SlideShare a Scribd company logo
1 of 24
Mendelova teorija nasleđivanja
Damnjanović Ivana
Gregor Mendel (1822 - 1884)
• Češki sveštenik, biolog, botaničar i
matematičar koji se smatra začetnikom
klasične genetike.
• Mendel je vršio kontrolisana ukrštanja između različitih sorti
(linija) baštenskog graška kod kojih je pratio određene
osobine.
• Njegovi eksperimenti na grašku trajali su osam godina i
zahvaljujući njima stvorene su prve predstave o osnovnim
principima nasleđivanja.
• Dotle se smatralo da se osobine potomaka ne mogu
predvideti jer se telesne tečnosti njihovih roditelja mešaju.
Kako su otkrivena pravila
nasleđivanja?
• Mendel je dokazao da svaki roditelj daje
potomstvu određene faktore-nasledne
jedinice, koje su kasnije nazvane GENI.
• Zaključio je da se te jedinice prenose kroz
generacije i da određuju pojedine osobine.

Mendel je pratio osobine (svojstva, karakteristike) koje se
alternativno ispoljavaju tj. na jedan od dva moguća načina
– npr. oblik zrna graška može da bude:
- okrugao ili
- naboran.
U zavisnosti od toga koliko se osobina prati ukrštanje može
biti:
- monohibridno, u kome se prati nasleđivanje jedne
osobine;
- dihibridno ako se posmatraju dve,
- trihibridno ili
- polihibridno ukrštanje, kada se istovremeno prati veći
broj osobina.
Monohibridno ukrštanje
• Mendel je ukrštao linije graška koje su se jasno
razlikovale po određenim osobinama.
• Imale su alternativne osobine-žuto ili zeleno zrno,
okruglo ili naborano, ljubičast ili beobeo cvet itd.
• Pratio je nasleđivanje date osobine kroz generacije-da
li se osobine gube ili zadržavaju, i u kojim odnosima
(proporcijama).
• Dva nasledna faktora za jednu osobinu se ne
spajaju niti mešaju, već ostaju tokom života
jedinke razdvajajući se pri formiranju
gameta.
• Odvajaju se slučajno pri čemu jedna polovina
gameta nosi jedan, a druga polovina drugi
faktor-PRAVILO RAZDVAJANJA.
• Svaki faktor može postojati u dva oblika
(aleli) koji su odgovorni za alternativne oblike
određene osobine.
Geni postoje u više različitih formi-alela
Aleli
• Genetičari upotrebljavaju određene simbole da bi ih
označili: sa A i a su ozačeni aleli gena za boju zrna
graška (isto slovo jer su u pitanju različiti oblici istog
gena).
• Kada postoje 2 alela oni se mogu javiti u potomstvu u
TRI različite kombinacije:
-AA
-aa
-Aa
Homozigoti-oba alela su identična
Heterozigoti-dva alela za istu osobinu su različita
XPParentalna
(roditeljska)
generacija
F1
Prva filijalna
(potomačka)
generacija
100% žutih
Druga filijalna
generacija
F2
X
• Mendel je zapazio da alel za zelenu boju nije
izgubljen u F1 generaciji iako se nije ispoljio.
• Ovo se odnosi i na ostale osobine koje je proučavao.
• Zaključak: ukoliko se dve različite varijante
naslednog faktora za istu osobinu (dva alela) nađu
kod iste jedinke, jedan će se ispoljiti, drugi neće.
Dominantni nasledni faktor – A
Određuje žutu boju zrna graška
Recesivni nasledni faktor – a
Određuje zelenu boju zrna graška
• Kod heterozigota će se ispoljiti onaj alel koji je
dominantan (A); recesivni alel (a) će ostati
prikriven.
XP:
AA aa
gameti
:
a aA A
F1 AaAa Aa Aa Aa
100% žutih
1. Pravilo
razdvajanja
naslednih faktora –
u gametogenezi
2. Pravilo nezavisnog
kombinovanja
naslednih faktora –
prilikom oplođenja
XF1:
Aa Aa
gameti: A a A a
F2: AA Aa Aa aa
75% žutih : 25% zelenih
Osobine su određena svojstva (odlike /
karakteristike) organizama. Osobine mogu biti:
• Morfološke
• Fiziološke
• Osobine u ponašanju
Skup svih osobina jednog organizma je
FENOTIP [fenos (gr.) – izgled]
Skup svih gena jednog organizma je
GENOTIP
MONOHIBRIDNO UKRŠTANJE
Primer: Kada se dva miša ukrste 15 potomaka je crno, 5
je smeđe.
Neka je B crno, b smeđe
Napravi dijagram ukrštanja:
Pošto su roditelji istog fenotipa (crni) a potomstvo se
javlja u dva fenotipa oba roditelja moraju biti
heterozigoti a crna boja je dominantna (15:5)
Bb x Bb
¾ B- (BB, Bb) crno : ¼ bb smeđe
2. način: Jedan roditelj je recesivni homozigot
(bb), a drugi je heterozigot (Bb)
Bb x bb
½ Bb : ½ bb
1:1
Primer 2: parenjem crnog i smeđeg miša
dobijeno je 8 crnih i 8 smeđih potomaka.
-Dva fenotipa, podjednako zastupljena
-Jedan mora biti homozigot a drugi heterozigot
Bb x bb
½ Bb : ½ bb
Primer 3:
-Plave oči: aa (recesivni homozigot)
-Kestenjaste oči (Aa) heterozigot
-Očekivano potomstvo?
Aa x aa
½ aa : ½ aa
1:1
Primer 4:
-Čupavo krzno zamorca- R (dominantno)
-Glatko-r (recesivno)
-Sparivanjem nastaje 8 čupavih i 7 glatkih
potomaka
P: Rr x rr
F1: ½ Rr : ½ rr
-Ako bi se čupavi zamorac pario sa glatkim,
kakvo se potomstvo može očekivati?
P: Rr x Rr
F1: ¾ R-( RR, Rr) : ¼ rr
3 : 1
DIHIBRIDNO UKRŠTANJE
P: AABB x aabb
(okruglo, žuto seme) (naborano, zeleno)
G: AB Ab x ab ab
F1: AaBb (okruglo, žuto)
F1xF1 AaBb x AaBb
G: AB, Ab, aB, ab AB, Ab, aB, ab
F2:
M/Ž gameti AB Ab aB ab
AB AABB AABb AaBb AaBb
Ab AABb AAbb AaBb Aabb
aB AaBB AaBb aaBB aaBb
ab AaBb Aabb aaBb aabb
Okruglo, žuto
Okruglo, zeleno
Naborano, žuto
Naborano, zeleno

More Related Content

What's hot

Osnovna pravila nasleđivanja
Osnovna pravila nasleđivanjaOsnovna pravila nasleđivanja
Osnovna pravila nasleđivanjaOlivera Lučić
 
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићНаследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићVioleta Djuric
 
Genetika čoveka
Genetika čovekaGenetika čoveka
Genetika čovekaEna Horvat
 
Наследне болести човека
Наследне болести човекаНаследне болести човека
Наследне болести човекаVioleta Djuric
 
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.Ena Horvat
 
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evolucijiGeološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evolucijiIvana Damnjanović
 
Razlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelijeRazlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelijeIvana Damnjanović
 
Sistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulacijuSistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulacijuSanja Stefanović
 
Ćelijske organele ribozomi, endoplazmatična mreža, Goldžijev aparat
Ćelijske organele ribozomi, endoplazmatična mreža, Goldžijev aparatĆelijske organele ribozomi, endoplazmatična mreža, Goldžijev aparat
Ćelijske organele ribozomi, endoplazmatična mreža, Goldžijev aparatIvana Damnjanović
 
Promet materije i energije u ćeliji
Promet materije i energije u ćelijiPromet materije i energije u ćeliji
Promet materije i energije u ćelijiIvana Damnjanović
 

What's hot (20)

Sistem organa za disanje
Sistem organa za disanjeSistem organa za disanje
Sistem organa za disanje
 
Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistem
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
 
Osnovna pravila nasleđivanja
Osnovna pravila nasleđivanjaOsnovna pravila nasleđivanja
Osnovna pravila nasleđivanja
 
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићНаследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
 
Genetika čoveka
Genetika čovekaGenetika čoveka
Genetika čoveka
 
Наследне болести човека
Наследне болести човекаНаследне болести човека
Наследне болести човека
 
Populacija
PopulacijaPopulacija
Populacija
 
Metabolizam
MetabolizamMetabolizam
Metabolizam
 
Deoba ćelije
Deoba ćelijeDeoba ćelije
Deoba ćelije
 
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
 
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evolucijiGeološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Sistem organa za varenje
Sistem organa za varenjeSistem organa za varenje
Sistem organa za varenje
 
Mejoza
MejozaMejoza
Mejoza
 
Razlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelijeRazlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelije
 
Sistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulacijuSistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulaciju
 
Gljive
Gljive Gljive
Gljive
 
Ćelijske organele ribozomi, endoplazmatična mreža, Goldžijev aparat
Ćelijske organele ribozomi, endoplazmatična mreža, Goldžijev aparatĆelijske organele ribozomi, endoplazmatična mreža, Goldžijev aparat
Ćelijske organele ribozomi, endoplazmatična mreža, Goldžijev aparat
 
Promet materije i energije u ćeliji
Promet materije i energije u ćelijiPromet materije i energije u ćeliji
Promet materije i energije u ćeliji
 

More from Ivana Damnjanović (20)

An ecosystem includes all the living things (plants, animals and organisms) i...
An ecosystem includes all the living things (plants, animals and organisms) i...An ecosystem includes all the living things (plants, animals and organisms) i...
An ecosystem includes all the living things (plants, animals and organisms) i...
 
Specijacija.pdf
Specijacija.pdfSpecijacija.pdf
Specijacija.pdf
 
Promene u toku razvića i uticaj hormona na njih.pdf
Promene u toku razvića i uticaj hormona na njih.pdfPromene u toku razvića i uticaj hormona na njih.pdf
Promene u toku razvića i uticaj hormona na njih.pdf
 
Obezbeđivanje energije.pdf
Obezbeđivanje energije.pdfObezbeđivanje energije.pdf
Obezbeđivanje energije.pdf
 
Nervni sistem.pdf
Nervni sistem.pdfNervni sistem.pdf
Nervni sistem.pdf
 
Velike promene u prošlosti.pdf
Velike promene u prošlosti.pdfVelike promene u prošlosti.pdf
Velike promene u prošlosti.pdf
 
Čulni organi.pdf
Čulni organi.pdfČulni organi.pdf
Čulni organi.pdf
 
Kalendar života.pdf
Kalendar života.pdfKalendar života.pdf
Kalendar života.pdf
 
Rast i pokreti biljaka.ppt
Rast i pokreti biljaka.pptRast i pokreti biljaka.ppt
Rast i pokreti biljaka.ppt
 
Razvice biljke bez semena.ppt
Razvice biljke bez semena.pptRazvice biljke bez semena.ppt
Razvice biljke bez semena.ppt
 
Biljni hormoni.ppt
Biljni hormoni.pptBiljni hormoni.ppt
Biljni hormoni.ppt
 
Razmena supstanci kod biljaka.ppt
Razmena supstanci kod biljaka.pptRazmena supstanci kod biljaka.ppt
Razmena supstanci kod biljaka.ppt
 
Homeostaza.pdf
Homeostaza.pdfHomeostaza.pdf
Homeostaza.pdf
 
Gljive i lišajevi.pdf
Gljive i lišajevi.pdfGljive i lišajevi.pdf
Gljive i lišajevi.pdf
 
Polne zlezde.pptx
Polne zlezde.pptxPolne zlezde.pptx
Polne zlezde.pptx
 
Polne zlezde.pdf
Polne zlezde.pdfPolne zlezde.pdf
Polne zlezde.pdf
 
Dokazi evolucije
Dokazi evolucijeDokazi evolucije
Dokazi evolucije
 
Osnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. BiosferaOsnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. Biosfera
 
Ћелија
ЋелијаЋелија
Ћелија
 
Carstva
CarstvaCarstva
Carstva
 

Recently uploaded

REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile OpterecenjaREŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile OpterecenjaDanijeliriakaMcFlow1
 
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaRazvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaNerkoJVG
 
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceprezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceSiniša Ćulafić
 
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratProfesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratNerkoJVG
 

Recently uploaded (11)

REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile OpterecenjaREŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
 
OIR12-L1.pptx
OIR12-L1.pptxOIR12-L1.pptx
OIR12-L1.pptx
 
OIR11-L2.pptx
OIR11-L2.pptxOIR11-L2.pptx
OIR11-L2.pptx
 
OIR11-L1.pptx
OIR11-L1.pptxOIR11-L1.pptx
OIR11-L1.pptx
 
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaRazvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
 
OIR-V9.pptx
OIR-V9.pptxOIR-V9.pptx
OIR-V9.pptx
 
OIR12-L2.pptx
OIR12-L2.pptxOIR12-L2.pptx
OIR12-L2.pptx
 
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceprezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
 
OIR11-L4.pptx
OIR11-L4.pptxOIR11-L4.pptx
OIR11-L4.pptx
 
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratProfesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
 
OIR11-L3.pptx
OIR11-L3.pptxOIR11-L3.pptx
OIR11-L3.pptx
 

Mendelova pravila nasleđivanja

  • 2. Gregor Mendel (1822 - 1884) • Češki sveštenik, biolog, botaničar i matematičar koji se smatra začetnikom klasične genetike.
  • 3. • Mendel je vršio kontrolisana ukrštanja između različitih sorti (linija) baštenskog graška kod kojih je pratio određene osobine. • Njegovi eksperimenti na grašku trajali su osam godina i zahvaljujući njima stvorene su prve predstave o osnovnim principima nasleđivanja. • Dotle se smatralo da se osobine potomaka ne mogu predvideti jer se telesne tečnosti njihovih roditelja mešaju.
  • 4. Kako su otkrivena pravila nasleđivanja? • Mendel je dokazao da svaki roditelj daje potomstvu određene faktore-nasledne jedinice, koje su kasnije nazvane GENI. • Zaključio je da se te jedinice prenose kroz generacije i da određuju pojedine osobine.
  • 5.  Mendel je pratio osobine (svojstva, karakteristike) koje se alternativno ispoljavaju tj. na jedan od dva moguća načina – npr. oblik zrna graška može da bude: - okrugao ili - naboran. U zavisnosti od toga koliko se osobina prati ukrštanje može biti: - monohibridno, u kome se prati nasleđivanje jedne osobine; - dihibridno ako se posmatraju dve, - trihibridno ili - polihibridno ukrštanje, kada se istovremeno prati veći broj osobina.
  • 6. Monohibridno ukrštanje • Mendel je ukrštao linije graška koje su se jasno razlikovale po određenim osobinama. • Imale su alternativne osobine-žuto ili zeleno zrno, okruglo ili naborano, ljubičast ili beobeo cvet itd. • Pratio je nasleđivanje date osobine kroz generacije-da li se osobine gube ili zadržavaju, i u kojim odnosima (proporcijama).
  • 7.
  • 8. • Dva nasledna faktora za jednu osobinu se ne spajaju niti mešaju, već ostaju tokom života jedinke razdvajajući se pri formiranju gameta. • Odvajaju se slučajno pri čemu jedna polovina gameta nosi jedan, a druga polovina drugi faktor-PRAVILO RAZDVAJANJA. • Svaki faktor može postojati u dva oblika (aleli) koji su odgovorni za alternativne oblike određene osobine.
  • 9. Geni postoje u više različitih formi-alela
  • 10. Aleli • Genetičari upotrebljavaju određene simbole da bi ih označili: sa A i a su ozačeni aleli gena za boju zrna graška (isto slovo jer su u pitanju različiti oblici istog gena). • Kada postoje 2 alela oni se mogu javiti u potomstvu u TRI različite kombinacije: -AA -aa -Aa Homozigoti-oba alela su identična Heterozigoti-dva alela za istu osobinu su različita
  • 12. • Mendel je zapazio da alel za zelenu boju nije izgubljen u F1 generaciji iako se nije ispoljio. • Ovo se odnosi i na ostale osobine koje je proučavao. • Zaključak: ukoliko se dve različite varijante naslednog faktora za istu osobinu (dva alela) nađu kod iste jedinke, jedan će se ispoljiti, drugi neće. Dominantni nasledni faktor – A Određuje žutu boju zrna graška Recesivni nasledni faktor – a Određuje zelenu boju zrna graška
  • 13. • Kod heterozigota će se ispoljiti onaj alel koji je dominantan (A); recesivni alel (a) će ostati prikriven.
  • 14. XP: AA aa gameti : a aA A F1 AaAa Aa Aa Aa 100% žutih 1. Pravilo razdvajanja naslednih faktora – u gametogenezi 2. Pravilo nezavisnog kombinovanja naslednih faktora – prilikom oplođenja
  • 15. XF1: Aa Aa gameti: A a A a F2: AA Aa Aa aa 75% žutih : 25% zelenih
  • 16. Osobine su određena svojstva (odlike / karakteristike) organizama. Osobine mogu biti: • Morfološke • Fiziološke • Osobine u ponašanju Skup svih osobina jednog organizma je FENOTIP [fenos (gr.) – izgled] Skup svih gena jednog organizma je GENOTIP
  • 17. MONOHIBRIDNO UKRŠTANJE Primer: Kada se dva miša ukrste 15 potomaka je crno, 5 je smeđe. Neka je B crno, b smeđe Napravi dijagram ukrštanja: Pošto su roditelji istog fenotipa (crni) a potomstvo se javlja u dva fenotipa oba roditelja moraju biti heterozigoti a crna boja je dominantna (15:5) Bb x Bb ¾ B- (BB, Bb) crno : ¼ bb smeđe
  • 18. 2. način: Jedan roditelj je recesivni homozigot (bb), a drugi je heterozigot (Bb) Bb x bb ½ Bb : ½ bb 1:1
  • 19. Primer 2: parenjem crnog i smeđeg miša dobijeno je 8 crnih i 8 smeđih potomaka. -Dva fenotipa, podjednako zastupljena -Jedan mora biti homozigot a drugi heterozigot Bb x bb ½ Bb : ½ bb
  • 20. Primer 3: -Plave oči: aa (recesivni homozigot) -Kestenjaste oči (Aa) heterozigot -Očekivano potomstvo? Aa x aa ½ aa : ½ aa 1:1
  • 21. Primer 4: -Čupavo krzno zamorca- R (dominantno) -Glatko-r (recesivno) -Sparivanjem nastaje 8 čupavih i 7 glatkih potomaka P: Rr x rr F1: ½ Rr : ½ rr
  • 22. -Ako bi se čupavi zamorac pario sa glatkim, kakvo se potomstvo može očekivati? P: Rr x Rr F1: ¾ R-( RR, Rr) : ¼ rr 3 : 1
  • 23. DIHIBRIDNO UKRŠTANJE P: AABB x aabb (okruglo, žuto seme) (naborano, zeleno) G: AB Ab x ab ab F1: AaBb (okruglo, žuto) F1xF1 AaBb x AaBb G: AB, Ab, aB, ab AB, Ab, aB, ab
  • 24. F2: M/Ž gameti AB Ab aB ab AB AABB AABb AaBb AaBb Ab AABb AAbb AaBb Aabb aB AaBB AaBb aaBB aaBb ab AaBb Aabb aaBb aabb Okruglo, žuto Okruglo, zeleno Naborano, žuto Naborano, zeleno