SlideShare a Scribd company logo
1 of 57
Download to read offline
Psihologija nastavnika 
Uloge, 
kompetencije, 
znanja i veštine
Psihologija primenjena u obrazovanju
Paradoks nastavničkog poziva: 
• Ljudi prošlosti oblikuju ljude budućnosti i za duštvo 
budućnosti koje se ubrzano menja 
Druga dilema 
• Davne 1892, Viljem Džejms na jednom skupu nastavnika 
rekao «psihologija je nauka, a podučavanje umetnost i 
nauka nikada nije direktno uticala na stvaranje neke 
umetnosti» i zatim «poznavanje psihologije ne garantuje 
da će neko biti dobar nastavnik» 
• James, W. (1983). Talks to Teachers on psychology, Cambridge, Harvard 
university Press, str. 23-24
• Svaka osoba ima više različitih uloga 
• Neke su uloge se ne mogu izbeći, neke su socijalno 
propisane (biti učenik), neke uloge možemo birati 
(profesiju – profesionalne uloge) 
• Ali i one zavise od okruženja, da li će se ispoljiti i kako 
• Pojedinci i ustanove imaju različlita očekivanja od 
različitih uloga 
• Različite osobe se različito ponašaju u istoj ulozi 
• Iste osobe se jedna prema drugoj različito ponašaju 
kad su u različitim ulogama 
• Očekivanja od uloga nekad mogu biti u međusobnom 
konfliktu 
• Osoba u ulozi može pokazivati različiti stepen 
identifikacije sa samom ulogom
Slično možemo analizirati uloge jednog 
nastavnika 
Vrste uloga: 
1.propisana ili normativna 
2.uobičajena ili tradicionalna 
Podela uloga s obzirom na njihov saznajni status: 
1.stručna koncepcija uloge 
2.saznata ili naučena uloga 
3.zamišljena uloga 
4.realizovana uloga 
5.opažena uloga 
VELIKI PROBLEM AKO SU ULOGE U RASKORAKU!
Nastavničke profesionalne uloge 
• I nastavnička uloga u užem smislu 
(nastavnik kao predavač) 
• II motivaciona uloga nastavnika 
• III uloga procenjivača, evaluatora 
• IV saznajno dijagnostička uloga 
• V regulator socijalnih odnosa u razredu 
kao grupi 
• VI uloga partnera u afektivnoj interakciji
1. Nastavnička uloga u užem smislu 
• Nastavnik kao predavač 
• Prenosi informacije, izlaže gradivo 
• Vodi proces nastave 
• Nastavnik kao organizator nastave 
• Postavlja cilj časa 
• Planira vreme 
• Planira materijal 
• Nastavnik kao partner u pedagoškoj komunikaciji 
– Postavlja pitanja, podstiče interakciju, modeluje diskusije, 
povezuje sa vanškolskim iskustvom 
• Nastavnik kao stručnjak za oblast 
– Model intelektualnog ponašanja 
– Banka podataka
Pedagoška interakcija 
• Komunikacija: verbalna i neverbalna
Prikaz mogućeg rastura u toku predavanja 
1. Prezentovano je učenicima... 
2. Da li su registrovali? 
3. Da li su razumeli? 
4. Da li su usvojili? 
5. Mogu li to primeniti? 
6. Mogu li stvoriti nova znanja?
Komunikacija neverbalna 
• Istraživanja su identifikovala 10 osnovnih 
kategorija neverbalnih elemenata: Fizička pojava, 
gestikulacija, telesni pokreti, lice, oči, dodir, glas, 
prostor, okruženje i vreme. 
Fizička pojava: neki ljudi se privlače, neki ne. 
Dostupna istraživanja ukazuju da nastavnici ili 
učenici koji se opažaju kao fizički atraktivni pre će 
biti birani za buduće komunikacije nego oni koji 
su manje privlačni (Richmond, 1997).
Gestikulacija 
Svaki pokret ruku i/ili ramena se kvalifikuje kao 
gestikulacija, mada se svi ti pokreti ne moraju 
opažati kao poruka, tj imati smisla. 
Istraživanja u kontekstu podučavanja pokazuju da 
se nastavnici razlikuju po stepenu gestikulacije a 
učenici izveštavaju da uče više od nastavnika koji 
više gestikuliraju.
Pokreti tela 
Gestikulacija je deo šire kategorije Pokreti tela. Ova 
klasa neverbalnog ponašanja se odnosi na 
trenutno kretanje nastavnika u odeljenju (kao što 
je hodanje i naslanjanje) 
Učenici izveštavaju ta uče više od nastavnika koji 
hodaju kroz učionicu, od onih koji sede ili stoje na 
podijumu (Richmond et al., 1987) 
Eksperimentalna istraživanja ukazuju da nastavnici 
koji se naslanjaju ka učenicima uspešnije 
podučavaju nego nastavnici koji stoje naslonjeni 
od učenika (Kelley & Gorham, 1988)
Facijalna ekspresija 
Istraživanja svedoče da učenici više uče od 
nastavnika koji se često smeju u odnosu na 
nastavnike koji to ne rade (Richmond et al., 1987) 
Slično, istraživanja pokreta očiju nastavnika dok drži 
nastavu pokazuju da učenici izveštavaju da uče 
više od nastavnika koji je uspostavio kontakt 
ovima a manje od nastavnika koji samo gledaju u 
tablu ili svoje beleške (Richmond et al., 1987).
Nastavnik kao motivator
Abraham Maslov u školskom 
kontekstu 
• Maslov: hijerarhija motiva 
• Važno za školu: potreba 
za uvažavanjem mora da 
bude zadovoljena da bi 
mogla da se razvije 
potreba da se zna i 
razume (potrebe 
nedostatka-potrebe 
razvoja) 
Samo 
aktualizacija 
Estetske 
potrebe 
Potreba da se 
zna i razume 
Uvažavanje 
Pripadanje 
Sigurnost, bezbednost 
Fiziološke potrebe
Relevantno za školu: 
• Školska situacija zasićena informacijama o 
uspehu/neuspehu – to svakako utiče na 
percepciju sebe. Važno kako se daje fidbek 
(Blumenfeld, 1992), najveće motivaciono 
dejsto imaju nastavnici koji interpretiraju 
uspeh uloženim trudom (Hunter i Barker, 
1989) 
• Wigfield, 1995: školski uspeh se najuspešnije 
predviđa na osnovu informacija o stepenu 
uverenosti učenika da mogu postići uspeh i o 
njegovom vrednovanju akademskog uspeha 
(uspešnije nego kada imamo informaciju o 
sposobnostima)
Lična uverenja učenika o uzrocima ne/uspeha 
Stabilni uzroci Prolazni uzroci 
Unutrašnji 
Lokus 
kontrole 
Uspeh 
Neuspeh 
Sposobnost 
“pametan sam” 
“glup sam” 
Trud 
“trudio sam se” 
“nisam se trudio” 
Spoljašnji 
lokus 
kontrole 
Uspeh 
Neuspeh 
Težina zadatka 
“bilo je lako” 
“bilo je teško” 
Sreća 
“imao sam sreću” 
“nisam imao 
sreće”
Pripisivanje neuspeha nedostatku 
sposobnosti 
• neuspeh 
• nemam sposobnosti 
• ne mogu na to da utičem 
• nisam odgovoran 
• posramljenost 
• ne trudim se novi neuspeh
Naučena bespomoćnost 
Kad ljudi počnu da veruju da na dogadjaje i ishode u svom 
životu ne mogu da utiču (da ih kontrolišu, da je izvor 
kontrole van njih, a njihov život zavisi samo od spoljnih 
okolnosti) oni razvijaju naučenu bespomoćnost 
Ishodi: 
• Motivacioni - neće ni da pokuša, jer očekuje neuspeh 
• Kognitivni - gubi šansu da vežba, razvija veštine, 
sposobnosti i napreduje 
• Emotivni - razvija depresivnost, apatiju 
Jednom uspostavljena, naučena bespomoćnost teško se 
menja, posebno kod dece sa teškoćama u učenju. Učenici 
koji vide neuspeh u ovom svetlu, manje i ređe će tražiti 
pomoć jer veruju da im niko i ništa ne može pomoći.
Naučena bespomoćnost relevantno u školi: 
– Različiti nastavnici sa različitim standardima, 
– nepredvidivo ponašanje nastavnika, 
– nemogućnost kontrole nad rezultatom 
– Kako izbeći (saveti nastavnicima): 
• Istaći pozitivno, izbegavati negativno poređenje sa drugima, 
• Graditi razumevanje od poznatog ka nepoznatom 
• Stvarati izazove, ali regulisano od strane učenika 
• Podučavati u Zoni narednog razvoja
Pripisivanje neuspeha nedostatku truda 
neuspeh 
• nisam se potrudio 
• mogu da utičem na to 
• odgovoran sam 
• krivica 
• trudim se mogući uspeh
Uverenje učitelja o uzroku neuspeha 
učenika 
• Uverenje: Neuspeh je posledica sniženih sposobnosti, 
tj. snaga koje su van kontrole deteta 
• Izbegava kažnjavanje i reaguje naklonošću, 
saosećanjem i niskim očekivanjima postignuća deteta 
• Daje zadatke koji su prelaki i ne vuku dete u zonu 
narednog razvoja 
• Deca ovakve postupke prepoznaju kao utešnu nagradu, 
prebrižnu pomoć, koja upućuje nenameravanu poruku: ti 
ovo ne možeš da naučiš
Uverenje nastavnika o uzroku 
neuspeha učenika 
• Uverenje: sposobnosti učenika su nestabilne 
karakteristike podložne promeni 
• Sposobnosti čine čitav repertora veština i znanja koja se 
razvijaju 
• Trudom, radom i učenjem, znanje se može uvećati, a 
sposobnosti unaprediti – visoka očekivanja 
• Pozitivni uticaj na učenike 
• Očekivanja učitelja utiču na napredovanje dece, jer 
ih učitelji svojim stavom i postupcima iskazuju
Školska motivacija: spoljašnja i 
unutrašnja 
• Spoljašnju motivaciju izgrađujemo i prepoznajemo 
ako je učenikovo ponašanje usmeravano 
nagradama i kaznama. Tako učenik uči za ocenu, 
da popravi ocenu (pa da mu se ukine neka kazna), 
za pohvalu, odlazak na more, da ne bi bio kažnjen... 
• Unutrašnja motivacija znači zainteresovanost 
učenika za samu aktivnost, temu; ona ispunjava 
učenika zadovoljstvom; učenik želi da sazna više, 
da napreduje.
Istraživanje(Pelletier i Vallerand, 1997): uloga 
nastavnika u stvaranju unutrašnje motivacije kod 
učenika: 
Uverenja nastavnika o tome kako su deca 
motivisana (unutrašnje, spoljašnje..) utiču na 
ponašanje nastavnika. 
Kada veruje da su deca unutrašnje motivisana, 
više podržava njihov izbor i samostalnost. 
Kada veruje da su deca spoljašnje motivisana, 
više kontroliše i ograničava. U prvom slučaju 
ponašanja nastavnika omogućavaju razvoj 
unutrašnje motivacije, a u drugom se razvija 
spoljašnja motivacija. Tako se zatvara krug i 
nastavnik će smatrati da su njegovi početni utisci 
bili ispravni, neće primetiti da je on, svojim 
postupcima, stvorio razlike.
KAKO PODSTICATI 
MOTIVACIJU?
Podsticanje motivacije 
Jačanje samopoštovanja i samopouzdanja 
• ključ motivacionog podsticanja učenika 
• Nije dovoljno samo verbalno podržavati i podsticati 
učenike da se više trude. 
• Važno je stvoriti realne prilike u kojima će učenici 
doživeti da se trud isplati, da se vredi potruditi, da 
postavljanje viših ciljeva ne vodi neuspehu, da je 
napredak moguć i da se sposobnosti mogu usavršavati.
Podsticanje spoljašnje motivacije 
Potkrepljivanje: 
• Pozitivno (pohvale, nagrade) 
• Negativno (prekori, kazne) 
loše je što aktivnost nestaje čim više nema 
potkrepljenja i ovim se uglavnom obezbeđuje 
razvoj samo spoljašnje motivacije.
Kako razvijati unutrašnju motivaciju? 
• Kreirati zadatke u skladu sa interesovanjima 
ili potrebama dece, relevantne za život dece i 
probleme koji ih muče; kreirati maštovite 
zadatke 
• Oslanjati se na potencijale deteta, sve 
njegove sposobnosti, veštine, znanja 
• Omogućavati izbor – teme rada, sa kim će se 
raditi, na koji način će se raditi 
• Davati podržavajuću povratnu informaciju - 
ističe postignuto i efikasno vodi dete napred 
• Ispoljavati sopstvenu unutrašnju motivaciju 
• Verovati da se deca mogu zainteresovati
Unutrašnja - spoljašnja motivacija 
Učenik 
zainteresovan 
Učenik ne-zainteresovan 
Zadatak 
zanimljiv 
Unutrašnja Uloga 
nastavnika bitna 
Zadat 
nezanimljiv 
Uloga nastavnika 
bitna 
spoljašnja
Kada motivacija za učenjem slabi? 
• Kada je cilj pretežak i deluje neostvarivo, ili 
je vremenski veoma udaljen (učenje 
stranog jezika) ili je nejasan (čemu služe 
integrali?) 
• Kada ne smatramo usvajanje određenih 
sadržaja svojim, već nametnutim ciljem 
(ma šta će nam ovo) 
• Kada doživimo veliki neuspeh 
• Kada patimo od “naučene bespomoćnosti«
Nastavnik kao evaluator 
TESTOVI ZNANJA 
Vrste, primena i konstrukcija
Merenje uspeha u učenju 
 Naučno procenjivanje različitih oblika 
ocenjivanja ili nauka o ocenjivanju, zove 
se – DOKIMOLOGIJA 
 Naziv dao francuski naučnik Anri Pieron
 Setite se svoga školovanja 
 Setite se situacija klasičnog ocenjivanja 
 Koji su problemi ovakvog oblika 
ocenjivanja koje ste osetili sami ili videli 
u toku školovanja? 
 Razmislite i napišite na listu papira
Slabosti klasičnog ocenjivanja - nastavnik 
1. Različit odnos prema važnosti pojedinih delova gradiva. 
2. Ne ocenjuju samo znanje. Može se desiti da ocenjuju i 
zalaganje, marljivost, interesovanje, inteligenciju, 
duhovitost, socijalnu inteligenciju.... 
3. Relativno trajne osobine nastavnika (blagi – strogi) 
4. Trenutno raspoloženje 
5. Razlike u ponašanju u toku ispitivanja (pomažu ili ćute) 
6. Razlike u broju i tipu pitanja 
7. “Efekat kontrasta” i “halo efekat” 
8. Strategije ispitivanja (više učenika zajedno, po azbučnom 
redu) 
9. Disciplinske ocene 
10. Vrednovanje naučne discipline i predmeta 
11. Obrazovanje, stručnost nastavnika 
12. Klima u kolektivu
Slabosti klasičnog ocenjivanja - učenik 
 - Trenutno opšte zdravstveno i psihičko stanje učenika 
 - Verbalne sposobnosti učenika, socijalna inteligencija 
 - Pol i izgled učenika 
 - Prethodni ugled, “halo efekat” 
 - Implicitna očekivanja nastavnika 
 - Slučajno pogađanje
Zato Testovi znanja 
• Određenje 
• Testovi znanja ili postignuća predstavljaju 
najobjektivnije sredstvo za “merenje” 
znanja. 
• Njima se utvrđuje koliko je znanja stekao 
neki pojedinac tokom obavljanja određene 
aktivnosti (predavanja, vežbi, prakse) ili 
određenog perioda učenja.
Prednosti ispitivanja testovima znanja 
• Podjednaka i ravnomerna zastupljenost 
svih delova gradiva 
• Dejstvo faktora sreće i slučajnosti svedeno 
na minimum 
• Svi učenici odgovaraju na ista pitanja ili 
rešavaju iste zadatke 
• Moguće poređenje učenika 
• Ocenjuje se samo stečeno i iskazano 
znanje predmet školskog ocenjivanja nisu 
motivacija, učešće u radu, zalaganje, 
poltronstvo...
Nedostaci testova znanja 
• ispituju, pre svega, poznavanje činjenica 
• viši nivoi znanja često zanemareni 
• ocena je zbir odgovora na sva pitanja 
• može biti pozitivna, čak i kada nije 
usvojeno znanje iz neke oblasti (ukoliko je 
na zadovoljavajućem nivou odgovoreno na 
pitanja iz ostalih oblasti).
Klasifikacije testova znanja 
1. Prema načinu i vremenu zadavanje 
2. Prema kriterijumu u odnosu na koji se 
procenjuje znanje učenika 
3. Prema načinu konstruisanja
I Podela prema vremenu i načinu 
korišćenja 
Formativni Sumativni 
vreme 
zadavanja 
pre ili u toku 
podučavanja 
na kraju podučavanja 
ili učenja 
Svrha/cilj 
oblikovanje nastavnog 
procesa i procesa 
učenja – potpora 
učenju 
procena znanja 
stečenog u toku 
procesa učenja – 
validacija, evaluacija, 
akreditacija procesa 
N/U 
ocenjivanje ne ocenjuje se ocenjuje se
II Prema kriterijumu u odnosu na koji se 
procenjuje znanje 
• Kriterijumsko ocenjivanja - zasnovano 
na unapred utvrđenim standardima i 
ciljevima koji treba da se ostvare u toku 
procesa podučavanja, pri čemu su 
kriterijumi za svaku ocenu utvrđeni 
unapred. 
• Normativno ocenjivanje - postignuće 
učenika se procenjuje u odnosu na 
postignuće ostalih učenika.
III Podela prema načinu 
konstruisanja 
• Baždareni i nebaždareni testovi znanja 
• Baždareni – standardizovani 
• Nebaždareni – nestandardizovani, neformalni, 
nemaju određene metrijske karakteristike, 
• Isti “spoljašnji” izgled, različit način konstruisanja. 
• Razlike: 
– konstruktor testa 
– način konstruisanja 
– obim gradiva 
– oblast primene
baždareni nebaždareni 
konstruktor tim stručnjaka 
(psi + pn) 
predmetni nastavnik 
način 
konstruisanja 
•veliki broj pitanja iz svih 
oblasti 
•izbor oblika testa znanja 
•probno zadavanje 
(metrijske karakteristike) 
•konačna verzija sa 
zadacima različite težine 
obim gradiva celokupno gradivo predmeta deo gradiva 
oblast primene sve škole sa istim nastavnim 
planom i programom 
učenici kojima 
predaje nastavnik koji 
sastavlja test
Glavi oblici testova znanja 
• Testovi reprodukcije 
– esejski testovi 
– testovi dopunjavanja ili prisećanja 
• Testovi prepoznavanja ili rekognicije 
– alternativni testovi ili testovi dvočlanog izbora 
– testovi višestrukog izbora 
– testovi sređivanja i upoređivanja
Esejski testovi 
Prednost: 
– Učenik ima veću slobodu u izražavanju znanja i oblikovanju 
odgovora. 
– Mora da koristi sposobnost izražavanja, organizovanja, 
prosuđivanja, izdvajanja bitnog, stvaralačko ponašanje 
– Bitna je celina odgovora 
Mana: 
– Ocenjivanje odgovora u velikoj meri zavisi od subjektivnih 
faktora. 
Objektivnost ocenjivanja može se povećati 
ukoliko se u ključu navede koje elemente treba da 
sadrži potpun odgovor.
Testovi dopunjavanja ili prisećanja 
• Kog datuma se smenjuje jesen i zima?______________ 
• Jadransko more je prirodna______________ veza sa 
mnogim državama sveta. Većim delom obala je _______ i 
________. Na mestima gde se ušlo u kopno, more je stvorilo 
_______, ______ i _____________. 
– neophodno je aktivno znanje (ukoliko se dobro konstruiše pitanje) 
– lako konstruisanje zadataka 
– zauzimaju malo mesta i podsećaju na uobičajena školska pitanja 
• Mane: 
– teško se može ispitati razumevanje gradiva 
– teškoće objektivnog ocenjivanja (učenik može dati tačan, ali 
neuobičajen odgovor) 
– na vreme rešavanja utiče brzina pisanja 
Preporuka koje se treba držati pri sastavljanju ove 
vrste pitanja jeste da budu precizna i da zahtevaju 
kratke i jasne odgovore.
Alternativni testovi znanja ili testovi dvočlanog 
izbora 
• HgO je formula za sumpornu kiselinu. DA NE 
• Glavni grad Belgije je Brisel T NT 
• Najduža reka na svetu je Nil Amazon 
• Prednosti: 
– način odgovaranja je blizak je životu (stalno razlikovanje istinu od zablude) 
– vremenska ekonomičnost (brzo se sastavljaju i rešavaju), 
– ocenjivanje odgovora je objektivno 
– može se ispitati razumevanje gradiva 
• Mane: 
– pitanja mogu biti dvosmislena (može biti i DA i NE, zavisno od uslova) 
– mogućnost da se pogodi odgovor je velika (50%) 
Prilikom pravljenja ovih testova treba se držati nekoliko pravila: 
• Mora se zasnivati na tvrđenjima koja mogu biti samo tačna i netačna 
• izbegavanje sugestivnih reči (svim jedinim ništa, nikada), 
• Preuzimanje rečenica iz udžbenika (I sv rat je vođen na Balkanu) 
• suviše dugačkih tvrdnji, 
• dvostruke negacije (nije tačno da ne...) i 
• ujednačavanje pozitivnih i negativnih odgovora u nepravilnom rasporedu.
Testovi višestrukog izbora 
• Grafički prikaz socijalne strukture male grupe zove se: 
– Sociometrija 
– Psihometrija 
– Sociogram 
– Sociometrijski metod 
– Sociometrijski kriterijum 
• Prednosti: 
– "Najelastičniji" test znanja - može da zahvati 
poznavanje činjenica, razumevanje i interpretaciju. 
– Slučajno pogađanje je manje verovatno nego kod 
zadataka sa dvočlanim izborom 
– objektivnost ocenjivanja potpuna 
• Mane: 
– teško sastavljanje, jer treba naći netačna, ali 
prihvatljiva rešenja 
– potrebno je više vremena za rešavanje 
– Sposobni učenici mogu lako da reše
Pravila za sastavljanje testa višestrukog izbora 
- Treba voditi računa da uvodni deo pitanja treba da bude duži, 
kako bi odgovori bili kraći. 
- Mesto ispravnog odgovora treba menjati u zadacima i to bez 
pravilnosti. 
- Sve alternative bi trebalo da budu ujednačene dužine 
- Izbegavati negativno formulisanje zadatka 
- Alternative se ne smeju preklapati ili obuhvataju 
- Alternative se moraju slagati gramatički sa korenom pitanja 
-Distraktori moraju po svom sadržaju i formi ličiti na tačan 
odgovor 
- Ako ima više tačnih odgovora ili ako postoji mogućnost da 
nijedan odgovor nije tačan, mora se najaviti u korenu pitanja
Testovi sređivanja i upoređivanja 
– Pučini ___ 1. Karmen 
– Čajkovski ___ 2. Ivan Sunjanin 
– Verdi ____ 3. Pikova dama 
– Smetana ____ 4. Boemi 
– Glinka ____ 5. Prodana nevesta 
– Bize ____ 6. Aida 
• Prednost: 
– može se ispitati poznavanje većeg broja činjenica, kao i odnosa 
među činjenicama 
• Mana: 
– teško je sastavljanje pitanja 
Svi podaci u jednom zadatku treba da budu 
homogeni, a mogućnost slučajnog pogađanja 
smanjuje se kada kolona sa predloženim 
odgovorima ima više članova od kolone za koju se 
traže odgovori.
FAZE IZRADE TESTOVA ZNANJA 
1. određivanje namene testa znanja 
(izbor predmeta, analiza nastavnog programa) 
2. određivanje sadržaja testa znanja 
(izbor predmeta i izbor vaspitno-obrazovnih 
ciljeva) 
3. određivanje dužine testa znanja 
4. određivanje težine testovskih zadataka 
5. izbor oblika testa znanja 
6. izrada testovskih zadataka 
7. određivanje redosleda zadataka
Blumova 
taksonomija 
obrazovnih ciljeva 
(Bloom, B. S. 1984. Taxonomy 
of educational objectives. Allyn 
and Bacon, Boston, MA) 
Evaluacija 
(suditi, proceniti, 
razlikovati) 
Sinteza (integrisati, 
Modifikovati, kreirati, dizajnirati) 
Analiza (analizirati, izdvojiti, 
povezati, klasifikovati, porediti, zaključiti) 
Primena (primeniti, demonstrirati, rešiti, 
Istražiti, modifikovati, dovesti u vezu) 
Razumevanje (reći svojim rečima, opisati, sumirati, 
predvideti, razlikovati, proceniti ) 
Znanje (prepoznati, prisetiti se, utvrditi, definisati, opisati, odrediti 
Utvrđivanje znanja Konstruisanje značenja Evaluacija ideja
Primeri pitanja koja zahvataju različite 
nivoe znanja prema Blumovoj taksonomiji 
• ZNANJE 
– Šta znači reč referendum? 
– Kada se odigrala Kosovska bitka? 
– Na kojoj temperaturi ključa voda? 
– Koje vrste reči postoje? 
• SHVATANJE 
– PREVOĐENJE - Koliko je vremena potrebno da voz koji se iz 
tačke X kreće brzinom od 112 km/h, stigne do tačke Y koja je 
udaljena 285 km? 
– TUMAČENJE - Kako treba organizovati učenje, ako je gradivo 
nepoznato (potpuno novo), obimno, ali smisleno? (globalna i 
partitativna metoda) 
– EKSTRAPOLACIJA (PREDVIĐANJE) - Do kakvih teškoća 
može doći u realizaciji istraživanja, ako se zna koji su zadaci 
njegovih učesnika? (vezano za pripremu istraživanja, fazu 
prikupljanja podataka, odgovaranje ispitanika, beleženje 
podataka...)
• PRIMENA 
– Ukoliko se od mesta X do mesta Y može stići putem koji, od mesta X kreće 
pravo i posle 25 km, pod pravim uglom skreće desno i nastavlja pravo 20 km 
do mesta X, koji bi put od mesta X do mesta Y bio najkraći i koliko bi iznosila 
njegova dužina? 
• ANALIZA 
– Izdvoji zavisnu i nezavisnu varijablu u sledećem istraživačkom zadatku: 
– Utvrditi polne razlike u postignuću na testu sposobnosti. 
• SINTEZA 
– Sastavi hipotezu koja pretpostavlja negativnu povezanost između vremena 
učenja i dobijene ocene. 
• EVALUACIJA 
– Ukoliko je zaključak Pera je ptica izveden na osnovu sledećih premisa: 
• Pera je prase. 
• Sva prasad su ptice. 
– kakva je njegova logička valjanost? 
– Uporedi teorijski i praktični značaj Pavlovljevih i Torndajkovih istraživanja.
• Zadatak na času: 
– segmentirati odabrano gradivo na logičke 
celine i uneti ih u tabelu specifikacije 
– proceniti važnost svake celine i u odnosu na to 
predvideti odgovarajući broj pitanja 
– sastaviti 10 pitanja, iz odabranog gradiva, tako 
da: 
• budu zastupljeni različiti vaspitno-obrazovni ciljevi 
• budu zastupljeni različiti tipovi testova znanja 
(pitanja) 
• Predati: 
– 10 sastavljenih zadataka iz gradiva 
– ključ za pregledanje i ocenjivanje pitanja 
– popunjenu tabelu specifikacije
Tabela specifikacije 
nastavne 
oblasti 
kognitivno-vaspitni obrazovni ciljevi (Blum) 
znanje shvatanje primena analiza sinteza evaluacija

More Related Content

What's hot

Kako oceniti prezentaciju kriterijumi za ocenjivanje
Kako oceniti prezentaciju kriterijumi za ocenjivanjeKako oceniti prezentaciju kriterijumi za ocenjivanje
Kako oceniti prezentaciju kriterijumi za ocenjivanjeBiljana Atanackovic
 
Tematski roditeljski sastanak (priprema)Podrčka učenicima
Tematski roditeljski sastanak (priprema)Podrčka učenicimaTematski roditeljski sastanak (priprema)Podrčka učenicima
Tematski roditeljski sastanak (priprema)Podrčka učenicimaOsnovna škola "Sveti Sava"
 
Pisana priprema za tematski dan
Pisana priprema za tematski danPisana priprema za tematski dan
Pisana priprema za tematski danDragana Misic
 
Prirucnik za planiranje i pisanje io pa (neredigovana ver)
Prirucnik za planiranje i pisanje io pa (neredigovana ver)Prirucnik za planiranje i pisanje io pa (neredigovana ver)
Prirucnik za planiranje i pisanje io pa (neredigovana ver)Dragana Zoraja Ćulibrk
 
Digitalno nasilje
Digitalno nasiljeDigitalno nasilje
Digitalno nasiljePogimnazija
 
2. radionica - 07 - Suvremeni pristupi poučavanja i učenja usmjereni na učeni...
2. radionica - 07 - Suvremeni pristupi poučavanja i učenja usmjereni na učeni...2. radionica - 07 - Suvremeni pristupi poučavanja i učenja usmjereni na učeni...
2. radionica - 07 - Suvremeni pristupi poučavanja i učenja usmjereni na učeni...petzanet.HR Kurikulum
 
Subjekatski i predikatski skup reci
Subjekatski i predikatski skup reciSubjekatski i predikatski skup reci
Subjekatski i predikatski skup reciMajaGerasimovic
 
допунска настава српски језик и математика, трећи разред
допунска настава   српски језик и математика, трећи разреддопунска настава   српски језик и математика, трећи разред
допунска настава српски језик и математика, трећи разредGordana Janevska
 
ПРИПРЕМА ДЕЦЕ ЗА ПОЛАЗАК У ШКОЛУ.ppt
ПРИПРЕМА ДЕЦЕ ЗА ПОЛАЗАК У ШКОЛУ.pptПРИПРЕМА ДЕЦЕ ЗА ПОЛАЗАК У ШКОЛУ.ppt
ПРИПРЕМА ДЕЦЕ ЗА ПОЛАЗАК У ШКОЛУ.pptMarinkovicKalina
 
сарадња породице и школе нов
сарадња породице и школе  новсарадња породице и школе  нов
сарадња породице и школе новmetodicar4
 

What's hot (20)

Saradnja sa roditeljima
Saradnja sa roditeljimaSaradnja sa roditeljima
Saradnja sa roditeljima
 
Kako oceniti prezentaciju kriterijumi za ocenjivanje
Kako oceniti prezentaciju kriterijumi za ocenjivanjeKako oceniti prezentaciju kriterijumi za ocenjivanje
Kako oceniti prezentaciju kriterijumi za ocenjivanje
 
Tematski roditeljski sastanak (priprema)Podrčka učenicima
Tematski roditeljski sastanak (priprema)Podrčka učenicimaTematski roditeljski sastanak (priprema)Podrčka učenicima
Tematski roditeljski sastanak (priprema)Podrčka učenicima
 
Primer sveske deo
Primer sveske deoPrimer sveske deo
Primer sveske deo
 
у туђим ципелама, чос
у туђим ципелама, чосу туђим ципелама, чос
у туђим ципелама, чос
 
Pisana priprema za tematski dan
Pisana priprema za tematski danPisana priprema za tematski dan
Pisana priprema za tematski dan
 
Prirucnik za planiranje i pisanje io pa (neredigovana ver)
Prirucnik za planiranje i pisanje io pa (neredigovana ver)Prirucnik za planiranje i pisanje io pa (neredigovana ver)
Prirucnik za planiranje i pisanje io pa (neredigovana ver)
 
Program rada odeljenjskog staresine v razred
Program rada odeljenjskog staresine v razredProgram rada odeljenjskog staresine v razred
Program rada odeljenjskog staresine v razred
 
Pohvala i kazna
Pohvala i kaznaPohvala i kazna
Pohvala i kazna
 
Fizika 8-optika
Fizika 8-optikaFizika 8-optika
Fizika 8-optika
 
Digitalno nasilje
Digitalno nasiljeDigitalno nasilje
Digitalno nasilje
 
2. radionica - 07 - Suvremeni pristupi poučavanja i učenja usmjereni na učeni...
2. radionica - 07 - Suvremeni pristupi poučavanja i učenja usmjereni na učeni...2. radionica - 07 - Suvremeni pristupi poučavanja i učenja usmjereni na učeni...
2. radionica - 07 - Suvremeni pristupi poučavanja i učenja usmjereni na učeni...
 
Subjekatski i predikatski skup reci
Subjekatski i predikatski skup reciSubjekatski i predikatski skup reci
Subjekatski i predikatski skup reci
 
допунска настава српски језик и математика, трећи разред
допунска настава   српски језик и математика, трећи разреддопунска настава   српски језик и математика, трећи разред
допунска настава српски језик и математика, трећи разред
 
Program rada odeljenjskog staresine vii razred
Program rada odeljenjskog staresine vii razredProgram rada odeljenjskog staresine vii razred
Program rada odeljenjskog staresine vii razred
 
ПРИПРЕМА ДЕЦЕ ЗА ПОЛАЗАК У ШКОЛУ.ppt
ПРИПРЕМА ДЕЦЕ ЗА ПОЛАЗАК У ШКОЛУ.pptПРИПРЕМА ДЕЦЕ ЗА ПОЛАЗАК У ШКОЛУ.ppt
ПРИПРЕМА ДЕЦЕ ЗА ПОЛАЗАК У ШКОЛУ.ppt
 
Radionica uvjeti uspjesnog ucenja
Radionica uvjeti uspjesnog ucenjaRadionica uvjeti uspjesnog ucenja
Radionica uvjeti uspjesnog ucenja
 
Oblici nastavnog rada
Oblici nastavnog radaOblici nastavnog rada
Oblici nastavnog rada
 
сарадња породице и школе нов
сарадња породице и школе  новсарадња породице и школе  нов
сарадња породице и школе нов
 
portfolio učenika
portfolio učenikaportfolio učenika
portfolio učenika
 

Viewers also liked

Učenici i motivacija
Učenici i motivacijaUčenici i motivacija
Učenici i motivacijatehnickaso
 
школско оцењивање у средњој школи
школско оцењивање у средњој школишколско оцењивање у средњој школи
школско оцењивање у средњој школиtehnickaso
 
Nove nastavne metode ver3
Nove nastavne metode ver3Nove nastavne metode ver3
Nove nastavne metode ver3tehnickaso
 
Dečija nedelja 2013
Dečija nedelja 2013Dečija nedelja 2013
Dečija nedelja 2013milkak
 
Vestine prodaje trening vestina prodajnog pregovaranja
Vestine prodaje trening vestina prodajnog pregovaranjaVestine prodaje trening vestina prodajnog pregovaranja
Vestine prodaje trening vestina prodajnog pregovaranjaMiodrag Kostic, CMC
 
Prezentacija usluga treninga i konsaltinga Poslovna Znanja
Prezentacija usluga treninga i konsaltinga Poslovna ZnanjaPrezentacija usluga treninga i konsaltinga Poslovna Znanja
Prezentacija usluga treninga i konsaltinga Poslovna ZnanjaMiodrag Kostic, CMC
 
Trening za menadzere i supervizore kako motivisati zaposlene prezentacija Pos...
Trening za menadzere i supervizore kako motivisati zaposlene prezentacija Pos...Trening za menadzere i supervizore kako motivisati zaposlene prezentacija Pos...
Trening za menadzere i supervizore kako motivisati zaposlene prezentacija Pos...Miodrag Kostic, CMC
 
Formativno ocenjivanje
Formativno ocenjivanjeFormativno ocenjivanje
Formativno ocenjivanjeVerica Arula
 
Motivisanje zaposlenih trening obuka unapredjenje motivacije radnika
Motivisanje zaposlenih trening obuka unapredjenje motivacije radnikaMotivisanje zaposlenih trening obuka unapredjenje motivacije radnika
Motivisanje zaposlenih trening obuka unapredjenje motivacije radnikaMiodrag Kostic, CMC
 
Nastavni materijal-priprema-za-cas
Nastavni materijal-priprema-za-casNastavni materijal-priprema-za-cas
Nastavni materijal-priprema-za-castehnickaso
 

Viewers also liked (15)

Učenici i motivacija
Učenici i motivacijaUčenici i motivacija
Učenici i motivacija
 
школско оцењивање у средњој школи
школско оцењивање у средњој школишколско оцењивање у средњој школи
школско оцењивање у средњој школи
 
Nove nastavne metode ver3
Nove nastavne metode ver3Nove nastavne metode ver3
Nove nastavne metode ver3
 
Nastava usmjerena na učenika
Nastava usmjerena na učenikaNastava usmjerena na učenika
Nastava usmjerena na učenika
 
Dečija nedelja 2013
Dečija nedelja 2013Dečija nedelja 2013
Dečija nedelja 2013
 
07 upravljanje razredom
07 upravljanje razredom07 upravljanje razredom
07 upravljanje razredom
 
Priručnik za nastavnike srednjih škola ,,Karijerno vodjenje i savetovanje u s...
Priručnik za nastavnike srednjih škola ,,Karijerno vodjenje i savetovanje u s...Priručnik za nastavnike srednjih škola ,,Karijerno vodjenje i savetovanje u s...
Priručnik za nastavnike srednjih škola ,,Karijerno vodjenje i savetovanje u s...
 
Kako uciti savjeti
Kako uciti savjetiKako uciti savjeti
Kako uciti savjeti
 
Vestine prodaje trening vestina prodajnog pregovaranja
Vestine prodaje trening vestina prodajnog pregovaranjaVestine prodaje trening vestina prodajnog pregovaranja
Vestine prodaje trening vestina prodajnog pregovaranja
 
Prezentacija usluga treninga i konsaltinga Poslovna Znanja
Prezentacija usluga treninga i konsaltinga Poslovna ZnanjaPrezentacija usluga treninga i konsaltinga Poslovna Znanja
Prezentacija usluga treninga i konsaltinga Poslovna Znanja
 
Trening za menadzere i supervizore kako motivisati zaposlene prezentacija Pos...
Trening za menadzere i supervizore kako motivisati zaposlene prezentacija Pos...Trening za menadzere i supervizore kako motivisati zaposlene prezentacija Pos...
Trening za menadzere i supervizore kako motivisati zaposlene prezentacija Pos...
 
Formativno ocenjivanje
Formativno ocenjivanjeFormativno ocenjivanje
Formativno ocenjivanje
 
Motivisanje zaposlenih trening obuka unapredjenje motivacije radnika
Motivisanje zaposlenih trening obuka unapredjenje motivacije radnikaMotivisanje zaposlenih trening obuka unapredjenje motivacije radnika
Motivisanje zaposlenih trening obuka unapredjenje motivacije radnika
 
Nastavni materijal-priprema-za-cas
Nastavni materijal-priprema-za-casNastavni materijal-priprema-za-cas
Nastavni materijal-priprema-za-cas
 
Blooms taxonomy powerpoint
Blooms taxonomy powerpointBlooms taxonomy powerpoint
Blooms taxonomy powerpoint
 

Similar to Psihologija nastavnika

Даровита деца-prepoznavanje i rad sa njima.pptx
Даровита деца-prepoznavanje i rad sa njima.pptxДаровита деца-prepoznavanje i rad sa njima.pptx
Даровита деца-prepoznavanje i rad sa njima.pptxpsiholokopedagokaslu
 
Dobar nastavnik
Dobar nastavnikDobar nastavnik
Dobar nastavnikpsh-skola
 
награда и казна
награда и казнанаграда и казна
награда и казнаmilazivic1971
 
Napredovanje ucenika u toku godine i
Napredovanje ucenika u toku godine   iNapredovanje ucenika u toku godine   i
Napredovanje ucenika u toku godine iGordana Janevska
 
мотивација у учењу прегледана
мотивација у учењу прегледанамотивација у учењу прегледана
мотивација у учењу прегледанаmetodicar4
 
Mogucnosti i potrebe osposobljavanja za samostalni rad
Mogucnosti i potrebe osposobljavanja za samostalni radMogucnosti i potrebe osposobljavanja za samostalni rad
Mogucnosti i potrebe osposobljavanja za samostalni radsofijaseminarski
 
Motivacija u učenju
Motivacija u učenjuMotivacija u učenju
Motivacija u učenjuNew User
 
Prezentacije - Razvionica Konferencija 2015
Prezentacije - Razvionica Konferencija 2015Prezentacije - Razvionica Konferencija 2015
Prezentacije - Razvionica Konferencija 2015Razvionica
 
Roditelji u procesu ocenjivanja - roditeljski sastanak - prezentacija
Roditelji u procesu ocenjivanja - roditeljski sastanak - prezentacijaRoditelji u procesu ocenjivanja - roditeljski sastanak - prezentacija
Roditelji u procesu ocenjivanja - roditeljski sastanak - prezentacijaOsnovna škola "Sveti Sava"
 
Inkluzija ppt
Inkluzija pptInkluzija ppt
Inkluzija pptsaculatac
 
настава и васпитање мишљења
настава и васпитање мишљењанастава и васпитање мишљења
настава и васпитање мишљењаMANAMARIJA
 
Identifikacija i rad sa darovitom decom
Identifikacija i rad sa darovitom decomIdentifikacija i rad sa darovitom decom
Identifikacija i rad sa darovitom decomTalenti Centar
 
Pojačan vaspitni rad.pptx
Pojačan vaspitni rad.pptxPojačan vaspitni rad.pptx
Pojačan vaspitni rad.pptxsaculatac
 

Similar to Psihologija nastavnika (20)

Motivacija_2018.pptx
Motivacija_2018.pptxMotivacija_2018.pptx
Motivacija_2018.pptx
 
Даровита деца-prepoznavanje i rad sa njima.pptx
Даровита деца-prepoznavanje i rad sa njima.pptxДаровита деца-prepoznavanje i rad sa njima.pptx
Даровита деца-prepoznavanje i rad sa njima.pptx
 
Postavljanje ciljeva
Postavljanje ciljevaPostavljanje ciljeva
Postavljanje ciljeva
 
Kako-postupati-u-kriznim-situacijama.pdf
Kako-postupati-u-kriznim-situacijama.pdfKako-postupati-u-kriznim-situacijama.pdf
Kako-postupati-u-kriznim-situacijama.pdf
 
Dobar nastavnik
Dobar nastavnikDobar nastavnik
Dobar nastavnik
 
S reci na dela akcija
S reci na dela akcijaS reci na dela akcija
S reci na dela akcija
 
награда и казна
награда и казнанаграда и казна
награда и казна
 
Napredovanje ucenika u toku godine i
Napredovanje ucenika u toku godine   iNapredovanje ucenika u toku godine   i
Napredovanje ucenika u toku godine i
 
мотивација у учењу прегледана
мотивација у учењу прегледанамотивација у учењу прегледана
мотивација у учењу прегледана
 
Mogucnosti i potrebe osposobljavanja za samostalni rad
Mogucnosti i potrebe osposobljavanja za samostalni radMogucnosti i potrebe osposobljavanja za samostalni rad
Mogucnosti i potrebe osposobljavanja za samostalni rad
 
Motivacija u učenju
Motivacija u učenjuMotivacija u učenju
Motivacija u učenju
 
Ppt metode i tehnike ucenja
Ppt metode i tehnike ucenjaPpt metode i tehnike ucenja
Ppt metode i tehnike ucenja
 
Prezentacije - Razvionica Konferencija 2015
Prezentacije - Razvionica Konferencija 2015Prezentacije - Razvionica Konferencija 2015
Prezentacije - Razvionica Konferencija 2015
 
Roditelji u procesu ocenjivanja - roditeljski sastanak - prezentacija
Roditelji u procesu ocenjivanja - roditeljski sastanak - prezentacijaRoditelji u procesu ocenjivanja - roditeljski sastanak - prezentacija
Roditelji u procesu ocenjivanja - roditeljski sastanak - prezentacija
 
Inkluzija ppt
Inkluzija pptInkluzija ppt
Inkluzija ppt
 
настава и васпитање мишљења
настава и васпитање мишљењанастава и васпитање мишљења
настава и васпитање мишљења
 
Identifikacija i rad sa darovitom decom
Identifikacija i rad sa darovitom decomIdentifikacija i rad sa darovitom decom
Identifikacija i rad sa darovitom decom
 
Motivacija za ucenje
Motivacija za ucenjeMotivacija za ucenje
Motivacija za ucenje
 
Samopoštovanje - prezentacija
Samopoštovanje - prezentacijaSamopoštovanje - prezentacija
Samopoštovanje - prezentacija
 
Pojačan vaspitni rad.pptx
Pojačan vaspitni rad.pptxPojačan vaspitni rad.pptx
Pojačan vaspitni rad.pptx
 

Psihologija nastavnika

  • 1. Psihologija nastavnika Uloge, kompetencije, znanja i veštine
  • 3. Paradoks nastavničkog poziva: • Ljudi prošlosti oblikuju ljude budućnosti i za duštvo budućnosti koje se ubrzano menja Druga dilema • Davne 1892, Viljem Džejms na jednom skupu nastavnika rekao «psihologija je nauka, a podučavanje umetnost i nauka nikada nije direktno uticala na stvaranje neke umetnosti» i zatim «poznavanje psihologije ne garantuje da će neko biti dobar nastavnik» • James, W. (1983). Talks to Teachers on psychology, Cambridge, Harvard university Press, str. 23-24
  • 4. • Svaka osoba ima više različitih uloga • Neke su uloge se ne mogu izbeći, neke su socijalno propisane (biti učenik), neke uloge možemo birati (profesiju – profesionalne uloge) • Ali i one zavise od okruženja, da li će se ispoljiti i kako • Pojedinci i ustanove imaju različlita očekivanja od različitih uloga • Različite osobe se različito ponašaju u istoj ulozi • Iste osobe se jedna prema drugoj različito ponašaju kad su u različitim ulogama • Očekivanja od uloga nekad mogu biti u međusobnom konfliktu • Osoba u ulozi može pokazivati različiti stepen identifikacije sa samom ulogom
  • 5. Slično možemo analizirati uloge jednog nastavnika Vrste uloga: 1.propisana ili normativna 2.uobičajena ili tradicionalna Podela uloga s obzirom na njihov saznajni status: 1.stručna koncepcija uloge 2.saznata ili naučena uloga 3.zamišljena uloga 4.realizovana uloga 5.opažena uloga VELIKI PROBLEM AKO SU ULOGE U RASKORAKU!
  • 6. Nastavničke profesionalne uloge • I nastavnička uloga u užem smislu (nastavnik kao predavač) • II motivaciona uloga nastavnika • III uloga procenjivača, evaluatora • IV saznajno dijagnostička uloga • V regulator socijalnih odnosa u razredu kao grupi • VI uloga partnera u afektivnoj interakciji
  • 7. 1. Nastavnička uloga u užem smislu • Nastavnik kao predavač • Prenosi informacije, izlaže gradivo • Vodi proces nastave • Nastavnik kao organizator nastave • Postavlja cilj časa • Planira vreme • Planira materijal • Nastavnik kao partner u pedagoškoj komunikaciji – Postavlja pitanja, podstiče interakciju, modeluje diskusije, povezuje sa vanškolskim iskustvom • Nastavnik kao stručnjak za oblast – Model intelektualnog ponašanja – Banka podataka
  • 8. Pedagoška interakcija • Komunikacija: verbalna i neverbalna
  • 9. Prikaz mogućeg rastura u toku predavanja 1. Prezentovano je učenicima... 2. Da li su registrovali? 3. Da li su razumeli? 4. Da li su usvojili? 5. Mogu li to primeniti? 6. Mogu li stvoriti nova znanja?
  • 10. Komunikacija neverbalna • Istraživanja su identifikovala 10 osnovnih kategorija neverbalnih elemenata: Fizička pojava, gestikulacija, telesni pokreti, lice, oči, dodir, glas, prostor, okruženje i vreme. Fizička pojava: neki ljudi se privlače, neki ne. Dostupna istraživanja ukazuju da nastavnici ili učenici koji se opažaju kao fizički atraktivni pre će biti birani za buduće komunikacije nego oni koji su manje privlačni (Richmond, 1997).
  • 11. Gestikulacija Svaki pokret ruku i/ili ramena se kvalifikuje kao gestikulacija, mada se svi ti pokreti ne moraju opažati kao poruka, tj imati smisla. Istraživanja u kontekstu podučavanja pokazuju da se nastavnici razlikuju po stepenu gestikulacije a učenici izveštavaju da uče više od nastavnika koji više gestikuliraju.
  • 12. Pokreti tela Gestikulacija je deo šire kategorije Pokreti tela. Ova klasa neverbalnog ponašanja se odnosi na trenutno kretanje nastavnika u odeljenju (kao što je hodanje i naslanjanje) Učenici izveštavaju ta uče više od nastavnika koji hodaju kroz učionicu, od onih koji sede ili stoje na podijumu (Richmond et al., 1987) Eksperimentalna istraživanja ukazuju da nastavnici koji se naslanjaju ka učenicima uspešnije podučavaju nego nastavnici koji stoje naslonjeni od učenika (Kelley & Gorham, 1988)
  • 13. Facijalna ekspresija Istraživanja svedoče da učenici više uče od nastavnika koji se često smeju u odnosu na nastavnike koji to ne rade (Richmond et al., 1987) Slično, istraživanja pokreta očiju nastavnika dok drži nastavu pokazuju da učenici izveštavaju da uče više od nastavnika koji je uspostavio kontakt ovima a manje od nastavnika koji samo gledaju u tablu ili svoje beleške (Richmond et al., 1987).
  • 15. Abraham Maslov u školskom kontekstu • Maslov: hijerarhija motiva • Važno za školu: potreba za uvažavanjem mora da bude zadovoljena da bi mogla da se razvije potreba da se zna i razume (potrebe nedostatka-potrebe razvoja) Samo aktualizacija Estetske potrebe Potreba da se zna i razume Uvažavanje Pripadanje Sigurnost, bezbednost Fiziološke potrebe
  • 16. Relevantno za školu: • Školska situacija zasićena informacijama o uspehu/neuspehu – to svakako utiče na percepciju sebe. Važno kako se daje fidbek (Blumenfeld, 1992), najveće motivaciono dejsto imaju nastavnici koji interpretiraju uspeh uloženim trudom (Hunter i Barker, 1989) • Wigfield, 1995: školski uspeh se najuspešnije predviđa na osnovu informacija o stepenu uverenosti učenika da mogu postići uspeh i o njegovom vrednovanju akademskog uspeha (uspešnije nego kada imamo informaciju o sposobnostima)
  • 17. Lična uverenja učenika o uzrocima ne/uspeha Stabilni uzroci Prolazni uzroci Unutrašnji Lokus kontrole Uspeh Neuspeh Sposobnost “pametan sam” “glup sam” Trud “trudio sam se” “nisam se trudio” Spoljašnji lokus kontrole Uspeh Neuspeh Težina zadatka “bilo je lako” “bilo je teško” Sreća “imao sam sreću” “nisam imao sreće”
  • 18. Pripisivanje neuspeha nedostatku sposobnosti • neuspeh • nemam sposobnosti • ne mogu na to da utičem • nisam odgovoran • posramljenost • ne trudim se novi neuspeh
  • 19. Naučena bespomoćnost Kad ljudi počnu da veruju da na dogadjaje i ishode u svom životu ne mogu da utiču (da ih kontrolišu, da je izvor kontrole van njih, a njihov život zavisi samo od spoljnih okolnosti) oni razvijaju naučenu bespomoćnost Ishodi: • Motivacioni - neće ni da pokuša, jer očekuje neuspeh • Kognitivni - gubi šansu da vežba, razvija veštine, sposobnosti i napreduje • Emotivni - razvija depresivnost, apatiju Jednom uspostavljena, naučena bespomoćnost teško se menja, posebno kod dece sa teškoćama u učenju. Učenici koji vide neuspeh u ovom svetlu, manje i ređe će tražiti pomoć jer veruju da im niko i ništa ne može pomoći.
  • 20. Naučena bespomoćnost relevantno u školi: – Različiti nastavnici sa različitim standardima, – nepredvidivo ponašanje nastavnika, – nemogućnost kontrole nad rezultatom – Kako izbeći (saveti nastavnicima): • Istaći pozitivno, izbegavati negativno poređenje sa drugima, • Graditi razumevanje od poznatog ka nepoznatom • Stvarati izazove, ali regulisano od strane učenika • Podučavati u Zoni narednog razvoja
  • 21. Pripisivanje neuspeha nedostatku truda neuspeh • nisam se potrudio • mogu da utičem na to • odgovoran sam • krivica • trudim se mogući uspeh
  • 22. Uverenje učitelja o uzroku neuspeha učenika • Uverenje: Neuspeh je posledica sniženih sposobnosti, tj. snaga koje su van kontrole deteta • Izbegava kažnjavanje i reaguje naklonošću, saosećanjem i niskim očekivanjima postignuća deteta • Daje zadatke koji su prelaki i ne vuku dete u zonu narednog razvoja • Deca ovakve postupke prepoznaju kao utešnu nagradu, prebrižnu pomoć, koja upućuje nenameravanu poruku: ti ovo ne možeš da naučiš
  • 23. Uverenje nastavnika o uzroku neuspeha učenika • Uverenje: sposobnosti učenika su nestabilne karakteristike podložne promeni • Sposobnosti čine čitav repertora veština i znanja koja se razvijaju • Trudom, radom i učenjem, znanje se može uvećati, a sposobnosti unaprediti – visoka očekivanja • Pozitivni uticaj na učenike • Očekivanja učitelja utiču na napredovanje dece, jer ih učitelji svojim stavom i postupcima iskazuju
  • 24. Školska motivacija: spoljašnja i unutrašnja • Spoljašnju motivaciju izgrađujemo i prepoznajemo ako je učenikovo ponašanje usmeravano nagradama i kaznama. Tako učenik uči za ocenu, da popravi ocenu (pa da mu se ukine neka kazna), za pohvalu, odlazak na more, da ne bi bio kažnjen... • Unutrašnja motivacija znači zainteresovanost učenika za samu aktivnost, temu; ona ispunjava učenika zadovoljstvom; učenik želi da sazna više, da napreduje.
  • 25. Istraživanje(Pelletier i Vallerand, 1997): uloga nastavnika u stvaranju unutrašnje motivacije kod učenika: Uverenja nastavnika o tome kako su deca motivisana (unutrašnje, spoljašnje..) utiču na ponašanje nastavnika. Kada veruje da su deca unutrašnje motivisana, više podržava njihov izbor i samostalnost. Kada veruje da su deca spoljašnje motivisana, više kontroliše i ograničava. U prvom slučaju ponašanja nastavnika omogućavaju razvoj unutrašnje motivacije, a u drugom se razvija spoljašnja motivacija. Tako se zatvara krug i nastavnik će smatrati da su njegovi početni utisci bili ispravni, neće primetiti da je on, svojim postupcima, stvorio razlike.
  • 27. Podsticanje motivacije Jačanje samopoštovanja i samopouzdanja • ključ motivacionog podsticanja učenika • Nije dovoljno samo verbalno podržavati i podsticati učenike da se više trude. • Važno je stvoriti realne prilike u kojima će učenici doživeti da se trud isplati, da se vredi potruditi, da postavljanje viših ciljeva ne vodi neuspehu, da je napredak moguć i da se sposobnosti mogu usavršavati.
  • 28. Podsticanje spoljašnje motivacije Potkrepljivanje: • Pozitivno (pohvale, nagrade) • Negativno (prekori, kazne) loše je što aktivnost nestaje čim više nema potkrepljenja i ovim se uglavnom obezbeđuje razvoj samo spoljašnje motivacije.
  • 29. Kako razvijati unutrašnju motivaciju? • Kreirati zadatke u skladu sa interesovanjima ili potrebama dece, relevantne za život dece i probleme koji ih muče; kreirati maštovite zadatke • Oslanjati se na potencijale deteta, sve njegove sposobnosti, veštine, znanja • Omogućavati izbor – teme rada, sa kim će se raditi, na koji način će se raditi • Davati podržavajuću povratnu informaciju - ističe postignuto i efikasno vodi dete napred • Ispoljavati sopstvenu unutrašnju motivaciju • Verovati da se deca mogu zainteresovati
  • 30. Unutrašnja - spoljašnja motivacija Učenik zainteresovan Učenik ne-zainteresovan Zadatak zanimljiv Unutrašnja Uloga nastavnika bitna Zadat nezanimljiv Uloga nastavnika bitna spoljašnja
  • 31. Kada motivacija za učenjem slabi? • Kada je cilj pretežak i deluje neostvarivo, ili je vremenski veoma udaljen (učenje stranog jezika) ili je nejasan (čemu služe integrali?) • Kada ne smatramo usvajanje određenih sadržaja svojim, već nametnutim ciljem (ma šta će nam ovo) • Kada doživimo veliki neuspeh • Kada patimo od “naučene bespomoćnosti«
  • 32. Nastavnik kao evaluator TESTOVI ZNANJA Vrste, primena i konstrukcija
  • 33. Merenje uspeha u učenju  Naučno procenjivanje različitih oblika ocenjivanja ili nauka o ocenjivanju, zove se – DOKIMOLOGIJA  Naziv dao francuski naučnik Anri Pieron
  • 34.  Setite se svoga školovanja  Setite se situacija klasičnog ocenjivanja  Koji su problemi ovakvog oblika ocenjivanja koje ste osetili sami ili videli u toku školovanja?  Razmislite i napišite na listu papira
  • 35. Slabosti klasičnog ocenjivanja - nastavnik 1. Različit odnos prema važnosti pojedinih delova gradiva. 2. Ne ocenjuju samo znanje. Može se desiti da ocenjuju i zalaganje, marljivost, interesovanje, inteligenciju, duhovitost, socijalnu inteligenciju.... 3. Relativno trajne osobine nastavnika (blagi – strogi) 4. Trenutno raspoloženje 5. Razlike u ponašanju u toku ispitivanja (pomažu ili ćute) 6. Razlike u broju i tipu pitanja 7. “Efekat kontrasta” i “halo efekat” 8. Strategije ispitivanja (više učenika zajedno, po azbučnom redu) 9. Disciplinske ocene 10. Vrednovanje naučne discipline i predmeta 11. Obrazovanje, stručnost nastavnika 12. Klima u kolektivu
  • 36. Slabosti klasičnog ocenjivanja - učenik  - Trenutno opšte zdravstveno i psihičko stanje učenika  - Verbalne sposobnosti učenika, socijalna inteligencija  - Pol i izgled učenika  - Prethodni ugled, “halo efekat”  - Implicitna očekivanja nastavnika  - Slučajno pogađanje
  • 37. Zato Testovi znanja • Određenje • Testovi znanja ili postignuća predstavljaju najobjektivnije sredstvo za “merenje” znanja. • Njima se utvrđuje koliko je znanja stekao neki pojedinac tokom obavljanja određene aktivnosti (predavanja, vežbi, prakse) ili određenog perioda učenja.
  • 38. Prednosti ispitivanja testovima znanja • Podjednaka i ravnomerna zastupljenost svih delova gradiva • Dejstvo faktora sreće i slučajnosti svedeno na minimum • Svi učenici odgovaraju na ista pitanja ili rešavaju iste zadatke • Moguće poređenje učenika • Ocenjuje se samo stečeno i iskazano znanje predmet školskog ocenjivanja nisu motivacija, učešće u radu, zalaganje, poltronstvo...
  • 39. Nedostaci testova znanja • ispituju, pre svega, poznavanje činjenica • viši nivoi znanja često zanemareni • ocena je zbir odgovora na sva pitanja • može biti pozitivna, čak i kada nije usvojeno znanje iz neke oblasti (ukoliko je na zadovoljavajućem nivou odgovoreno na pitanja iz ostalih oblasti).
  • 40. Klasifikacije testova znanja 1. Prema načinu i vremenu zadavanje 2. Prema kriterijumu u odnosu na koji se procenjuje znanje učenika 3. Prema načinu konstruisanja
  • 41. I Podela prema vremenu i načinu korišćenja Formativni Sumativni vreme zadavanja pre ili u toku podučavanja na kraju podučavanja ili učenja Svrha/cilj oblikovanje nastavnog procesa i procesa učenja – potpora učenju procena znanja stečenog u toku procesa učenja – validacija, evaluacija, akreditacija procesa N/U ocenjivanje ne ocenjuje se ocenjuje se
  • 42. II Prema kriterijumu u odnosu na koji se procenjuje znanje • Kriterijumsko ocenjivanja - zasnovano na unapred utvrđenim standardima i ciljevima koji treba da se ostvare u toku procesa podučavanja, pri čemu su kriterijumi za svaku ocenu utvrđeni unapred. • Normativno ocenjivanje - postignuće učenika se procenjuje u odnosu na postignuće ostalih učenika.
  • 43. III Podela prema načinu konstruisanja • Baždareni i nebaždareni testovi znanja • Baždareni – standardizovani • Nebaždareni – nestandardizovani, neformalni, nemaju određene metrijske karakteristike, • Isti “spoljašnji” izgled, različit način konstruisanja. • Razlike: – konstruktor testa – način konstruisanja – obim gradiva – oblast primene
  • 44. baždareni nebaždareni konstruktor tim stručnjaka (psi + pn) predmetni nastavnik način konstruisanja •veliki broj pitanja iz svih oblasti •izbor oblika testa znanja •probno zadavanje (metrijske karakteristike) •konačna verzija sa zadacima različite težine obim gradiva celokupno gradivo predmeta deo gradiva oblast primene sve škole sa istim nastavnim planom i programom učenici kojima predaje nastavnik koji sastavlja test
  • 45. Glavi oblici testova znanja • Testovi reprodukcije – esejski testovi – testovi dopunjavanja ili prisećanja • Testovi prepoznavanja ili rekognicije – alternativni testovi ili testovi dvočlanog izbora – testovi višestrukog izbora – testovi sređivanja i upoređivanja
  • 46. Esejski testovi Prednost: – Učenik ima veću slobodu u izražavanju znanja i oblikovanju odgovora. – Mora da koristi sposobnost izražavanja, organizovanja, prosuđivanja, izdvajanja bitnog, stvaralačko ponašanje – Bitna je celina odgovora Mana: – Ocenjivanje odgovora u velikoj meri zavisi od subjektivnih faktora. Objektivnost ocenjivanja može se povećati ukoliko se u ključu navede koje elemente treba da sadrži potpun odgovor.
  • 47. Testovi dopunjavanja ili prisećanja • Kog datuma se smenjuje jesen i zima?______________ • Jadransko more je prirodna______________ veza sa mnogim državama sveta. Većim delom obala je _______ i ________. Na mestima gde se ušlo u kopno, more je stvorilo _______, ______ i _____________. – neophodno je aktivno znanje (ukoliko se dobro konstruiše pitanje) – lako konstruisanje zadataka – zauzimaju malo mesta i podsećaju na uobičajena školska pitanja • Mane: – teško se može ispitati razumevanje gradiva – teškoće objektivnog ocenjivanja (učenik može dati tačan, ali neuobičajen odgovor) – na vreme rešavanja utiče brzina pisanja Preporuka koje se treba držati pri sastavljanju ove vrste pitanja jeste da budu precizna i da zahtevaju kratke i jasne odgovore.
  • 48. Alternativni testovi znanja ili testovi dvočlanog izbora • HgO je formula za sumpornu kiselinu. DA NE • Glavni grad Belgije je Brisel T NT • Najduža reka na svetu je Nil Amazon • Prednosti: – način odgovaranja je blizak je životu (stalno razlikovanje istinu od zablude) – vremenska ekonomičnost (brzo se sastavljaju i rešavaju), – ocenjivanje odgovora je objektivno – može se ispitati razumevanje gradiva • Mane: – pitanja mogu biti dvosmislena (može biti i DA i NE, zavisno od uslova) – mogućnost da se pogodi odgovor je velika (50%) Prilikom pravljenja ovih testova treba se držati nekoliko pravila: • Mora se zasnivati na tvrđenjima koja mogu biti samo tačna i netačna • izbegavanje sugestivnih reči (svim jedinim ništa, nikada), • Preuzimanje rečenica iz udžbenika (I sv rat je vođen na Balkanu) • suviše dugačkih tvrdnji, • dvostruke negacije (nije tačno da ne...) i • ujednačavanje pozitivnih i negativnih odgovora u nepravilnom rasporedu.
  • 49. Testovi višestrukog izbora • Grafički prikaz socijalne strukture male grupe zove se: – Sociometrija – Psihometrija – Sociogram – Sociometrijski metod – Sociometrijski kriterijum • Prednosti: – "Najelastičniji" test znanja - može da zahvati poznavanje činjenica, razumevanje i interpretaciju. – Slučajno pogađanje je manje verovatno nego kod zadataka sa dvočlanim izborom – objektivnost ocenjivanja potpuna • Mane: – teško sastavljanje, jer treba naći netačna, ali prihvatljiva rešenja – potrebno je više vremena za rešavanje – Sposobni učenici mogu lako da reše
  • 50. Pravila za sastavljanje testa višestrukog izbora - Treba voditi računa da uvodni deo pitanja treba da bude duži, kako bi odgovori bili kraći. - Mesto ispravnog odgovora treba menjati u zadacima i to bez pravilnosti. - Sve alternative bi trebalo da budu ujednačene dužine - Izbegavati negativno formulisanje zadatka - Alternative se ne smeju preklapati ili obuhvataju - Alternative se moraju slagati gramatički sa korenom pitanja -Distraktori moraju po svom sadržaju i formi ličiti na tačan odgovor - Ako ima više tačnih odgovora ili ako postoji mogućnost da nijedan odgovor nije tačan, mora se najaviti u korenu pitanja
  • 51. Testovi sređivanja i upoređivanja – Pučini ___ 1. Karmen – Čajkovski ___ 2. Ivan Sunjanin – Verdi ____ 3. Pikova dama – Smetana ____ 4. Boemi – Glinka ____ 5. Prodana nevesta – Bize ____ 6. Aida • Prednost: – može se ispitati poznavanje većeg broja činjenica, kao i odnosa među činjenicama • Mana: – teško je sastavljanje pitanja Svi podaci u jednom zadatku treba da budu homogeni, a mogućnost slučajnog pogađanja smanjuje se kada kolona sa predloženim odgovorima ima više članova od kolone za koju se traže odgovori.
  • 52. FAZE IZRADE TESTOVA ZNANJA 1. određivanje namene testa znanja (izbor predmeta, analiza nastavnog programa) 2. određivanje sadržaja testa znanja (izbor predmeta i izbor vaspitno-obrazovnih ciljeva) 3. određivanje dužine testa znanja 4. određivanje težine testovskih zadataka 5. izbor oblika testa znanja 6. izrada testovskih zadataka 7. određivanje redosleda zadataka
  • 53. Blumova taksonomija obrazovnih ciljeva (Bloom, B. S. 1984. Taxonomy of educational objectives. Allyn and Bacon, Boston, MA) Evaluacija (suditi, proceniti, razlikovati) Sinteza (integrisati, Modifikovati, kreirati, dizajnirati) Analiza (analizirati, izdvojiti, povezati, klasifikovati, porediti, zaključiti) Primena (primeniti, demonstrirati, rešiti, Istražiti, modifikovati, dovesti u vezu) Razumevanje (reći svojim rečima, opisati, sumirati, predvideti, razlikovati, proceniti ) Znanje (prepoznati, prisetiti se, utvrditi, definisati, opisati, odrediti Utvrđivanje znanja Konstruisanje značenja Evaluacija ideja
  • 54. Primeri pitanja koja zahvataju različite nivoe znanja prema Blumovoj taksonomiji • ZNANJE – Šta znači reč referendum? – Kada se odigrala Kosovska bitka? – Na kojoj temperaturi ključa voda? – Koje vrste reči postoje? • SHVATANJE – PREVOĐENJE - Koliko je vremena potrebno da voz koji se iz tačke X kreće brzinom od 112 km/h, stigne do tačke Y koja je udaljena 285 km? – TUMAČENJE - Kako treba organizovati učenje, ako je gradivo nepoznato (potpuno novo), obimno, ali smisleno? (globalna i partitativna metoda) – EKSTRAPOLACIJA (PREDVIĐANJE) - Do kakvih teškoća može doći u realizaciji istraživanja, ako se zna koji su zadaci njegovih učesnika? (vezano za pripremu istraživanja, fazu prikupljanja podataka, odgovaranje ispitanika, beleženje podataka...)
  • 55. • PRIMENA – Ukoliko se od mesta X do mesta Y može stići putem koji, od mesta X kreće pravo i posle 25 km, pod pravim uglom skreće desno i nastavlja pravo 20 km do mesta X, koji bi put od mesta X do mesta Y bio najkraći i koliko bi iznosila njegova dužina? • ANALIZA – Izdvoji zavisnu i nezavisnu varijablu u sledećem istraživačkom zadatku: – Utvrditi polne razlike u postignuću na testu sposobnosti. • SINTEZA – Sastavi hipotezu koja pretpostavlja negativnu povezanost između vremena učenja i dobijene ocene. • EVALUACIJA – Ukoliko je zaključak Pera je ptica izveden na osnovu sledećih premisa: • Pera je prase. • Sva prasad su ptice. – kakva je njegova logička valjanost? – Uporedi teorijski i praktični značaj Pavlovljevih i Torndajkovih istraživanja.
  • 56. • Zadatak na času: – segmentirati odabrano gradivo na logičke celine i uneti ih u tabelu specifikacije – proceniti važnost svake celine i u odnosu na to predvideti odgovarajući broj pitanja – sastaviti 10 pitanja, iz odabranog gradiva, tako da: • budu zastupljeni različiti vaspitno-obrazovni ciljevi • budu zastupljeni različiti tipovi testova znanja (pitanja) • Predati: – 10 sastavljenih zadataka iz gradiva – ključ za pregledanje i ocenjivanje pitanja – popunjenu tabelu specifikacije
  • 57. Tabela specifikacije nastavne oblasti kognitivno-vaspitni obrazovni ciljevi (Blum) znanje shvatanje primena analiza sinteza evaluacija