SlideShare a Scribd company logo
1 of 11
Download to read offline
PRIMENE SLIČNOSTI NA PRAVOUGLI TROUGAO

Nacrtajmo jedan pravougli trougao sa standardnim obeležavanjima:

a,b su katete
c je hipotenuza
hc je hipotenuzina visina
p i q su odsečci na hipotenuzi koje pravi visina hc

                                                                       C
                                                                        
                                                      b                      a
                                                                        hc
                                                                            
                                       A                      c         D        B
                                                        q                    p
Hipotenuzina visina CD deli trougao ABC na dva pravougla trougla : ADC i BDC. Možemo uočiti da sva tri pravougla

trougla imaju iste uglove  ,  i   900 , pa su medjusobno slični.

Iz njihove sličnosti proizilazi proporcionalnost odgovarajućih stranica koja može da se formuliše kao :

i)       Hipotenuzina visina je geometrijska sredina odsečaka koje sama odseca na hipotenuzi, to jest hc               pq



ii)      Kateta je geometrijska sredina hipotenuze i bližeg odsečka hipotenuze, to jest     a  c p       i b  cq
         ( ovo je Euklidov stav)

iii)     Trougao ABC je pravougli ako i samo ako je a 2  b 2  c 2 ( ovo je Pitagorina teorema)


Dakle, sad za pravougli trougao znamo sledeće formule:

a 2  b2  c2                      O  a  b  c  obim
pq c                                  a b          c  hc
                                   P         ili P          površina
hc     p  q  hc 2  p  q              2             2
                                        a b
a  c  p  a2  c  p             hc         hipotenuzina visina
                                          c
b  c  q  b2  c  q                  c
                                   R   tc  poluprečnik opisane kružnice koji se nalazi na sredini hipotenuze
hc 2  p 2  a 2                        2
hc 2  q 2  b 2                       abc
                                   r              poluprečnik upisane kružnice
                                            2
                                                                                                          www.matematiranje.com

                                                                                                          1
Primer 1.

Odrediti nepoznate elemente skupa {a, b, c, p, q, hc } ako je poznato:

       p  16cm
i)
       q  9cm

       a  130cm
ii)
       b  312cm

Rešenje:

       p  16cm
i)
       q  9cm

Koristimo formulice tako što prvo pronadjemo onu gde nam se javljaju dati elementi:

a 2  b2  c2
pq c
hc 2  p  q
a2  c  p
b2  c  q
hc 2  p 2  a 2
hc 2  q 2  b 2
p  16cm
q  9cm
p  q  c  c  16  9  c  25cm
hc      pq  hc  16  9  4  3  hc  12cm
a  c  p  a  25 16  5  4  a  20cm
b  c  q  b  25  9  5  3  b  15cm


       a  130cm
ii)
       b  312cm

a 2  b 2  c 2  c 2  1302  3122  c 2  16900  97344  c 2  114244  c  338cm
                 a 2 16900
a2  c  p  p             p  50cm
                 c     338
p  q  c  q  c  p  q  338  50  q  288cm
hc      p  q  hc  50  228  hc  14400  hc  120cm
                                                                                       www.matematiranje.com

                                                                                       2
Primer 2.

                                                         1     1 1
Dokazati da u pravouglom trouglu važi jednakost:           2
                                                              2 2
                                                        hc    a b

Rešenje:

Krenućemo od desne strane jednakosti i doći do leve:

1 1 b2  a 2
    2  2 2 u brojiocu imamo a 2  b 2  c 2 pa to zamenimo …
 2
a b     a b

1 1 b2  a 2   c2
   2  2 2  2 2 prebacimo brojilac ispod imenioca( osobina dvojnog razlomka)…
a2 b   a b  a b

1 1 b2  a 2    c2    1        1                                     a b
    2  2 2  2 2  2 2                       znamo da je hc            hipotenuzina visina
 2
a b     a b  a b  a b    a b 
                                    2
                                                                      c
                      c2         
                            c 

1 1 b2  a 2    c2    1        1        1
    2  2 2  2 2  2 2              2              ovim je dokaz završen.
 2
a b     a b  a b  a b    a b 
                                    2
                                       hc
                      c 2        
                            c 

Primer 3.


U jednakokrakom trapezu osnovica 16cm i 9cm upisana je kružnica. Izračunati poluprečnik kružnice.

Rešenje:


Da najpre nacrtamo sliku i postavimo problem:

                                                    D b=9cm C


                                                c                     c
                                                                 h



                                          A            a=16cm        a-b   B
                                                                      2

Pošto se radi o tangentnom četvorouglu, znamo da zbir naspramnih stranica mora biti jednak. To ćemo iskoristiti da

nadjemo dužinu kraka c.
                                                                                                     www.matematiranje.com


                                                                                                      3
a  b  2c
16  9  2c
                   25
2c  25  c          cm
                   2

Sad primenimo Pitagorinu teoremu da nađemo dužinu visine:
               2                        2            2
      a b              25   7    625 49
h 2
              c  h       h 
                  2    2              2
                                           
      2                 2  2       4   4
     576
h2        h 2  144  h  12cm
       4

Znamo da je poluprečnik upisane kružnice jednak polovini visine:

        h      12
r         r   r  6cm i evo rešenja.
        2       2


Primer 4.

Dokazati da u svakom pravouglom trouglu za težištne duži važi jednakost: ta  tb2  5  tc2
                                                                          2




Rešenje:

Nacrtajmo najpre sliku :

                                                                               C

                                                                  b       tc        a
                                                             ta                tb

                                                         A            c                 B

Ideja je da dva puta primenimo Pitagorinu teoremu.

Prvo primenjujemo na obeleženi trougao:

                                    C
                                        a
                                        2
                   b                        A1
                           ta

A                      c                         B
                                2
                         a
              ta  b 2   
               2

                         2

                                                                                              www.matematiranje.com

                                                                                              4
Sad na drugu stranu:


                                  b            C
                                  2
                     B1                            a

                                          tb

A                             c                        B

                                               2
                             b
                      t  a  
                          2
                          b
                                      2

                             2

Saberimo ove dve jednakosti:




2        a 
               2

ta  b    
       2

         2 
              2
                  saberemo ih...
2        b 
tb  a   2  
       2

           
                          2                    2
                   a            b
t  t  b     a2   
 2
 a
      2
      b
             2

                   2            2
                     2          2
                   a          b
ta  tb2  b 2   a 2 
 2

                    4         4
           4b  a  4a  b 2
               2       2    2
ta  tb2 
 2

                          4
           5a  5b
               2         2
ta  tb2 
 2

                  4
           5(a  b 2 )
                 2
ta  tb2 
 2

                   4
U brojiocu zamenimo a 2  b 2 sa c 2 iz Pitagorine teoreme...
       5  c2
ta  tb2 
 2

         4
Ovde malo prepakujemo:
                      2
          c
t  t  5 
 2
 a
      2
      b
          2
                              c
Znamo da je tc 
                              2
ta  tb2  5  tc2
 2


                                                                www.matematiranje.com


                                                                5
Primer 5.
Ako su a i b osnovice, c i d kraci, a d1 i d 2 dijagonale trapeza, tada važi: d12  d 2  c 2  d 2  2ab . Dokazati.
                                                                                      2


Rešenje:

Kao i uvek, nacrtamo sliku i tražimo ideju:
                                                         D            b           C


                                                     d       d1                                c
                                                                                      d2

                                                         h                        h


                                                A                             a                        B

I ovde ćemo upotrebiti Pitagorinu teoremu.

Izrazimo visinu trapeza h sa iz žutog i iz crvenog trougla, pa to uporedimo:

             D           b           C                       D            b           C


    d                                     c          d                                    d2       c
             d1
                                     h                        h


A                    x               C1   y    B A           D1               a                        B
                                 a                   m                            n

     h 2  d12  x 2  h 2  c 2  y 2                        h 2  d 2  m 2  h 2  d 22  n 2
     d12  x 2  c 2  y 2                                    d 22  n 2  d 2  m 2
     d12  c 2  x 2  y 2                                    d 22  d 2  n 2  m 2
     d12  c 2  ( x  y )( x  y )                           d 22  d 2  (n  m)(n  m)
     d12  c 2  ( x  y ) ( x  y )                          d 22  d 2  (n  m) (n  m)
                             a                                                        a

     d  c  a( x  y )
        1
         2       2
                                                              d  d  a ( n  m)
                                                                  2
                                                                  2
                                                                          2




Sad ćemo sabrati ove dve jednakosti:

d12  c 2  a( x  y ) 
                       
 2                      saberemo ih...
 d 2  d  a ( n  m) 
          2
                       
d1  d 2  c  d  a ( x  y )  a(n  m)
  2     2    2     2


d12  d 22  c 2  d 2  a ( x  y )  a (n  m)  a ispred zagrade ...
d12  d 22  c 2  d 2  a ( x  y  n  m)  pretumbamo ovo u zagradi...
d12  d 22  c 2  d 2  a ( x  m  n  y )
d12  d 22  c 2  d 2  a ( x  m  n  y )  pogledajmo sliku: ovi uokvireni daju b
d12  d 22  c 2  d 2  a (b  b)
d12  d 2  c 2  d 2  2ab
        2


                                                                                                           6
Evo par primera konstrukcija traženih duži.

Primer 1.

Date su duži x i y. Konstruisati geometrijsku sredinu tih duži, to jest konstruisati       x y

Rešenje:




                                             x

                                                     y

Najpre ćemo nacrtati dve proizvoljne duži:


Njih zatim spojimo ( postavimo jednu do druge), što je prikazano na slici 1.




                                                                                                       x y



            x              y                     x              y                      x                      y
                slika 1.                             slika 2.                               slika 3.


Nadjemo sredinu duži x + y i opišemo polukrug ( slika 2.). Iz mesta preseka duži podignemo normalu (slika 3.)

Ta normala je rešenje, to jest ona je geometrijska sredina datih duži. Zašto?

Pa znamo da se centar opisane kružnice kod pravouglog trougla nalazi na sredini hipotenuze a da je visina

geometrijska sredina odsečaka...




                                                                    x y



                                                         x                 y

                                                                                                              www.matematiranje.com




                                                                                                                  7
Primer 2.

Konstruisati duž čija dužina u odnosu na datu jediničnu duž ( vi kad vežbate uzmite jediničnu duž 1 cm) iznosi:

a) 15

b)   7

Rešenje:

a) 15

Ideja kod ovog tipa zadatka je da se podkoreni broj napiše kao proizvod dva broja ( bilo koja) i da se primeni znanje o

konstrukciji geometrijske sredine:

 15  5  3

Dakle, uzmemo duži od 5cm i 3 cm, nacrtamo ih jednu do druge, nadjemo sredinu( na 4 cm) i opišemo polukrug.

Iz mesta preseka ove dve duži izdignemo normalu do preseka sa polukrugom i njena vrednost je 15 .




                                                                   5  3  15




                                                  5cm                   3cm




b)   7

Slično:    7  7 1




                                                                    7 1  7




                                                        7cm                     1cm

                                                                                                       www.matematiranje.com



                                                                                                        8
Primer 3.

Date su duži čije su dužine a i b. Konstruisati duž dužine:

a)   x  a 2  b2

b)   y  a2  b2

Rešenje:

a)   x  a 2  b2

Ako kvadriramo ovu jednakost , dobijamo: x  a 2  b 2  x 2  a 2  b 2

Odavde zaključujemo da je tražena duž ustvari hipotenuza pravouglog trougla čije su katete a i b.




         a
b                                                                                x
                                              b                       b

                          a                            a                        a
                       slika 1.                    slika 2.                 slika 3.

Uzmemo proizvoljne duži a i b.        Prenesemo duž a i konstruišemo prav ugao ( slika 1.)

Na toj polupravi nanesemo dužinu b (slika 2.) I kad to spojimo eto tražene duži .( slika 3.)

b)   y  a2  b2

Kvadriramo i dobijemo: y  a 2  b 2  y 2  a 2  b 2

Ovde je dakle tražena duž kateta pravouglog trougla sa hipotenuzom a i katetom b.



                                          B                            B
a
     b                                                                 y         a


             C          b         A        C          b       A        C         b        A
                    slika 1.                      slika 2.                   slika 3.

Na duž b konstruišemo prav ugao u temenu C. Iz temena A presečemo tu polupravu dužinom a. Dobili smo trougao

ABC, gde je kateta y rešenje našeg zadatka.

                                                                                                    9
Primer 4.

Date su proizvoljne duži a,b i c. Konstruisati duž:

i)          x  ab  c 2
ii ) y  a 2  bc

Rešenje:

Ovi zadaci su ustvari kombinacija prethodnih, to jest koristi se i geometrijska sredina a i konstrukcija pravouglog

trougla. Datu jednakost prvo malo prepravimo…

x  ab  c 2             kvadriramo
x  ab  c
    2                2



 x 2  ( ab ) 2  c 2

Prvo ćemo konstruisati               ab , a zatim pravougli trougao sa katetama          ab i c . Hipotenuza tog trougla je tražena duž.


                                                           B                                      B

a                c
                                                                a b                       a b
                                                                                                                 x
                                               ab
            b
                                                                           c                                 c
                               a                  b        A                                      A
                                   slika 1.                            slika 2.                              slika 3.


ii ) y  a 2  bc
y  a 2  bc             kvadriramo
y 2  a 2  bc
 y 2  a 2  ( bc ) 2

Najpre konstruišemo                bc a zatim pravougli trougao sa katetom            bc i hipotenuzom dužine a. Sad je tražena duž

kateta tog trougla.


                                                      N                                   N

b                                                                                                        a
             a                           bc              bc                                 bc
        c
                           b                  c       M         slika 2.          A       M            y                A
                               slika 1.
                                                                                                      slika 3.
                                                                                                                            www.matematiranje.com


                                                                                                                            10
11

More Related Content

What's hot

Duz, prava, poluprava, merenje duzine
Duz, prava, poluprava, merenje duzineDuz, prava, poluprava, merenje duzine
Duz, prava, poluprava, merenje duzineMilica Vasiljevic
 
Krug i kruznica zadaci za vezbanje
Krug i kruznica   zadaci za vezbanjeKrug i kruznica   zadaci za vezbanje
Krug i kruznica zadaci za vezbanjeMilica Vasiljevic
 
Tačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosi
Tačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosiTačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosi
Tačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosiJelena Volarov
 
Orijentacija u prostoru
Orijentacija u prostoruOrijentacija u prostoru
Orijentacija u prostorudusanjerkovic
 
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostimaResavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostimaSilvana Cupic
 
Pitagorina teorema primjena na jednakostranicni trougao
Pitagorina teorema  primjena na jednakostranicni trougaoPitagorina teorema  primjena na jednakostranicni trougao
Pitagorina teorema primjena na jednakostranicni trougaoNevenaLjujic
 
Piramida, povrsina piramide
Piramida, povrsina piramidePiramida, povrsina piramide
Piramida, povrsina piramidemirjanamitic18
 
Fizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanciFizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanciIvanaIvanovi5
 
Piramida i zarubljena_piramida
Piramida i zarubljena_piramidaPiramida i zarubljena_piramida
Piramida i zarubljena_piramidaBojan Maksimovic
 
Diedar, definicija, osnovni elementi
Diedar, definicija, osnovni elementiDiedar, definicija, osnovni elementi
Diedar, definicija, osnovni elementiJelena Volarov
 
Pitagorina teorema
Pitagorina teoremaPitagorina teorema
Pitagorina teoremaJocaArt
 

What's hot (20)

Duz, prava, poluprava, merenje duzine
Duz, prava, poluprava, merenje duzineDuz, prava, poluprava, merenje duzine
Duz, prava, poluprava, merenje duzine
 
Električno polje
Električno  poljeElektrično  polje
Električno polje
 
Racun podele
Racun podeleRacun podele
Racun podele
 
Paralelogram
ParalelogramParalelogram
Paralelogram
 
Krug i kruznica zadaci za vezbanje
Krug i kruznica   zadaci za vezbanjeKrug i kruznica   zadaci za vezbanje
Krug i kruznica zadaci za vezbanje
 
Tačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosi
Tačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosiTačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosi
Tačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosi
 
Hemija
HemijaHemija
Hemija
 
Углови на трансверзали
Углови на трансверзалиУглови на трансверзали
Углови на трансверзали
 
Površina kocke
Površina kockePovršina kocke
Površina kocke
 
Orijentacija u prostoru
Orijentacija u prostoruOrijentacija u prostoru
Orijentacija u prostoru
 
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostimaResavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
 
Pitagorina teorema primjena na jednakostranicni trougao
Pitagorina teorema  primjena na jednakostranicni trougaoPitagorina teorema  primjena na jednakostranicni trougao
Pitagorina teorema primjena na jednakostranicni trougao
 
Racun mesanja
Racun mesanjaRacun mesanja
Racun mesanja
 
Piramida, povrsina piramide
Piramida, povrsina piramidePiramida, povrsina piramide
Piramida, povrsina piramide
 
Obim trougla
Obim trouglaObim trougla
Obim trougla
 
Fizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanciFizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanci
 
Piramida i zarubljena_piramida
Piramida i zarubljena_piramidaPiramida i zarubljena_piramida
Piramida i zarubljena_piramida
 
Diedar, definicija, osnovni elementi
Diedar, definicija, osnovni elementiDiedar, definicija, osnovni elementi
Diedar, definicija, osnovni elementi
 
Pitagorina teorema
Pitagorina teoremaPitagorina teorema
Pitagorina teorema
 
Zapremina
ZapreminaZapremina
Zapremina
 

Viewers also liked (20)

Slicnost trouglova
Slicnost trouglovaSlicnost trouglova
Slicnost trouglova
 
Konstruktovni zadaci(trougao)
Konstruktovni zadaci(trougao)Konstruktovni zadaci(trougao)
Konstruktovni zadaci(trougao)
 
Talesova teorema
Talesova teoremaTalesova teorema
Talesova teorema
 
Kontrolne vezbe sa_resenjima
Kontrolne vezbe sa_resenjimaKontrolne vezbe sa_resenjima
Kontrolne vezbe sa_resenjima
 
Stepenovanje
StepenovanjeStepenovanje
Stepenovanje
 
Rotacija
RotacijaRotacija
Rotacija
 
Osna simetrija
Osna simetrijaOsna simetrija
Osna simetrija
 
Primena slicnosti na_krug_zlatni_presek
Primena slicnosti na_krug_zlatni_presekPrimena slicnosti na_krug_zlatni_presek
Primena slicnosti na_krug_zlatni_presek
 
Konstrukcije cetvorouglova
Konstrukcije cetvorouglovaKonstrukcije cetvorouglova
Konstrukcije cetvorouglova
 
Konstrukcije trouglova
Konstrukcije trouglovaKonstrukcije trouglova
Konstrukcije trouglova
 
Dokazivanje podudarnosti
Dokazivanje podudarnostiDokazivanje podudarnosti
Dokazivanje podudarnosti
 
Podudarnost trouglova
Podudarnost trouglovaPodudarnost trouglova
Podudarnost trouglova
 
Vietove formule
Vietove formuleVietove formule
Vietove formule
 
Prost kamatni racun
Prost kamatni racunProst kamatni racun
Prost kamatni racun
 
Eksponencijalne funkcije
Eksponencijalne funkcijeEksponencijalne funkcije
Eksponencijalne funkcije
 
Proporcionalnost
ProporcionalnostProporcionalnost
Proporcionalnost
 
Adicione formule
Adicione formuleAdicione formule
Adicione formule
 
Logika
LogikaLogika
Logika
 
Transformacije algebarskih izraza
Transformacije algebarskih izrazaTransformacije algebarskih izraza
Transformacije algebarskih izraza
 
Translacija
TranslacijaTranslacija
Translacija
 

More from Jelena Dobrivojevic

More from Jelena Dobrivojevic (20)

Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynateSistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
 
Sinusna i kosinusna_teorema
Sinusna i kosinusna_teoremaSinusna i kosinusna_teorema
Sinusna i kosinusna_teorema
 
Osnovne trigonometrijske jednacine
Osnovne trigonometrijske jednacineOsnovne trigonometrijske jednacine
Osnovne trigonometrijske jednacine
 
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratneNeke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
 
Logaritmi
LogaritmiLogaritmi
Logaritmi
 
Logaritamske jednacine i_nejednacine
Logaritamske jednacine i_nejednacineLogaritamske jednacine i_nejednacine
Logaritamske jednacine i_nejednacine
 
Logaritamska funkcija
Logaritamska funkcijaLogaritamska funkcija
Logaritamska funkcija
 
Kvadratna nejednacina
Kvadratna nejednacinaKvadratna nejednacina
Kvadratna nejednacina
 
Kvadratna funkcija
Kvadratna funkcijaKvadratna funkcija
Kvadratna funkcija
 
Korenovanje
KorenovanjeKorenovanje
Korenovanje
 
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojeviKompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
 
Iracionalne nejednacine
Iracionalne nejednacineIracionalne nejednacine
Iracionalne nejednacine
 
Iracionalne jednacine
Iracionalne jednacineIracionalne jednacine
Iracionalne jednacine
 
Graficko resavanje sistema
Graficko resavanje sistemaGraficko resavanje sistema
Graficko resavanje sistema
 
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deoGrafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
 
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deoGrafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
 
Kvadratna jednacina
Kvadratna jednacinaKvadratna jednacina
Kvadratna jednacina
 
Vektori u ravni_i_deo
Vektori u ravni_i_deoVektori u ravni_i_deo
Vektori u ravni_i_deo
 
Trigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Trigonometrijske funkcije ostrog_uglaTrigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Trigonometrijske funkcije ostrog_ugla
 
Sistemi lenearnih jednacina
Sistemi lenearnih jednacinaSistemi lenearnih jednacina
Sistemi lenearnih jednacina
 

Primene slicnosti na_pravougli_trougao

  • 1. PRIMENE SLIČNOSTI NA PRAVOUGLI TROUGAO Nacrtajmo jedan pravougli trougao sa standardnim obeležavanjima: a,b su katete c je hipotenuza hc je hipotenuzina visina p i q su odsečci na hipotenuzi koje pravi visina hc C   b a hc   A c D B q p Hipotenuzina visina CD deli trougao ABC na dva pravougla trougla : ADC i BDC. Možemo uočiti da sva tri pravougla trougla imaju iste uglove  ,  i   900 , pa su medjusobno slični. Iz njihove sličnosti proizilazi proporcionalnost odgovarajućih stranica koja može da se formuliše kao : i) Hipotenuzina visina je geometrijska sredina odsečaka koje sama odseca na hipotenuzi, to jest hc  pq ii) Kateta je geometrijska sredina hipotenuze i bližeg odsečka hipotenuze, to jest a  c p i b  cq ( ovo je Euklidov stav) iii) Trougao ABC je pravougli ako i samo ako je a 2  b 2  c 2 ( ovo je Pitagorina teorema) Dakle, sad za pravougli trougao znamo sledeće formule: a 2  b2  c2 O  a  b  c  obim pq c a b c  hc P ili P   površina hc  p  q  hc 2  p  q 2 2 a b a  c  p  a2  c  p hc   hipotenuzina visina c b  c  q  b2  c  q c R   tc  poluprečnik opisane kružnice koji se nalazi na sredini hipotenuze hc 2  p 2  a 2 2 hc 2  q 2  b 2 abc r  poluprečnik upisane kružnice 2 www.matematiranje.com 1
  • 2. Primer 1. Odrediti nepoznate elemente skupa {a, b, c, p, q, hc } ako je poznato: p  16cm i) q  9cm a  130cm ii) b  312cm Rešenje: p  16cm i) q  9cm Koristimo formulice tako što prvo pronadjemo onu gde nam se javljaju dati elementi: a 2  b2  c2 pq c hc 2  p  q a2  c  p b2  c  q hc 2  p 2  a 2 hc 2  q 2  b 2 p  16cm q  9cm p  q  c  c  16  9  c  25cm hc  pq  hc  16  9  4  3  hc  12cm a  c  p  a  25 16  5  4  a  20cm b  c  q  b  25  9  5  3  b  15cm a  130cm ii) b  312cm a 2  b 2  c 2  c 2  1302  3122  c 2  16900  97344  c 2  114244  c  338cm a 2 16900 a2  c  p  p    p  50cm c 338 p  q  c  q  c  p  q  338  50  q  288cm hc  p  q  hc  50  228  hc  14400  hc  120cm www.matematiranje.com 2
  • 3. Primer 2. 1 1 1 Dokazati da u pravouglom trouglu važi jednakost: 2  2 2 hc a b Rešenje: Krenućemo od desne strane jednakosti i doći do leve: 1 1 b2  a 2  2  2 2 u brojiocu imamo a 2  b 2  c 2 pa to zamenimo … 2 a b a b 1 1 b2  a 2 c2  2  2 2  2 2 prebacimo brojilac ispod imenioca( osobina dvojnog razlomka)… a2 b a b a b 1 1 b2  a 2 c2 1 1 a b  2  2 2  2 2  2 2  znamo da je hc   hipotenuzina visina 2 a b a b a b a b  a b  2 c c2    c  1 1 b2  a 2 c2 1 1 1  2  2 2  2 2  2 2   2 ovim je dokaz završen. 2 a b a b a b a b  a b  2 hc c 2    c  Primer 3. U jednakokrakom trapezu osnovica 16cm i 9cm upisana je kružnica. Izračunati poluprečnik kružnice. Rešenje: Da najpre nacrtamo sliku i postavimo problem: D b=9cm C c c h A a=16cm a-b B 2 Pošto se radi o tangentnom četvorouglu, znamo da zbir naspramnih stranica mora biti jednak. To ćemo iskoristiti da nadjemo dužinu kraka c. www.matematiranje.com 3
  • 4. a  b  2c 16  9  2c 25 2c  25  c  cm 2 Sad primenimo Pitagorinu teoremu da nađemo dužinu visine: 2 2 2  a b   25   7  625 49 h 2   c  h       h  2 2 2   2   2  2 4 4 576 h2   h 2  144  h  12cm 4 Znamo da je poluprečnik upisane kružnice jednak polovini visine: h 12 r  r   r  6cm i evo rešenja. 2 2 Primer 4. Dokazati da u svakom pravouglom trouglu za težištne duži važi jednakost: ta  tb2  5  tc2 2 Rešenje: Nacrtajmo najpre sliku : C b tc a ta tb A c B Ideja je da dva puta primenimo Pitagorinu teoremu. Prvo primenjujemo na obeleženi trougao: C a 2 b A1 ta A c B 2 a ta  b 2    2 2 www.matematiranje.com 4
  • 5. Sad na drugu stranu: b C 2 B1 a tb A c B 2 b t  a   2 b 2 2 Saberimo ove dve jednakosti: 2 a  2 ta  b     2  2   2 saberemo ih... 2 b  tb  a   2   2     2 2 a b t  t  b     a2    2 a 2 b 2 2 2 2 2 a b ta  tb2  b 2   a 2  2 4 4 4b  a  4a  b 2 2 2 2 ta  tb2  2 4 5a  5b 2 2 ta  tb2  2 4 5(a  b 2 ) 2 ta  tb2  2 4 U brojiocu zamenimo a 2  b 2 sa c 2 iz Pitagorine teoreme... 5  c2 ta  tb2  2 4 Ovde malo prepakujemo: 2 c t  t  5  2 a 2 b 2 c Znamo da je tc  2 ta  tb2  5  tc2 2 www.matematiranje.com 5
  • 6. Primer 5. Ako su a i b osnovice, c i d kraci, a d1 i d 2 dijagonale trapeza, tada važi: d12  d 2  c 2  d 2  2ab . Dokazati. 2 Rešenje: Kao i uvek, nacrtamo sliku i tražimo ideju: D b C d d1 c d2 h h A a B I ovde ćemo upotrebiti Pitagorinu teoremu. Izrazimo visinu trapeza h sa iz žutog i iz crvenog trougla, pa to uporedimo: D b C D b C d c d d2 c d1 h h A x C1 y B A D1 a B a m n h 2  d12  x 2  h 2  c 2  y 2 h 2  d 2  m 2  h 2  d 22  n 2 d12  x 2  c 2  y 2 d 22  n 2  d 2  m 2 d12  c 2  x 2  y 2 d 22  d 2  n 2  m 2 d12  c 2  ( x  y )( x  y ) d 22  d 2  (n  m)(n  m) d12  c 2  ( x  y ) ( x  y ) d 22  d 2  (n  m) (n  m) a a d  c  a( x  y ) 1 2 2 d  d  a ( n  m) 2 2 2 Sad ćemo sabrati ove dve jednakosti: d12  c 2  a( x  y )     2  saberemo ih...  d 2  d  a ( n  m)  2   d1  d 2  c  d  a ( x  y )  a(n  m) 2 2 2 2 d12  d 22  c 2  d 2  a ( x  y )  a (n  m)  a ispred zagrade ... d12  d 22  c 2  d 2  a ( x  y  n  m)  pretumbamo ovo u zagradi... d12  d 22  c 2  d 2  a ( x  m  n  y ) d12  d 22  c 2  d 2  a ( x  m  n  y )  pogledajmo sliku: ovi uokvireni daju b d12  d 22  c 2  d 2  a (b  b) d12  d 2  c 2  d 2  2ab 2 6
  • 7. Evo par primera konstrukcija traženih duži. Primer 1. Date su duži x i y. Konstruisati geometrijsku sredinu tih duži, to jest konstruisati x y Rešenje: x y Najpre ćemo nacrtati dve proizvoljne duži: Njih zatim spojimo ( postavimo jednu do druge), što je prikazano na slici 1. x y x y x y x y slika 1. slika 2. slika 3. Nadjemo sredinu duži x + y i opišemo polukrug ( slika 2.). Iz mesta preseka duži podignemo normalu (slika 3.) Ta normala je rešenje, to jest ona je geometrijska sredina datih duži. Zašto? Pa znamo da se centar opisane kružnice kod pravouglog trougla nalazi na sredini hipotenuze a da je visina geometrijska sredina odsečaka... x y x y www.matematiranje.com 7
  • 8. Primer 2. Konstruisati duž čija dužina u odnosu na datu jediničnu duž ( vi kad vežbate uzmite jediničnu duž 1 cm) iznosi: a) 15 b) 7 Rešenje: a) 15 Ideja kod ovog tipa zadatka je da se podkoreni broj napiše kao proizvod dva broja ( bilo koja) i da se primeni znanje o konstrukciji geometrijske sredine: 15  5  3 Dakle, uzmemo duži od 5cm i 3 cm, nacrtamo ih jednu do druge, nadjemo sredinu( na 4 cm) i opišemo polukrug. Iz mesta preseka ove dve duži izdignemo normalu do preseka sa polukrugom i njena vrednost je 15 . 5  3  15 5cm 3cm b) 7 Slično: 7  7 1 7 1  7 7cm 1cm www.matematiranje.com 8
  • 9. Primer 3. Date su duži čije su dužine a i b. Konstruisati duž dužine: a) x  a 2  b2 b) y  a2  b2 Rešenje: a) x  a 2  b2 Ako kvadriramo ovu jednakost , dobijamo: x  a 2  b 2  x 2  a 2  b 2 Odavde zaključujemo da je tražena duž ustvari hipotenuza pravouglog trougla čije su katete a i b. a b x b b a a a slika 1. slika 2. slika 3. Uzmemo proizvoljne duži a i b. Prenesemo duž a i konstruišemo prav ugao ( slika 1.) Na toj polupravi nanesemo dužinu b (slika 2.) I kad to spojimo eto tražene duži .( slika 3.) b) y  a2  b2 Kvadriramo i dobijemo: y  a 2  b 2  y 2  a 2  b 2 Ovde je dakle tražena duž kateta pravouglog trougla sa hipotenuzom a i katetom b. B B a b y a C b A C b A C b A slika 1. slika 2. slika 3. Na duž b konstruišemo prav ugao u temenu C. Iz temena A presečemo tu polupravu dužinom a. Dobili smo trougao ABC, gde je kateta y rešenje našeg zadatka. 9
  • 10. Primer 4. Date su proizvoljne duži a,b i c. Konstruisati duž: i) x  ab  c 2 ii ) y  a 2  bc Rešenje: Ovi zadaci su ustvari kombinacija prethodnih, to jest koristi se i geometrijska sredina a i konstrukcija pravouglog trougla. Datu jednakost prvo malo prepravimo… x  ab  c 2 kvadriramo x  ab  c 2 2 x 2  ( ab ) 2  c 2 Prvo ćemo konstruisati ab , a zatim pravougli trougao sa katetama ab i c . Hipotenuza tog trougla je tražena duž. B B a c a b a b x ab b c c a b A A slika 1. slika 2. slika 3. ii ) y  a 2  bc y  a 2  bc kvadriramo y 2  a 2  bc y 2  a 2  ( bc ) 2 Najpre konstruišemo bc a zatim pravougli trougao sa katetom bc i hipotenuzom dužine a. Sad je tražena duž kateta tog trougla. N N b a a bc bc bc c b c M slika 2. A M y A slika 1. slika 3. www.matematiranje.com 10
  • 11. 11