1. EnergetikaEnergetika
-Energetika je grana teske industrije i od-Energetika je grana teske industrije i od
velikog je znacaja za svaku zemlju.velikog je znacaja za svaku zemlju.
2. Savremeni zivot se tesko moze zamisliti bezSavremeni zivot se tesko moze zamisliti bez
ELEKTRICNE ENERGIJE.ELEKTRICNE ENERGIJE.
Najveci potrosaci elektricne energije suNajveci potrosaci elektricne energije su
domacinstva i industrija.domacinstva i industrija.
U nasoj zemlji najveci deo elektricne energijeU nasoj zemlji najveci deo elektricne energije
se proizvede u termoelektranama (TE), zatimse proizvede u termoelektranama (TE), zatim
u hidroelektranama (HE), a najmanji deo uu hidroelektranama (HE), a najmanji deo u
kombinovanim termoelektranama-toplanamakombinovanim termoelektranama-toplanama
(TE-TO).(TE-TO).
5. HidroenergijaHidroenergija je cist, obnovljiv i neiscrpanje cist, obnovljiv i neiscrpan
izvor energije.izvor energije.
Prema istrazivanjima, koja je izvrsio institutPrema istrazivanjima, koja je izvrsio institut
“Jaroslav Cerni”, ukupan hidroenergetski“Jaroslav Cerni”, ukupan hidroenergetski
potencijal reka u Srbiji je veliki.potencijal reka u Srbiji je veliki.
Od ukupnog hidroenergetskog potencijala,Od ukupnog hidroenergetskog potencijala,
tehnicki je koristivo 73%, a od toga je vectehnicki je koristivo 73%, a od toga je vec
iskorisceno 52%iskorisceno 52%
6. Prva hidroelektrana u Srbiji izgradjena je uPrva hidroelektrana u Srbiji izgradjena je u
Uzicu, na reci Djetinji, 1900. godine.Uzicu, na reci Djetinji, 1900. godine.
Izgradjena je samo 4 godine posle prveIzgradjena je samo 4 godine posle prve
hodroelektrane u svetu (na reci Nijagari),hodroelektrane u svetu (na reci Nijagari),
sa Teslinim sistemom visefaznih struja.sa Teslinim sistemom visefaznih struja.
Prestala je sa radom 1970, ali je naPrestala je sa radom 1970, ali je na
stogodisnjicu izdradnje ponovo pokrenutastogodisnjicu izdradnje ponovo pokrenuta
I radi i danas.I radi i danas.
8. Veci broj hidroenergetskih objekata starijiVeci broj hidroenergetskih objekata stariji
je od 40 godina, zbog cega je u planuje od 40 godina, zbog cega je u planu
njihova rekonstrukcija, modernizacija injihova rekonstrukcija, modernizacija i
povecanje postojecih kapactiteta.povecanje postojecih kapactiteta.
Pored toga, planira se i izgradnja josPored toga, planira se i izgradnja jos
desetak novih velikih hidroelektrana.desetak novih velikih hidroelektrana.
U Srbiji je utvrdjeno i 856 mesta zaU Srbiji je utvrdjeno i 856 mesta za
mogucu izgradnju malih hidroelektrana.mogucu izgradnju malih hidroelektrana.
9. Male hidroelektrane spadaju u kategorijuMale hidroelektrane spadaju u kategoriju
povlascenih proizvodjaca energije, apovlascenih proizvodjaca energije, a
dozvole za njihovu izgradnju izdajedozvole za njihovu izgradnju izdaje
Ministarstvo rudarstva i energetike.Ministarstvo rudarstva i energetike.
Dosad je ovo ministarstvo izdalo dozvoleDosad je ovo ministarstvo izdalo dozvole
za izgradnju 14 mini-hidroelektrana.za izgradnju 14 mini-hidroelektrana.
11. Potpisivanjem Ugovora o osnivanjuPotpisivanjem Ugovora o osnivanju
energetske zajednice, Srbija je preuzelaenergetske zajednice, Srbija je preuzela
obavezu da promovise i podstakneobavezu da promovise i podstakne
proizvodnju elektricne energijeproizvodnju elektricne energije
koriscenjem i drugih obnovljivih izvorakoriscenjem i drugih obnovljivih izvora
energije osim mini-hidroelektrana.energije osim mini-hidroelektrana.
To suTo su energije vetra, solarna energija,energije vetra, solarna energija,
geotermalna energija i energijageotermalna energija i energija
biomasebiomase.U tom cilju izdata je dozvola za.U tom cilju izdata je dozvola za
izgradnju vetroelektrane na podrucjuizgradnju vetroelektrane na podrucju
opstine Vrsac.opstine Vrsac.
12. Od 26. janura 2009. godine, RepublikaOd 26. janura 2009. godine, Republika
Srbija je postala clan i jedan od osnivacaSrbija je postala clan i jedan od osnivaca
Medjunarodne agencije za obnovljivuMedjunarodne agencije za obnovljivu
energiju (IRENA).energiju (IRENA).
14. Teska industrija obuhvata eksploatacijuTeska industrija obuhvata eksploataciju
mineralnih sirovina , proizvodnju energije ,mineralnih sirovina , proizvodnju energije ,
kao i proizvodnju sredstava i materijalakao i proizvodnju sredstava i materijala
(sirovina) koji se koriste u daljoj proizvodnji.(sirovina) koji se koriste u daljoj proizvodnji.
Osim rudarstva i energetike , ostale graneOsim rudarstva i energetike , ostale grane
teske industrije su metalurgija , metalskateske industrije su metalurgija , metalska
industrija i teska hemijska industrija.industrija i teska hemijska industrija.
15. MetalurgijaMetalurgija je grana teske industrije kojaje grana teske industrije koja
se bavi dobijanjem i preradom metala izse bavi dobijanjem i preradom metala iz
ruda.ruda.
Najcesce se deli na crnu i obojenuNajcesce se deli na crnu i obojenu
metalurgiju.metalurgiju.
Crna metalurgija obuhvata topljenjeCrna metalurgija obuhvata topljenje
gvozdene rude i proizvodnju sirovoggvozdene rude i proizvodnju sirovog
gvozdja i celika, kao i metala koji segvozdja i celika, kao i metala koji se
koriste za oplemenjivanje celika ( niklkoriste za oplemenjivanje celika ( nikl
hrom,molibden,kobalt,volfram I dr.)hrom,molibden,kobalt,volfram I dr.)
16. Obojena metalurgija se zasniva naObojena metalurgija se zasniva na
preradi teskih ruda obojenih metalapreradi teskih ruda obojenih metala
(bakar , olovo , cink ,antimon) , lakih ruda(bakar , olovo , cink ,antimon) , lakih ruda
obojenih metala (aluminijum, magnezijum)obojenih metala (aluminijum, magnezijum)
i plemenitih metala.i plemenitih metala.
18. Jedina fabrika za preradu rude gvozdja iJedina fabrika za preradu rude gvozdja i
proizvodnju celika u Srbiji je zelezara uproizvodnju celika u Srbiji je zelezara u
Smederevu.Sirovine potrebne zaSmederevu.Sirovine potrebne za
proizvodnju celika se uvoze.proizvodnju celika se uvoze.
19. Centri obojene metalurgije u kojima seCentri obojene metalurgije u kojima se
vrsi primarna prerada nalaze se uvrsi primarna prerada nalaze se u
neposrednoj blizini velikih rudnika.Rudaneposrednoj blizini velikih rudnika.Ruda
bakra se preradjuje u Boru , topionicabakra se preradjuje u Boru , topionica
olova i cinka nalazi se u Zvecanu , aolova i cinka nalazi se u Zvecanu , a
topionica antimona u Zajaci.topionica antimona u Zajaci.
U Sapcu se nalazi topionica cinka i fabrikaU Sapcu se nalazi topionica cinka i fabrika
za izradu belih limova , a u Sevojnuza izradu belih limova , a u Sevojnu
valjaonica bakra i aluminijuma.valjaonica bakra i aluminijuma.
21. Plemeniti metali nalaze se u prirodi uPlemeniti metali nalaze se u prirodi u
elementarnom stanju u obliku zica , listicaelementarnom stanju u obliku zica , listica
i grumenja i u nekim rudama – najcescei grumenja i u nekim rudama – najcesce
olovo – cinkanim i bakarnim. Dobijaju seolovo – cinkanim i bakarnim. Dobijaju se
kao sporedni proizvodi pri proizvodnjikao sporedni proizvodi pri proizvodnji
olova , cinka i bakra u Zvecanu u Boru.olova , cinka i bakra u Zvecanu u Boru.
22. Metalska industrijaMetalska industrija se direktnose direktno
nadoveziju na metalurgiju i obuhvatanadoveziju na metalurgiju i obuhvata
preradu metala u polufabrikate ili gotovepreradu metala u polufabrikate ili gotove
proizvode.Prema vrsti proizvoda deli se naproizvode.Prema vrsti proizvoda deli se na
metalopreradjivacku industriju , masinkumetalopreradjivacku industriju , masinku
industriju , elektroindustriju i brodogradnju.industriju , elektroindustriju i brodogradnju.
Metalopreradjivacka industrijaMetalopreradjivacka industrija proizvodiproizvodi
raznovrstan alat , celicne konstrukcije ,raznovrstan alat , celicne konstrukcije ,
zeleznicke sine , ploce za stednjake ,zeleznicke sine , ploce za stednjake ,
ramove za bicikle i drugo.ramove za bicikle i drugo.
23. Masinska industrijaMasinska industrija obuhvataobuhvata
proizvodnju prevoznih sredstava (sinska ,proizvodnju prevoznih sredstava (sinska ,
privredna i putnicka vozila), proizvodnjuprivredna i putnicka vozila), proizvodnju
poljoprivrednih masina , kao i uredjaja kojipoljoprivrednih masina , kao i uredjaja koji
se koriste u domacinstvu.se koriste u domacinstvu.
Podela masinske industrije izvrsena jePodela masinske industrije izvrsena je
prema vrsti proizvoda.Centri masinskeprema vrsti proizvoda.Centri masinske
industrije su sirom Srbije , a takoreci svaindustrije su sirom Srbije , a takoreci sva
veca naselja , posebno gradska , centri suveca naselja , posebno gradska , centri su
masinske industrije.masinske industrije.
25. ElektroindustrijaElektroindustrija proizvodi razne masineproizvodi razne masine
i uredjaje za proizvodnju, prenos ii uredjaje za proizvodnju, prenos i
potrosnju elektricne energije.To supotrosnju elektricne energije.To su
generatori , transformatori , kontrolni igeneratori , transformatori , kontrolni i
signalni uredjaji , rendgenski aparati ,signalni uredjaji , rendgenski aparati ,
kablovi , elektricni aparati za domacinstvo,kablovi , elektricni aparati za domacinstvo,
motori za liftove , radio i TV aparati ,motori za liftove , radio i TV aparati ,
oprema za automatizaciju i elektronika.oprema za automatizaciju i elektronika.
26. Uredjaji za prenos elektricne energijeUredjaji za prenos elektricne energije
27. Teska hemijska industrijaTeska hemijska industrija razvija se kaorazvija se kao
prateca grana industrije uz crnu i obojenuprateca grana industrije uz crnu i obojenu
metalurgiju. Njene sirovine su biljnog ,metalurgiju. Njene sirovine su biljnog ,
mineralnog i zivotinjskog porekla.mineralnog i zivotinjskog porekla.
28. PetrohemijaPetrohemija pored prerade naftepored prerade nafte
obuhvata i proizvodnju njenih derivata.obuhvata i proizvodnju njenih derivata.
U sastavu Naftne industrije Srbije nalazeU sastavu Naftne industrije Srbije nalaze
se dve rafinerije , u Pancevu i Novomse dve rafinerije , u Pancevu i Novom
Sadu.Sadu.
Petrohemija se jos bavi dobijanjem ,Petrohemija se jos bavi dobijanjem ,
proizvodnjom i preradom organskih iproizvodnjom i preradom organskih i
neorganskih hemijskih proizvoda , koji seneorganskih hemijskih proizvoda , koji se
koriste u daljoj proizvodnji.koriste u daljoj proizvodnji.
29. Najvazniji proizvodi teske hemijskeNajvazniji proizvodi teske hemijske
industrije su sumporna kiselina , vestackaindustrije su sumporna kiselina , vestacka
djubriva , plasticne mase i deterdzenti.djubriva , plasticne mase i deterdzenti.
Sumporna kiselinaSumporna kiselina dobija se kao pratecidobija se kao prateci
proizvod pri preradi ruda bakra , olova iproizvod pri preradi ruda bakra , olova i
cinka.cinka.