 IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Savremeni alat za ravno glodanje sa izmjenjivim plo icama Sandvik IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Savremeni alat za glodanje stepenika sa izmjenjivim plo icama Sandvik
  • 62. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 11 IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Savremeni alat za profilno glodanje sa izmjenjivim plo icama Sandvik IZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Savremeni alat profilno glodanje od HSS Sandvik
  • 63. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 12 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Zadatak 1. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraju e glodalo. • Površina: ravna • Širina obrade: 80 mm • Dubina obrade: 5 mm • Kvalitet obrade: srednji • Materijal obratka: .1220 • Stabilnost OS: povišena PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 1. Izbor tipa alata: na osnovu tipa obrade, širine i dubine glodanja bira se oblik alata CoroMill 245
  • 64. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 13 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 2. Izbor veli ine nosa a plo ica: na osnovu pre nika i dubine rezanja (potrebne veli ine plo ice) R245-063Q22-12L PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 3. Izbor plo ice: na osnovu nosa a plo ica, materijala radnog predmeta i dubine rezanja R245- 12 T3 M- PM Oznaka kvaliteta GC4220
  • 65. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 14 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 4. Izbor režima obrade: na osnovu plo ice, materijala radnog predmeta i koraka PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Zadatak 2. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraju e glodalo. • Površina: stepenasta • Širina obrade: 30 mm • Dubina obrade: 10 mm • Kvalitet obrade: srednji • Materijal obratka: SL 200 • Stabilnost OS: srednja
  • 66. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 15 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 1. Izbor tipa alata: na osnovu tipa obrade, širine i dubine glodanja bira se oblik alata CoroMill 390 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 2. Izbor veli ine nosa a plo ica: na osnovu pre nika i dubine rezanja (potrebne veli ine plo ice) R390-025A25-17L
  • 67. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 16 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 3. Izbor plo ice: na osnovu nosa a plo ica, materijala radnog predmeta i dubine rezanja R390- 17 04 08M- KM Oznaka kvaliteta: GC1020 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 4. Izbor režima obrade: na osnovu plo ice, materijala radnog predmeta i koraka
  • 68. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 17 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM Zadatak 3. Za zadane proizvodne uslove izabrati odgovaraju e glodalo. • Površina: profilna - složena • Najmanji pre nik: 5 mm • Kvalitet obrade: fina • Materijal obratka: aluminijum • Stabilnost OS: srednja PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 1. Izbor tipa alata: na osnovu tipa obrade, pre nika, širine i dubine glodanja bira se oblik alata CoroMill Plura
  • 69. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 18 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 2. Izbor geometrije alata: na osnovu pre nika i dubine rezanja Ball nose end mill PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 3. Izbor kvaliteta i mjera alata: na osnovu materijala radnog predmeta i pre nika R216.42-05030-AK10A Kvalitet: H10
  • 70. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 19 PRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEMPRIMJERI IZBORA ALATA ZA OBRADU GLODANJEM 4. Izbor režima obrade: na osnovu plo ice i materijala radnog predmeta
  • 71. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 STANDARDNI ALATI ZA OBRADUSTANDARDNI ALATI ZA OBRADU BRUŠENJEMBRUŠENJEM Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Tadi , B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 2) Tanovi Lj REZNI ALATI Univerzitet u Beogradu Mašinski fakultet2) Tanovi , Lj., REZNI ALATI, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, Beograd, 2007. 3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008. 4) www.sandvik.com 5) www.seco-tools.com 6) www.kennametal.com 7) www.haimer-usa.com 8) www.swaty-comet.si
  • 72. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Brušenje je postupak obrade rezanjem, kod koga se odvajanje materijala ostvaruje istovremenim dejstvom ve eg broja zrna abraziva vezanih pomo u veziva u jednup j cijelinu - tocilo. Brušenje je najekonomi niji postupak završne obrade dijelova visokog kvaliteta i visoke ta nosti, pri emu glavno kretanje izvodi alat. Brušenje se izvodi na: • horizontalnim brusilicama • vertikalnalnim brusilicama PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Brušenje može biti: • okruglo - uzdužno - radijalno- radijalno • ravno • profilno Stezanje obradka: • na radni sto • u steznu glavu • izme u šiljaka • bez šiljaka
  • 73. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Prema položaju radne površine • tocila za obimno brušenje • tocila za eono brušenje • tocila za profilno brušenjep j Prema položaju površine obratka: • tocila za unutrašnje brušenje • tocila za spoljašnje brušenje PODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMPODJELA ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Karakteristike tocila su: • arsta abraziva • veli ina zrna • vrsta veziva • mješavina • poroznost Oblik tocila može biti: • koturasta • lon asta • valjkasta t• segmentna
  • 74. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 KARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMKARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Tocila su sastavljena od abrazivnih zrna i vezivnog sredstva koje ih objedinjuje u cjelinu, koja se dobijaju mješanjem, presovanjem i pe em u kalupima. Abraziv može biti: • korund - prirodni materijal sa velikim proncentom Al2O3 • prirodni dijamant • prirodni kvarc za brušenje prirodnih materijala, drveta, kože. • zeleni silicijum karbid (96% SiC) za brušenje tvrdih materijala • crni silicijum karbid (97% SiO) za brušenje livova i obojenih metala • normalni elektrokorund (93.5 % Al2O3) za brušenje konstruk. elika • bijeli elektrokorund (98.5 % Al2O3) za brušenje legiranih elika • monokorund (97.5 % Al2O3) za brušenje nehr aju ih elika i legura • elektrokorund legiran titanom - elektrokorund povišene tvrdo e • elektrokorund legiran hromom - elektrokorund povišene žilavosti • bor karbid (B4C) za brušenje gdje se zahtijeva velika ta nost • kubni nitrid bora (CBN) za brušenje specijalnih legura • sinteti ki dijamant za brušenje keramike i tvrdih materijala KARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMKARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Sitnija zrna abraziva se slabije drže u vezivu a samim tim se tocilo brže troši. Tocila sa manjom poroznoš u izra uju se sa sitnimp j zrnima i obratno. Tako postoje vrlo gruba zrna (8- 12) gruba (14-24), srednja (30-60), fina (70-120) i vrlo fina znrna (150-240).
  • 75. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 KARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMKARAKTERISTIKE ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Vezivna sredstva (veziva su naj eš e tajna proizvo a a): • organska (O) posjeduju veliku vrsto u i žilavost • kerami ka (V) na bazi gline i kvarca, toplotno postojani, predvi ena za brzine do 65 m/minza brzine do 65 m/min • silikatna (S) na bazi stakla, za tocila velikog pre nika; osjetljivo je na sredstva za hla enje; koristi se za abraziv od silicijum karbida • magnezitno (Mg) za suvo brušenje na manjim brzinama; osjetljivo je na vlagu; koristi se za abraziv od silicijum karbida • metalno (M) kao legura bakra, kalaja, gvož a i aluminijuma, primjenjuje se za dijamantni abraziv. Struktura tocila se ozna ava brojevima. Zatvorene strukture imaju ve i procenat abraziva i obratno. Razlikuje se: • zatvorena struktura (oznake 1 - 3), • srednja (oznake 4 - 6), • otvorena (oznake7 - 9) i • vrlo otvorena struktura (oznake 10 - 12). IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Izbor alata za obradu brušenjem vrši se na osnovu materijala obratka: Abraziv Sastav Materijal obratka Boja abraziva Al i ij 97-99% Al2O3 HSS li bijelaAluminijum oksid 97 99% Al2O3 HSS, liveno gvož e, tvrdi elik bijela 87-96% Al2O3 roza ili sme a Silicijum karbid 96-99% SiC Aluminijum, bakar, cementirani elici zelena <96% SiC crna Kubni nitrid bora CBN Specijalne legure, legure titanijuma žuta Vješta ki C K ik t kl t bij l Vješta ki dijamant C Keramika, staklo mutno bijela Obrada se vrši u okviru sljede ih vrijednosti tehnoloških parametara: • brzina obrtanja tocila 1500 - 3000 m/min • brzina pomjeranja 10 - 60 m/min • dubina obrade 0.01 - 0.05 mm
  • 76. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Ponuda proizvo a a SWATY – tocila za ravno brušenje IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Ponuda proizvo a a SWATY – tocila za unutr. cilindri no brušenje
  • 77. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 IZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEMIZBOR ALATA ZA OBRADU BRUŠENJEM Ponuda proizvo a a SWATY – tocila za unutr. cilindri no brušenje
  • 78. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 PRIHVATI I DRŽA I ALATA ZAPRIHVATI I DRŽA I ALATA ZA OBRADU REZANJEMOBRADU REZANJEM Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Tadi , B., ALATI I PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 2) Tanovi Lj REZNI ALATI Univerzitet u Beogradu Mašinski fakultet2) Tanovi , Lj., REZNI ALATI, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, Beograd, 2007. 3) Smith, G., CUTTING TOOL TECHNOLOGY, Springer, London, 2008. 4) www.sandvik.com 5) www.seco-tools.com 6) www.kennametal.com 7) www.haimer-usa.com 8) www.swaty-comet.si
  • 79. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 OSNOVNI ELEMENTI DRŽA A I PRIHVATA ALATAOSNOVNI ELEMENTI DRŽA A I PRIHVATA ALATA Prihvati i drža i alata (Tooling system) su elementi koji služe za “pomirivanje” razlike izme u glavnog vretena mašine alatke i alata za obradu. Funkcije koje moraju da ispune su: • Koncentri nost izme u alata i glavnog vretena mašine, • vrsto u i krutost prilikom prenosa momenta obrtanja u toku obrade, • Ta nost dimenzija umjerenih alata i• Ta nost dimenzija umjerenih alata i ostalih elemenata sistema, • Balansiranost pri visokim brojevima obrtaja u toku obrade. OSNOVNI ELEMENTI DRŽA A I PRIHVATA ALATAOSNOVNI ELEMENTI DRŽA A I PRIHVATA ALATA U obradi rezanjem koriste se dva pristupa u projektovanju prihvata alata: • Modularni sistem prihvata (modular tooling system) i • Standardni sistem prihvata (solid tooling system) Prihvat alata (Tool holders) Nastavci za dužinu (Lenght adaptors) Raduciri i nastavci Modularni sistem Standardni sistem Raduciri i nastavci za alat (Tool adaptors) Alat ili nosa plo ica (Tools)
  • 80. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 PODJELA DRŽA A I PRIHVATA ALATAPODJELA DRŽA A I PRIHVATA ALATA Sistemi prihvata alata se razlikuju po vrstama obrade i tipovima mašina: • Prihvati alata koji se postavljaju u revolver glave CNC strugova: o prema vrsti alata: za gonjene alate za negonjene alate o prema položaju montaže: za radijalno postavljene alate za aksijalno postavljene alate • Prihvati alata koji se postavljaju u glavno vreteno CNC mašine: o Prema vrsti stezanja alata u nosa u alata:o Prema vrsti stezanja alata u nosa u alata: radijalnim vijkom aksijalnim vijkom konusom elasti nom ahurom samostezaju om glavnom vibriraju om glavom DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA Primjer montaže alata u revolver glavu – pri emu se alat steže pomo u vijaka:
  • 81. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA Vrste montaže alata u revolver glavu CNC struga: A. Montaža alata direktno u prizmati na / cilindri na sjedišta alatasjedišta alata B. Montaža alata sa cilindri n. drškom preko radijalnog ili aksijalnog adaptera za prizmati na sjedišta C. Montaža alata sa cilindri n. drškom preko radijalnog ili aksijalnog adaptera za cilindri na sjedišta D. Montaža pogonjenih alata pomo u radijalnog ili aksijalnog adaptera DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA
  • 82. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA Nastavak za standardno sjedište alata na revolver glavi na strugu: • mogu nost aksijalnog pomjeranja preko lastinog repa • stezanje alata pomo u radijalnih vijaka • predvi eno za noževe sa prizmati nim drškama Gl. karkteristike: -veli ina lastinog repa -veli ina sjedišta DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA Nastavak za prizmati no sjedište za alate sa cilindri nom drškom: • mogu nost aksijalnog pomjeranja • stezanje alata pomo u aksijalnih vijaka • za radijalna prizmati na sjedišta na koje se montiraju alati sa radijalnim prilazom Gl karkteristike:Gl. karkteristike: -veli ina prihvata -pre nik sjedišta
  • 83. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA Izduženi nastavak za prizmati no sjedište za alate sa cilind. drškom: • mogu nost aksijalnog pomjeranja • stezanje alata pomo u radijalnih vijaka • za radijalna prizmati na sjedišta na koje se montiraju alati sa radijalnim prilazom DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC STRUGOVIMA Nastavak za cilindri no sjedište za alate sa cilindri nom drškom: • stezanje alata pomo u radijalnih vijaka • za aksijalna sjedišta na koje se montiraju alati sa aksijalnim prilazom
  • 84. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Primjer montaže alata u glavno vreteno glodalice: DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Vrste montaže alata u glavno vreteno CNC glodalice / bušilice: A Montaža reznog alata direktno u C A. Montaža reznog alata direktno u odgovaraju e sjedišta alata na glavnom vretenu B. Montaža alata preko adaptera za dužinu i pre nik te preko adaptera za alat direktno u glavno vreteno B C. Montaža alata preko adaptera za alat, reducira i odgovaraju eg prihvataA
  • 85. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Prihvat alata služi za postavljanje alata u glavno vreteno mašine, a sastoji se iz sljede ih cijelina: 1. Klina za povla enje (Pull stud), 2. Drške (Shank), 3. Nastavka (Adapter), 4. Oboda (Flange) i 5. Proreza (Slot). 1 2 3 4 5
  • 86. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Prilikom montiranja prihvata za alat potrebno je obratiti pažnu na to da: • Klinovi za povla enje, za razli ite tipove drški se izra uju u razli itim dužinama i razli itim mjerama navoja. • Drška (obi no konusna) služi za pravilno nalijeganje alata u glavno vreteno i za prenos obrtnog kretanja pomo u trenja ili klina. • Obod služi za manipulaciju robotskom rukom pri automatskoj izmjeni alata. • Prorez služi za pravilno postavljanje alata a ne za prenos obrtnog• Prorez služi za pravilno postavljanje alata, a ne za prenos obrtnog momenta pri obradi. • Nastavak za alat - adapter, može da se izradi u više oblika, pri emu se predvi aju razli iti na ini stezanja reznog alata. DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Drške prihvata alata se izra uju prema svjetskim standadima, a naj eš e koriš ene za CNC mašine su: • Sa konusnim prihvatom (Tappered shank) ISO prihvat – prema svjetskom standardu BT prihvat – prema JIS standardu CAT prihvat – prema ASME standardu • Sa šupljim HSK prihvatom (Hollow shank taper)
  • 87. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 10 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA ISO prihvat • ima konusnu dršku sa konusom 7:24. • koristi se za ve e obrtne momente i manje brojeve obrtaja (<10000) • ima uzak obod, te žljeb sa rupom i ugaoni žljeb na obodu • nema dodira eonog dijela vretena i oboda prihvata Oznaka • Na primjer ISO 40 • Broj 40 govori o veli ini prihvata (ve i broj = robusniji prihvat) DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA BT prihvat • ima konusnu dršku sa konusom 7:24, manje dužine od ISO prihvata • koristi se za ve e obrtne momente i manje brojeve obrtaja (<10000) • ima širi obod nego ISO prihvat i nema ugaonog žljeba kao ISO • postoji varijanta sa dodirom eonog dijela vretena i oboda prihvata Oznaka • Na primjer BT 40 ( esto i MAS BT B 6339) • Oznaka B govori o dovodu SHP-a (B = dovod SHP-a kroz prihvat)
  • 88. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 11 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA CAT prihvat • ima konusnu dršku sa konusom 7:24 • vrlo sli an ISO prihvatu • obi no se izra uje sa colovskim navojima za klin za povla enje • izra uje se sa fiksnim dijelom kod adaptera za alat. Oznaka • Na primjer CAT 40 ( esto i CAT 40) • Broj 40 govori o veli ini prihvata (ve i broj = robusniji prihvat) DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA HSK prihvat • ima konusnu dršku sa vanjskim konusom 1:10. • koristi se mašine sa velikim brojem obtaja (>10000) • obod je širok na kome se nalazi djelimi an prorez (kao BT) • ima tri nalegauj e površine te ure aj povla i alat iznutra Oznaka • Na primjer HSK 30 • Broj 30 govori o veli ini prihvata (ve i broj = robusniji prihvat)
  • 89. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 12 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Pri vrš ivanje alata na prihvate alata (standardni sistem): • radijalnim vijcima (1), • aksijalnim vijkom sa prednje strane - za nasadne alate, Weldon (2), • aksijalnim vijkom pomo u konusa - za stezne aure, ER collets (3), • preklopom sa zagrijavanjem (4), itd. 1 2 3 4 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Pri vrš ivanje adaptera na prihvate alata (modularni sistem): • radijalnim vijcima (1), • aksijalnim vijkom sa zadnje strane (2), • steznim eljustima sa radijalnim vijkom (3), • samostežu im dodacima, itd. 1 2 3
  • 90. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 13 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Pri vrš ivanje alata ili adaptera na prihvate alata se karakteriše mogu noš u prenosa momenta te balansiranoš u: DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Produžetak ili redukcija pre nika prihvata alata može se izvesti na više na ina, pri emu se koriste: • Nastavci (Adaptors) nastavci za dužinu (Extension adaptors) i nastavci za redukciju pre nika (Reduction adaptors) • Nosa i plo ica sa ve om radnom dužinom
  • 91. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 14 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Nastavci za alat (Tool adaptors) imaju funkciju da rezni alat dovedu u vezu sa prihvatom alata odnosno nastavcima za dužinu/redukciju. Adapter za nasadno glodalo sa klinovima za prenos momenta. Gl. karkteristike: -pre nik dosjeda -položaj klina DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Nastavak za nasadno testerasto glodalo i set glodala: • sa produženim dijelom sa dva klina za prnos momenta • eona plo ica sa vijkom Gl. karkteristike: -pre nik dosjeda -položaj klina
  • 92. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 15 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Nastavak za male alate (glodala/burgije) sa cilindri nim drškama: • cilindri no unutrašnje sjedište za alat • stezanje pomo u radijalnog vijka koji nasjeda na zaravnjeni dio alata Gl. karkteristike: -pre nik otvora DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Nastavak za velike alate (glodala/burgije) sa cilindri nim drškama: • cilindri no unutrašnje sjedište za alat • stezanje pomo u dva radijalnog vijka koji nasjedaju na alat Gl. karkteristike: -pre nik otvora
  • 93. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 16 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Nastavak za precizu obradu alatima sa cilindri nim drškama: • stezanje alata pomo u radijalnog vijka • upotreba sa cilindri nom elasti nom ahurom (Collets) Gl. karkteristike: -pre nik otvora -redukcija pre nika DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Nastavak za precizu obradu malim alatima sa cilindri nim drškama: • konusno unutrašnje sjedište za elasti nu ahuru • stezanje alata pomo u specijalne aksijalne navrtke • upotreba sa konusnom elasti nom ahurom (Collets) Gl. karkteristike: -oblik elasti ne ahure -redukcija pre nika
  • 94. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 17 DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Samostežu i nastavak za alate sa cilindri nim drškama: • cilindri no unutrašnje sjedište za alat • stezanje pomo u navrtke koja zavrtanjem steže konusne eljusti Gl. karkteristike: -redukcija pre nika DRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMADRŽA I I PRIHVATI ALATA NA CNC GLODALICAMA I BUŠILICAMA Specijalni nastavak za ureznike: • cilindri no unutrašnje sjedište za alat sa kvadratnim dijelom • stezanje alata pomo u eone navrtke Gl. karkteristike: -pre nik otvora
  • 95. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 18 PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA Zadatak 1. Potrebno je pripremiti proizvodnu operaciju eonog glodanja, a pri tome su poznati sljede i proizvdni uslovi: • za operaciju je odabrano eono glodalo SANDVIK CoroMill 245 iji je pre nik otvora za nasjedanje 32 mm • potrebna dužina alata 200 mm od ela glodala • prihvat na CNC glodalici je ISO 40 PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA 1. Izbor adaptera za alat – prema konstrukciji eonog glodala, pre niku glodala od dmt = 32 mm, bira se SANDVIK adapter oznake: C5 – 391.05-32 040 iji je montažni broj C5.
  • 96. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 19 PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA 2. Izbor drža a za alat – prema konstrukciji adaptera za alat, montažnog broja C5, bira se SANDVIK – ov drža oznake: C5-390.14004-40 080 oblika ISO 40, ija je dužina l1 = 80 mm PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA 3. Izbor adaptera za dužinu – se bira pošto je potrebno produžiti alat za cca 120 mm, te se prema konstrukciji eonog glodala, montažnom broju C5, bira se SANDVIK adapter za dužinu oznake: C5-391.01-50100A ija je dužina l1 = 100 mm
  • 97. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 20 PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA Zadatak 2. Potrebno je pripremiti proizvodnu operaciju glodanja vretenastim glodalom, a pri tome su poznati sljede i proizvodni uslovi: • za operaciju je odabrano vretenasto glodalo SANDVIK CoroMill Plura iji je pre nik drške 10 mm • potrebna dužina alata 50 mm od ela glodala • prihvat na CNC glodalici je ISO 40 PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA 1. Izbor adaptera za alat – prema konstrukciji eonog glodala, pre niku glodala od dmt = 10 mm, bira se SANDVIK adapter oznake: C5 – 391.14-20 055 iji je maksimalni otvor za alat 13 mm i minimalni 1 mm, dok je montažni broj C5.
  • 98. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 21 PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA 2. Izbor drža a za alat – prema konstrukciji adaptera za alat, montažnog broja C5, bira se SANDVIK drža oznake: C5-390.14004-40 080 oblika ISO 40, ija je dužina l1 = 80 mm PRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATAPRIMJER IZBORA PRIHVATA I DRŽA A ALATA 3. Izbor elasti ne ahure – prema konstrukciji adaptera za alat, kojem odgovara ahura ER 20, bira se SANDVIK elasti na ahura: 393.14-20 110 ija je oblast pre nika 11 – 10 mm
  • 99. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 STEZNI PRIBORI U OBRADISTEZNI PRIBORI U OBRADI REZANJEMREZANJEM Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Hodoli , J., Vukeli , ., PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Novom Sadu, FTN, Novi Sad, 2006. 2) Tadi B ALATI I PRIBORI – SKRIPTA Univerzitet u Kragujevcu2) Tadi , B., ALATI I PRIBORI SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 3) Yiming, R., Xaoxiang, Z., COMPUTER AIDED FIXTURE DESIGN, Marcel Decer, New York ,1999. 4) www.hardinge.com ) i d5) www.roviproducts.com 6) www.microcentric.com 7) www.workingholding.positrol.com
  • 100. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 OSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMAOSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMA Stezni pribori (Fixture elements) su elementi koji služe za pozicioniranje i stezanje obradaka na mašinama alatkama, te dovo enje alata i obratka u ispravan relativni me usobni položaj. Funkcije koje moraju da ispune su: • Baziranje radnog predemeta u odnosu na konstruktivne baze, • Smanjenje grešaka ta nosti dimenzija nezavisno od operatera, • Pove anje produktivnosti kroz smanjenje pomo nih vremena• Pove anje produktivnosti kroz smanjenje pomo nih vremena, • Bolju koordinaciju vremena u fleksibilnim obradnim sistemima. • Smanjenje troškova proizvodnje i pripreme proizvodnje. OSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMAOSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMA
  • 101. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 OSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMAOSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMA Prema namjeni i stepenu fleksibilnosti stezni pribori mogu biti: • Standardni (univerzalni) stezni pribori – pribori opšte namjene, koji se koriste za stezanje itavog spektra razli itih dijelova • Grupni stezni pribori – pribori koji se koriste za stezanje odre ene grupe dijelova (npr. stezanje cilindara, stezanje prirubnica, ...), • Modularni (agregatni) stezni pribori – pribori montažno demontažnog tipa koji se koriste prilikom proizvodnje itavog niza predmeta. • Specijalni stezni pribori – pribori uske namjene, koji se koriste za stezanje malog broja dijelova ili samo jednog radnog predmeta, OSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMAOSNOVNE INFORMACIJE O STEZNIM PRIBORIMA Neke osnovne smijernice u projektovanju steznih pribora: 1. Treba poštovati tehnologiju izrade radnog komada, 2. Potrebno je razmotriti tehnološke mogu nosti mašine, 3. Potrebno razmotriti mogu nost koriš enja standardnih pribora ili ve koriš enih koji bi se mogli adaptirati, 4. Pri projektovanju je potrebno koristiti što više standardnih dijelova, 5. Pribori moraju biti vrsti i kruti, 6. Sile rezanja i stezanja smiju optere avati samo nepokretne dijelove, 7. Pribor ne smije ometati prilaz radnom komadu, 8. Treba omogu iti eliminisanje grešaka u postavljanju radnih predmeta, 9. Elementi stezanja se projektuju kao element sklopa pribora, 10. Treba voditi ra na o težini pribora i manipulaciji sa istim.
  • 102. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Baziranje se može izvesti preko: • ravnih površina, • cilindri nih površina, • dubokih otvora, • kratkih otora, • kombinacijom. BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Baziranje (pozicioniranje) predstavlja pravilno oduzimanje stepeni slobode radnom komadu, i to oslananjem na baze za osanjanje. U suštini, baziranje se izvodi oslananjem u 6 ta aka (six point locating), pa se može definisati baziranje: • 3 - 2 - 1 • 4 - 1 -1 • ostalo
  • 103. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Baziranje na principu 3 - 2 - 1: BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Baziranje na principu 4 - 1 - 1:
  • 104. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Silama stezanja se ograni ava kretanje radnog predmeta, odnosno: • fizi ko kretanje u posmatranj osi (potpuno baziranje) ili • trenjem se ograni ava kretanje u osi (nepotpuno baziranje) BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Zadatak 1. Odrediti princip baziranja u standardnu bravarsku stegu! • Radni komad se postavi u otvorene eljusti, na donji l i l i 3oslonac, ine se osloni u 3 ta ke, • Zatvaranjem eljusti radni predmet se bo nom stranom osloni na nepokretnu eljust u 2 ta ke,ta ke, • Stezanjem se obezbje uje sila trenja koja sprije ava kretanje radnog komada. Može se zaklju iti da je nastupilo nepotpuno baziranje, princip 3 - 2!
  • 105. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA Broj potrebnih stezanja zavisi od tehnoloških zahtijeva, oblika pripremka (plo a, odlivak, šipka) i mogu nosti mašine (vrste i broj osa). Treba težiti što manjem broju stezanja radi izbjegavanja greške pribora i tom prilikom bazirati preko obra enih površina. Zadatak 2. Potrebno je odrediti broj potrebnih stezanja ako je pripremak plo evina: BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA 1. stezanjem se obra uju stepenasta donja ravna strana i obod radnog predmeta. Stezanje se obavlja preko neobra enog ostatka plo e. Stezanje sa strana Obrada Oslananje odozdo strana Oslananje sa strane
  • 106. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 BAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADABAZIRANJE I POZICIONIRANJE RADNIH KOMADA 2. stezanjem se obra uju džepovi, otvori i gornja ravna strana oboda. Stezanje se obavlja preko obra enog oboda i donje stepenaste površine. Stezanje sa strana Obrada Oslananje sa Oslananje odozdo j strane TA NOST PRIBORA ZA STEZANJETA NOST PRIBORA ZA STEZANJE Ta nost pribora zavisi od grešaka u toku izrade pribora i koriš enja steznog pribora. Najvažnije greške prilikom koriš enja pribora su: • Greška izrade steznog pribora – greške u dimenzijama, oblicima i kvalitetu izrade elemenata pribora, • Greške baziranja (pozicioniranja radnog predmeta) – greške uslijed neodgovaraju eg postupka oduzimanja stepena slobode. • Greške stezanja – greške uslijed elasti nih deformacija radnog• Greške stezanja – greške uslijed elasti nih deformacija radnog predmeta ili elemenata pribora zbog djelovanja sile stezanja • Greška dinamike obradnog sistema - greške uslijed elasti nih deformacija radnog predmeta ili elemenata pribora zbog djelovanja sila rezanja
  • 107. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Greška pozicioniranja nastaje u slu aju kada se ne poklope mjerna baza (površina od koje se mjeri) i baza za oslananje (površina na koju se oslanja radni komad). Zadatak 2. Za pojedina ne primjere na slikama prora unati grešku baziranja! GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza dimenzije 20 mm (1) i baza za oslananje (1) se poklapaju pa e greška pozicioniranja biti: p = 0 mm
  • 108. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 10 GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza i baza za oslananje se ne poklapaju pa e greška pozicioniranja biti jednaka toleranciji dimenzije 40 mm: p = Ag – Ad = 0,14 - (-0,14) = 0,28 mm GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza i baza za oslananje se poklapaju pa e greška pozicioniranja biti jednaka nuli: p = 0 mm Mjerna baza i baza za oslananje se neje a ba a ba a a os a a je se e poklapaju pa e greška pozicioniranja biti jednaka toleranciji dimenzije 50 mm: p = Ag – Ad = 0,15 - (-0,15) = 0,30 mm
  • 109. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 11 GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza za žljeb je donja izvodnica cilindra, pa je potrebno prora unati razliku pozicije izvodnica, jer to predstavlja grešku baziranja: DD D D D D p D p T p mmp GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza za gornju površinu odnosno mjeru 15 mm je površina na koju je predmet oslonjena, pa je greška baziranja: p = 0 mm
  • 110. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 12 GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza za mjeru 85 mm je površina cilindra, pa ako se razmatra samo otvora preko koje je radni predmet baziran, greška je najve a mjera otvora: p = Ag – Ad = 0,08 – 0 = 0,08 mm GREŠKE POZICIONIRANJAGREŠKE POZICIONIRANJA Mjerna baza za mjeru 40 mm je površina cilindra, pa ako se razmatra samo otvora preko koje je radni predmet baziran, greška je najve a mjera otvora: p = Ag – Ad = 0,08 – 0 = 0,08 mm
  • 111. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 UNIVERZALNI STEZNI PRIBORIUNIVERZALNI STEZNI PRIBORIUNIVERZALNI STEZNI PRIBORIUNIVERZALNI STEZNI PRIBORI Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Hodoli , J., Vukeli , ., PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Novom Sadu, FTN, Novi Sad, 2006. 2) Tadi B ALATI I PRIBORI – SKRIPTA Univerzitet u Kragujevcu2) Tadi , B., ALATI I PRIBORI SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 3) Yiming, R., Xaoxiang, Z., COMPUTER AIDED FIXTURE DESIGN, Marcel Decer, New York ,1999. 4) www.hardinge.com ) i d5) www.roviproducts.com 6) www.microcentric.com 7) www.roehm.biz 8) www.workingholding.positrol.com
  • 112. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 UNIVERZALNI STEZNI PRIBORIUNIVERZALNI STEZNI PRIBORI Prema vrsti obrade stezne pribore možemo podijeliti na: • pribore za obradu struganjem, • pribore za obradu glodanjem/bušenjem, • pribore za obradu brušenjem, • pribore za specijalne vrste obrade. STEZNI PRIBORI ZA OBRADU STRUGANJEMSTEZNI PRIBORI ZA OBRADU STRUGANJEM Stezni pribori za obradu struganjem se montiraju na prirubnicu koja se nalazi na izlaznom dijelu glavnog vretena ili na pinolu struga. U stezne pribore za obradu na strugu ubrajaju se: • stezne glave, • stezne ahure, • trnovi, • šiljci i • linete.
  • 113. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 STEZNI PRIBORI ZA OBRADU STRUGANJEMSTEZNI PRIBORI ZA OBRADU STRUGANJEM STEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGU Stezne glave (Lathe fixturing jaws) mogu biti: • ru ne sa slobodnim eljustima – eljusti se stežu svaka zasebno, • ru ne sa samocentriraju im eljustima, • samostežu e - koriste silu rezanja za stezanje, • mehanizovane (pneumatske ili hidrauli ne). Tijelo stezne glave (Body) Stezna eljust (Jaw) Vijak sistemaVijak sistema za stezanje (Screw) Gl. karkteristike: -pre nici stezanja -maks. broj obrtaja
  • 114. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 STEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGU Stezne glave sa samocentr. eljustima se naj eš e izvode kao stezne glave sa tri eljusti (5). Pomjeranje eljusti (5) i stezanje izvodi pomo u radijalnog vijka (4) ije se kretanje prenosi preko arhimedove spirale (3) na sve eljusti istovremeno. STEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGU
  • 115. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 STEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE GLAVE ZA OBRADU NA STRUGU Kod mehanizovanih steznih glava eljusti se pokre u i stežu pomo u pneumatske ili hidrauli ne energije, dobijene pomo u integrisanih cilindara, te se koriste isklju ivo na CNC strugovima. STEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGU Stezne ahure (Fixturing collets) služe za stezanje clindri nih dijelova preko vanjskog strane. Naj eš e se montiraju u stezne glave, te svojim konstrukcijom sa uzdužnim rascjepima izvršavaju “redukciju” pre nika stezanja. Prirubnica za glavno vreteno Tijelo za stezanje Sistem sa vijkom za povla enje Stezna ahura
  • 116. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 STEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGU Stezne ahure mogu biti: • zatežu e, • potiskuju e i • nepokretne. Gl. karkteristike: -prihvatni pre nik -redukcija stezanja STEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGU Princip stezanja pomo u steznih ahurama povla enjem/zatezanjempovla enjem/zatezanjem
  • 117. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 STEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNE AHURE ZA OBRADU NA STRUGU Princip stezanja pomo u nepokretnih steznih ahura STEZNI TRNOVI ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNI TRNOVI ZA OBRADU NA STRUGU Stezne trnovi (Fixturing arbors) služe za stezanje clindri nih dijelova preko unutrašnje strane. Naj eš e se montiraju u stezne glave. Princip stezanja i pozicioniranja se naj eš e odvija preko konusnih površina.
  • 118. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 STEZNI TRNOVI ZA OBRADU NA STRUGUSTEZNI TRNOVI ZA OBRADU NA STRUGU Gl. karkteristike: -prihvatni pre nik -multiplikacija stezanja Stezanje pomo u trnova PODUPIRU I ŠILJCI ZA OBRADU ZA STRUGUPODUPIRU I ŠILJCI ZA OBRADU ZA STRUGU Šiljci (Fixturing pins) se montiraju u nosa pinole (konji ) na strugu. Koriste se s ciljem pove anja krutosti obratka u toku obrade. Danas se uglavnom koriste rotiraju i šiljci sa izmjenjivim umetcima razli itih uglova vrha.
  • 119. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 STEZNI PRIBORI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICISTEZNI PRIBORI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Stezni pribori za obradu na glodalici / bušilici se montiraju na mašinu alatku preku ušica za pri vrš ivanje i T-žljebova na radnom stolu. Prema na inu stezanja stezni pribori za glodalicu mogu biti: • manuelni ili • automatski U univerzalne stezne pribore za obradu na glodalici ubrajaju se: • stege, • stezne glave, • zakretni radni stolovi. STEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICISTEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Stege (Prismatic fixturing jaws) se izvode sa jednom ili dvije pokretne eljusti, a pomjeranje se vrši pomo u zavojnog vretena. eljusti su izmjenjive i izvode se u razli itim oblicima i od razli itih materijala, radi omogu avanja stezanja predmeta razli itog oblika. N k t i diNepokretni dio Nepokretna eljust Pokretna eljust Ru ica sa zavojnim vretenom Pokretni dio Tijelo
  • 120. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 10 STEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICISTEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Hidrauli ne ili pneumatske stege ( esto sa samocentriraju im eljustima) se koriste na savremenim CNC mašinama. Posjeduju integrisane cilindre koji preko krathog hoda obezbje uju silu stezanja. Duži hodovi eljusti i britvljenje se obavlja manuelno. Proizvode se i stege sa više sjedišta za radne komade. Gl. karkteristike: -maksimalni raspon -sila stezanja STEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICISTEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Stezne eljusti se izra uju u više oblika u zavisnosti od oblika predmeta koji se stežu (cilindri ni, prizmati ni ili složeni). Samocentriraju e stege se izvode sa pokretnim eljustima na obje strane (obezbje eno obrtanje oko vertikalne ose eljusti), tako da se pored stezanja objezbje uje i pozicioniranjepozicioniranje.
  • 121. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 11 STEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICISTEGE ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Stezne glave na glodalicama uglavnom za stezanje cilindri nih komada malih dimenzija i prilikom precizne obrade. Stezanje se pomo u standardnih steznih ahura koje se postavljaju u ku ište stezne glave. RADNI STOLOVI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICIRADNI STOLOVI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Zakretni radni stolovi (Rotatry / swiveling table) se koriste da bi se radni predmet preko rotacionih zglobova doveo u povoljan položaj za obradu ili izradile tehnološke forme kružnog oblika ili rasporeda.
  • 122. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 12 RADNI STOLOVI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICIRADNI STOLOVI ZA OBRADU NA GLODALICI / BUŠILICI Ugradnjom automatskih zakretnih stolova na CNC mašine pove ava se broj upravljivih osa i pove ava fleksibilnost. STEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEMSTEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEM Stezni pribori za obradu na brusilici se montiraju na radni sto mašine ili u odgovaraju a vretena za pomo no kružno kretanje. Kao stezni pribori za brušenje mogu se koristiti pribori koje se koriste za: • za okruglo brušenje: • stezne glave, • ahure• ahure, • trnovi i • šiljci, • za ravno brušenje: • stege i • magnetni stolovi.
  • 123. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 13 STEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEMSTEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEM Okruglo brušenje se izvodi koriš enjem stezne glave, steznih ahura, trnova (slika lijevo) ili koriš enjem šiljaka (slika desno). Ovi stezni pribori se montiraju u vretena za pomo na kružna kretanja. STEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEMSTEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEM Ravno brušenje se izvodi koriš enjem stega ili koriš enjem magnetnog stola (što omogu ava preciznije stezanje).
  • 124. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 14 STEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEMSTEZNI PRIBORI ZA OBRADU BRUŠENJEM Magnetni stezni stolovi (eletro-magnetic tabels) se izra uju kao samostalne konstrukcije. Uglavnom se koriste na visokoproduktivnim CNC brusilicama za ravno brušenje. Gl. karkteristike: -gabaritne dimenzije -sila stezanja IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORAIZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA Zadatak 1. Prilikom pripreme proizvodnih operacija prema zadatim uslovima, potrebno je izabrati odgovaraju i univerzalni stezni pribor iz ponude ROHM (www.roehm.biz). O• Operacija: klasi no struganje • Obradak: cilindri ni duga ki • Maksimalni pre nik obratka: 160 mm • Maksimalna moment pri obradi: 100 Nm • Maksimalni broj obrtaja: 2200 o/min • Ta nost: ± 0,05
  • 125. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 15 IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORAIZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA 1. Na osnovu tipa obrade (klasi no struganje) bira se: ru na samocentriraju a stezna glava. 2 Na osnovu oblika radnog komada (cilindri ni) bira se: prolazna2. Na osnovu oblika radnog komada (cilindri ni) bira se: prolazna stezna glava sa 3 eljusti 3. Na osnovu veli ine obratka bira se veli ina stezne glave: 200 mm 4. Na osnovu optere enja pri obradi provjerava se dozvoljeni obrtni moment: T = 140 Nm > 100 Nm 5. Provjerava se broj obrtaja: n = 3000 o/min > 2200 Nm 6. Kataloški odgovara: ROHM Economy 200 IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORAIZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA
  • 126. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 16 IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORAIZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA Zadatak 2. Prilikom pripreme proizvodnih operacija prema zadatim uslovima, potrebno je izabrati odgovaraju i univerzalni stezni pribor iz ponude ROHM (www.roehm.biz). O C C• Operacija: CNC glodanje • Oblik obratka: prizmati ni • Širina obratka: 100 mm • Dužina obratka: 200 mm • Sila rezanja: 2000 N • Ta nost: ± 0,05 IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORAIZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA 1. Na osnovu tipa obrade (CNC glodanje) bira se: pneumatska standardna stega. 2 Na osnovu oblika radnog komada (dominantno prizmati an) bira se:2. Na osnovu oblika radnog komada (dominantno prizmati an) bira se: stega sa jednom pokretnom eljusti. 3. Na osnovu širine obratka bira se širina stege: A = 125 mm > 100 mm 4. Na osnovu dužine obratka bira se maksimalna dužina otvora eljusti: B = 112 mm > 100 mm 5. Na osnovu optere enja pri obradi provjerava se maksimalna sila stezanja: W = 0.1 · 40 kN = 4 kN > 2 kN 6. Kataloški odgovara: ROHM TYPE 726-10 RKZ
  • 127. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 17 IZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORAIZBOR UNIVERZALNIH STEZNIH PRIBORA
  • 128. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 1 MODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORI Branislav Sredanovi ALATI I PRIBORI 1ALATI I PRIBORI 1 VježbeVježbe LITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBELITERATURA POTREBNA ZA VJEŽBE 1) Hodoli , J., Vukeli , ., PRIBORI – SKRIPTA, Univerzitet u Novom Sadu, FTN, Novi Sad, 2006. 2) Tadi B ALATI I PRIBORI – SKRIPTA Univerzitet u Kragujevcu2) Tadi , B., ALATI I PRIBORI SKRIPTA, Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2008. 3) Yiming, R., Xaoxiang, Z., COMPUTER AIDED FIXTURE DESIGN, Marcel Decer, New York ,1999. 4) Borojevi , S., AUTOMATIZACIJA PROJEKTOVANJA MODULARNIH POMO NIH PRIBORA - Magistarski rad, Mašinski f k l U i i B j j L i B j l k 2011fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci, Banja luka, 2011. 5) www.hardinge.com 6) www.roviproducts.com 7) www.microcentric.com
  • 129. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 2 MODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORI Modularne stezne pribore (Modular fixturing elements) karakteriše koriš enje standardnih dijelova i komponenti pomo nih pribora, koji su sadržani u odgovaraju oj garnituri. Garniture se razlikuju od proizvo a a do proizvo a a, ali princip gradnje pribora ostaje isti: na jedne elemente se mogu nadograditi drugi elementi. Svaka garnitura modularnih pomo nihSvaka garnitura modularnih pomo nih pribora se sastoji: • osnovnih elemenata; • elemenata za baziranje; • elemenata za stezanje; • elemenata za vo enje alata; • dopunskih elemenata. MODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORI
  • 130. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 3 MODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORI Koncept primjene modularnih steznih pribora P k t d j d l i t i ib i dij lPrema konceptu gradnje modularni stezni pribori se dijele na: • pribore bazirane na konstruktivnim elementima u obliku T žljebova • pribore bazirane na konstruktivnim elementima u obliku otvora (glatki za baziranje i sa navojem za spajanje) koji mogu biti: o sistemi saosnih otvora o sistemi nesaosnih otvora • pribore bazirane na kombinaciji elemenata sa T žljebovima i otvorima MODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORI Modularni stezni pribori bazirani na T žljebovima. Serija Širina T- žljeba Max. veli ina radnog predmeta Veli ina vijaka Dubina utora za klin Rastojanje žljebova Oslonci 1(6mm) ± 2(8mm) ± 3(10mm) ± 4(16mm) ±
  • 131. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 4 MODULARNI STEZNI PRIBORIMODULARNI STEZNI PRIBORI Modularni stezni pribori bazirani na otvorima. Serija Veli ine baziraju ih otvora (mm) Veli ine otvora sa navojem Mini Mala Srednja Velika ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Element za stezanje Radni komadRadni komad Elementi za oslananje Osnovna plo a Vertikalni višepredmetni modularni pribor za stezanje Prihvat za paletu
  • 132. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 5 ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Osnovne plo e, sa razli itim dimenzijama i rasporedima otvora, služe za montažu ostalih elemenata modularnog steznog pribora. ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Elementi za oslananje, izvedeni u razli itim dimenzijama i oblicima, služe za oslananje radnog predmeta sa donje ili bo ne strane. U elemente za oslananje spadaju: • epovi (podesivi i nepodesivi), • letve i • prizme epovi za oslananje
  • 133. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 6 ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Konstrukcije podesivih epova karakteriše: • elementi sa navojima za podešavanje visine oslonog elementa • adapteri (nastavci) za ekstenziju koji pove avaju visinu oslananja Podesivi epovi – epovi sa nastavkom Adapter – nastavak za visinu ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Letve i prizme za oslananje ravnih površina Prizme za oslananje cilindri nih površina
  • 134. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 7 ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Prizme za oslananje sa strane ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Elementi za stezanje služe za pravilno stezanje radnih komada i “oduzimanje” stepeni slobode pri nepotpunom baziranju. Izvode se kao: • elementi sa klinom za stezanje, • elementi sa ekscentrom za stezanje, • elementi sa polugom za stezanjem. Element za stezanje ekscentrom
  • 135. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 8 ELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORAELEMENTI MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Element za stezanje odozgo sa polužnim sistemom stezanja PRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORAPRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Zadatak 1. Za radni komad prikazan na slici konstruisati modularni stezni pribor iz priložene garniture.
  • 136. Vježbe iz Alata i pribora I Mart 2014 Prezentacije 9 PRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORAPRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORA Montiranje modularnog pribora: PRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORAPRIMJER PROJEKTOVANJA MODULARNOG STEZNOG PRIBORA