3. Zemljište – definicija = tanak – površinski sloj
zemljine kore (litosfere) koji nastaje kao
proizvod geološke podloge uz učešće klimatskih
faktora i živih bića.
Pedologija (grč. πεδον, pedon — zemljište; grč.
λόγος, logos — nauka) je nauka o zemljištu u
prirodnom okruženju, koja se bavi proučavanjem
nastanka zemljišta (pedogeneza), njihovom
morfologijom, klasifikacijom, genezom i
distribucijom zemljišta. Srodna nauka o
zemljištu je edafologija.
4. U zemljištu se uzajamno ‘’dodiruju’’ i prožimaju:
LITOSFERA, ATMOSFERA, HIDROSFERA, BIOSFERA
Zemljište je biogeno – klimatskog (= biogeno-abiogenog
porekla)
Na Mesecu nema zemljišta – zato što nema živih bića
Zemljište – poseban ekološki faktor = EDAFSKI FAKTOR,
često tretiran kao abiotički (besmisleno). Biološki kompleks u
zemljištu obezbeđuje procese redukcije (humifikacije,
mineralizacije) odnosno kruženje supstance. = Kompleks
ekoloških faktora
Da nema zemljišta, ne bi bilo ni kruženja supstance u prirodi
5. Proces formiranja zemljišta- PEDOGENEZA.
Spor i veoma složen proces.
6.
7. 1. Neracionalno i neadekvatno iskorišćavanje
zemljišta u poljoprivredne svrhe
2. Neracionalno iskorišćavanje biljnog pokrivača,
posebno šumskog
3. Urbanizacija
4. Izgradnja različite infrastrukture
5. Hidrotehnički radovi
6. Različiti (drugi) oblici zagađivanja zemljišta
7. Eksploatacija uglja i ruda iz površinskih kopova
8. Procena UNEP – a prekomernom ispašom
ugroženo je 34% svetskog zemljišta
11. Nije utvrdjeno koliko je tačno urbanizacija zauzela
plodne površine, ali se radi o velikim površinama.
Najveca odgovornost- prostorno planiranje,
urbanisti.
12. Putevi, pruge, kanali, dalekovodi...
SAD – 2,5% ukupne površine zemljišta
„‟izgubljeno‟‟ (zauzeto) urbanizacijom +
infrastrukturom
14. Deponije komunalnog otpada
Deponije floatacijske jalovine
Indirektno zagadjivanje - preko vazduha i vode
15. U Svijetu se godišnje (na ovaj način) uništi =
„‟premesti‟‟ 40 miliona tona plodnog zemljišnog
materijala.
16.
17. Za razliku od kontinenata, svi okeani na
Zemlji povezani su u jedinstvenu celinu –
povezanost.
18. Varenius je 1650. podelio svjetsko more na
okeane, mora, zalive i morske prolaze:
Tihi,
Atlantski,
Indijski,
Severni ledeni,
Južni ledeni
19. Kontaminacija voda (engl. Contamination) -
promjena kvaliteta vode koja nastaje
unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem
hranjivih i drugih materija, uticanjem
energije ili drugih uzročnika, u količini
kojom se mijenjaju korisna svojstva voda,
pogoršava stanje vodenih ekosistema i
ograničava namjenska upotreba vode.
20. Zagađujuće materije se koncentrišu u tijelima
organizama u lancima ishrane (proces
bioakumulacije).
Uticaj pojedinih zagađujućih materija se može
manifestovati na velikim prostorima i u dugom
vremenskom periodu.
Uticaj ne samo na jedinke već na čitave
zajednice i morske ekosisteme.
23. 1. Organske materije
Iz kanalizacije 50%, s poljoprivrednih površina
50%.
Posljedice: cvjetanje algi u priobalnim
područijma.
2. Sedimenti
Izvori: erozija tla, sječe šuma...
Posljedice: zatrpavanje ekosistema,
zamućivanje vode.
3. Buka
Veliki broj brodova na moru.
Posljedice: ometanje života u moru.
24. 4. Strane (nove) vrste
Problemi: -konkurišu starim vrstama
-šire bolesti u moru
5. Patogeni organizmi
Kontaminiraju obalu i hranu u moru.
6. Termalno zagađenje
Izvor: razhladjene vode iz fabrika i raznih
postrojenja
Posljedica: Ubijaju organizme u vodi osjetljive
na temperaturu.
25. 7. Postojani toksini (PCB, teški metali, DDT ...)
Izvori: fabrike, kanalizacija, otpad...
Posljedice: truju, ubijaju morske organizme,
zagadjuju hranu iz mora...
8. Plastika
Izvori: Otpad s teretnih brodova, ribarske mreže
s brodova, otpad s plaže, industrijski otpad.
Posljedice:
Morski organizmi greškom otpad smatraju za
hranu ili se u njega zapliću.
Služi kao zamka za ribu.
Vizualno zagadjuje plaže i može trajati 200 do
400 godina.
26. Izvori: Nuklearni otpad, nuklearne probe,
havarije nuklearnih podmornica.
Posljedice: mutageneza, mogu ući u lanac
ishrane i prouzrokavti razne bolesti morskih
organizama.
27. Problemi:
Pluta po površini
Sprečava fotosintezu, disanje i ishranu
Nakon izliva nafte aromatični ugljovodonici
prouzrokuju neposrednu smrt mnogih
organizama
Smanjenje kiseonika u moru.
28.
29. Očuvanje klime jedan je od osnovnih strateških
pravaca na globalnom nivou, pored očuvanja
biodiverziteta.
U Rio de Žaneiru je 1992. godine održana
Konferencija UN o životnoj sredini i razvoju,
pod nazivom “Samit o planeti Zemlji”, na kojoj
je usvojena čuvena Rio deklaracija o životnoj
sredini i održivom razvoju.
30. Globalno zagrijevajne ili povećanje efekta
staklene bašte.
Smanjenje ozonskog omotača, i pojavljivanje
ozonskih rupa.
Sve češća pojava kisjelih kiša.
34. Treba smanjiti broj fabrika i ugraditi razne
vrste filtera.
Smanjiti otpuštanje otpadnih voda iz fabrika.
Smanjiti iznošenje freona u životnu sredinu.
35. Prezentaciju napravio Saša Lekić
Bar, Crna Gora