SlideShare a Scribd company logo
1 of 4
Download to read offline
RADOVI
 317
ŽILBEROV SINDROM KOD DECE – NAŠA ISKUSTVA
Nedeqko RADLOVIĆ1, Zoran LEKOVIĆ1, Marija MLADENOVIĆ2,
Dragana RISTIĆ1, Vladimir RADLOVIĆ3, Vojislav LEKIĆ4,
Biqana VULETIĆ5, Jelena ĐURĐEVIĆ3, Milan GAJIĆ6
1Univerzitetska dečja klinika, Beograd; 2Zdravstveni centar, Vaqevo;
3Medicinski fakultet, Beograd; 4Kliničko-bolnički centar „Zvezdara”, Beograd;
5Pedijatrijska klinika, Kliničko-bolnički centar „Kragujevac”, Kragujevac; 6Institut za
statistiku i medicinsku informatiku, Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd
KRATAK SADRŽAJ
Uvod Žil­be­rov (Gil­bert) sin­drom je naj­če­šći na­sled­ni po­re­me­ćaj me­ta­bo­li­zma bi­li­ru­bi­na. Ma­ni­fe­stu­je se bla­gom ne­
konjugo­va­nom hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­jom koja nije izazvana he­mo­li­zom i obo­qe­wem je­tre.
Ciq ra­da Ciq istraživawa je bio da se iznesu na­ša is­ku­stva i zapažawa u ve­zi s okol­no­stima ot­kri­va­wa, uz­rasta ja­
vqa­wa i pol­nom di­stri­bu­ci­jom Žil­be­ro­vog sin­dro­ma kod de­ce.
Me­tod ra­da Di­jag­no­za Žil­be­ro­vog sin­dro­ma se za­sni­va­la na na­la­zu bla­ge ne­konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­je koja ni­
je izazvana hemolizom i oboqewem jetre, kao i na zna­čaj­nom po­ve­ća­wu ove frak­ci­je bi­li­ru­bi­na u se­ru­mu po­sle tro­dnev­
ne ni­sko­ka­lo­rij­ske di­je­te i wenom značajnom snižewu na fenobarbitonsku stimulaciju.
Re­zul­ta­ti ra­da Od 58 is­pi­ta­ni­ka sa Žil­be­ro­vim sin­dro­mom bi­lo je 40 de­ča­ka (68,97%) i 18 de­voj­či­ca (31,03%), što uka­
zu­je na 2,22 pu­ta ve­ću za­stu­pqe­nost kod de­ča­ka. Uz­rast u ko­jem je po­re­me­ćaj di­jag­no­sti­ko­van je bio pri­bli­žno je­da­nak i kod
de­ča­ka i kod de­voj­či­ca: 12,2-18 go­di­na (X=14,71±1,55) kod de­ča­ka i 10,5-16,4 go­di­na (X=14,38±2,10) kod de­voj­či­ca (p0,05). Iz­u­
zi­ma­ju­ći tri de­voj­či­ce mla­đe od 12 go­di­na, kod svih osta­lih is­pi­ta­ni­ka di­jag­no­za je po­sta­vqe­na u ka­sni­jem uz­ra­stu: kod 20
iz­me­đu 12. i 14. go­di­ne, kod 25 iz­me­đu 14. i 16. go­di­ne, a kod 10 iz­me­đu 16. i 18. go­di­ne. Kod 20 is­pi­ta­ni­ka (34,48%) hi­per­bi­li­
ru­bi­ne­mi­ja je ot­kri­ve­na pri ru­tin­skom pe­di­ja­trij­skom pre­gle­du, kod 19 de­ce (32,76%) u sklo­pu di­fe­ren­ci­ra­wa uzro­ka re­
ku­rent­nog ili akut­nog bo­la u tr­bu­hu, kod 17 (29,31%) to­kom fe­bril­nog sta­wa, a kod dva is­pi­ta­ni­ka za vre­me ne­do­voq­nog ka­
lo­rij­skog uno­sa. Vred­no­sti ne­konjugo­va­ne bi­li­ru­bi­ne­mi­je, ka­ko pre ni­sko­ka­lo­rij­skog te­sta, ta­ko i po­sle tro­dnev­ne ener­
get­ske de­pri­va­ci­je, bi­le su ve­će kod de­ča­ka ne­go kod de­voj­či­ca, ali je ova raz­li­ka bi­la sta­ti­stič­ki zna­čaj­na sa­mo po­sle
tro­dnev­ne ni­sko­ka­lo­rij­ske di­je­te u gru­pi de­ce uz­ra­sta 16-18 go­di­na (p=0,038). Ta­ko­đe, ni­je utvr­đe­na zna­čaj­na raz­li­ka u ni­
vou bi­li­ru­bi­ne­mi­je iz­me­đu raz­li­či­tih uz­ra­snih gru­pa ni kod jed­nog po­la.
Za­kqu­čak Pre­ma re­zul­ta­ti­ma is­pi­ti­va­wa, Žil­be­rov sin­drom je utvr­đen sa­mo kod de­ce u pu­ber­te­tu i 2,22 pu­ta je bio če­
šći kod de­ča­ka. Naj­če­šće se ot­kri­va pri ru­tin­skom pe­di­ja­trij­skom pre­gle­du ili u sklo­pu is­pi­ti­va­wa uzro­ka bo­la u tr­bu­
hu i fe­bril­no­sti. Zna­čaj­no ve­ći ni­vo ne­konjugo­va­nog bi­li­ru­bi­na u se­ru­mu de­ča­ka za­be­le­žen je po­sle ni­sko­ka­lo­rij­ske di­
je­te kod de­ce uz­ra­sta 16-18 go­di­na.
Kquč­ne re­či: Žil­be­rov sin­drom; hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­ja; glu­ku­ro­nil-tran­sfe­ra­za
UVOD
Žil­be­rov (Gil­bert) sin­drom je be­nig­na hi­per­bi­li­
ru­bi­ne­mi­ja na­sled­ne pri­ro­de. Ja­vqa se kod 2-7% pri­
pad­ni­ka op­šte po­pu­la­ci­je, a ma­ni­fe­stu­je se bla­gom
in­ter­mi­tent­nom ne­konjugo­va­nom hi­per­bi­li­ru­bi­ne­
mi­jom koja nije izazvana he­mo­li­zom i obo­qe­wem je­
tre [1-4]. Na­sle­đu­je se auto­zom­no re­ce­siv­no, ali se
opi­su­ju i auto­zom­no do­mi­nant­ni ob­li­ci na­sle­đi­va­
wa [1-3,5,6]. Gen­sko ošte­će­we je lo­ci­ra­no na dru­gom
pa­ru hro­mo­zo­ma i od­li­ku­je ga vi­sok ste­pen po­li­mor­
fi­zma [5-9]. Ret­ko se is­po­qa­va pre pu­ber­te­ta,što se
ob­ja­šwa­va uti­ca­jem pol­nih hor­mo­na na is­po­qa­va­we
pa­to­lo­škog ge­na [2, 3, 10, 11, 15]. Od dva do se­dam pu­
ta če­šći je kod pri­pad­ni­ka mu­škog po­la [3, 10-13,
15]. Kod ne­kih oso­ba sa Žil­be­ro­vim sin­dro­mom,ne­
za­vi­sno od ni­voa bi­li­ru­bi­ne­mi­je, opi­su­ju se po­vre­
me­ne po­ja­ve mu­ke, neo­d­re­đe­nog bo­la u epi­ga­stri­ju­mu
i ma­lak­sa­lo­sti [2, 3, 10, 12].
Pa­to­ge­ne­za Žil­be­ro­vog sin­dro­ma je slo­že­na. Od
naj­ve­ćeg zna­ča­ja je sma­we­na ak­tiv­nost glu­ku­ro­nil-
tran­sfe­ra­ze za 10-30% [1, 2, 10, 12, 15]. Do­dat­ni pa­
to­ge­net­ski či­ni­o­ci po­re­me­ća­ja su kra­ći ži­vot­ni
vek eri­tro­ci­ta i ošte­će­we u tran­spor­tu ne­konjugo­
va­nog bi­li­ru­bi­na na ni­vou he­pa­to­ci­ta [2, 10, 12].
Hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­ju po­ten­ci­ra gla­do­va­we, ogro­
man fi­zič­ki na­por, fe­bril­nost i hor­mon­ska fluk­
tu­a­ci­ja u sklo­pu men­stru­al­nog ci­klu­sa [1, 2, 12, 15].
Osim ne­što ve­ćeg ri­zi­ka od pig­ment­ne ho­le­li­ti­ja­
ze, dru­ge kom­pli­ka­ci­je ovog po­re­me­ća­ja ni­su za­be­le­
že­ne [16].
Žil­be­rov sin­drom se do­ka­zu­je na­la­zom bla­ge ne­
konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­je koja nije izazvana
he­mo­li­zom i obo­qe­wem je­tre [1, 2, 10, 12, 13, 19]. Do­
dat­ni di­jag­no­stič­ki zna­čaj ima po­ve­ća­we ne­konjugo­
va­ne frak­ci­je bi­li­ru­bi­na u se­ru­mu po­sle 1-3 da­na
ni­sko­ka­lo­rij­ske di­je­te, kao i we­no sma­we­we to­kom
fe­no­bar­bi­ton­skog te­sta i uz nor­mal­ni ka­lo­rij­ski
unos [1, 17-20].
Le­če­we ovog sta­wa ni­je po­treb­no [1, 2, 10, 15]. Kod
ne­kih osoba,iz ko­zme­tič­kih raz­lo­ga,mo­že se u ve­čer­
wim ča­so­vi­ma pri­me­ni­ti fe­no­bar­bi­ton,ko­ji sti­mu­
la­ci­jom glu­ku­ro­nil-tran­fe­ra­ze ukla­wa ili ubla­ža­
va su­bik­te­rus [19, 20].
CIQ RADA
Ciq is­tra­ži­va­wa je bio da se iz­ne­su na­ša is­ku­
stva i za­pa­ža­wa u ve­zi s okol­no­sti­ma ot­kri­va­wa,uz­
BIBLID: 0370-8179, 135(2007) 5-6, p. 317-320 UDC: 616.36-008.5-053.2:612.357.1
318
SRPSKI ARHIV ZA CELOKUPNO LEKARSTVO
rastom ja­vqa­wa i pol­nom di­stri­bu­ci­jom Žil­be­ro­
vog sin­dro­ma kod de­ce.
METOD RADA
Di­jag­no­za Žil­be­ro­vog sin­dro­ma se za­sni­va­la na
na­la­zu bla­ge ne­konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­je ko­
ja nije izazvana he­mo­li­zom i obo­qe­wem je­tre,kao i na
zna­čaj­nom po­ve­ća­wu ove frak­ci­je bi­li­ru­bi­na u se­
ru­mu po­sle tro­dnev­ne ni­sko­ka­lo­rij­ske di­je­te i we­
nom zna­čaj­nom sni­že­wu na fe­no­bar­bi­ton­sku sti­mu­
la­ci­ju. Raz­li­ke u pol­noj i uz­ra­snoj di­stri­bu­ci­ji,kao
i pro­men­qi­vost ni­voa ne­konjugo­va­nog bi­li­ru­bi­na
upo­re­đi­va­ni su t-te­stom.
REZULTATI
Gru­pu is­pi­ta­ni­ka sa Žil­be­ro­vim sin­dro­mom či­
ni­lo je 58 de­ce (40 de­ča­ka i 18 de­voj­či­ca) uz­ra­sta 10,5-
18 go­di­na (X=14,6±1,73). Kod 20 is­pi­ta­ni­ka (34,48%)
hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­ja je ot­kri­ve­na ru­tin­skim pe­di­
ja­trij­skim pre­gle­dom, kod 19 de­ce (32,76%) u sklo­pu
di­fe­ren­ci­ra­wa uzro­ka re­ku­rent­nog ili akut­nog bo­
la u tr­bu­hu, kod 17 (29,31%) to­kom fe­bril­nog sta­wa,
a kod dva is­pi­ta­ni­ka (3,45%) za vre­me re­strik­tiv­
nog ka­lo­rij­skog uno­sa. Po­red hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­je,
12 is­pi­ta­ni­ka (20,69%) ima­lo je muč­ni­nu,11 (18,96%)
ose­ćaj ma­lak­sa­lo­sti,a dva (3,45%) lo­ši­ji ape­tit. Ni
kod jed­nog ispitanika potvrda poremećaja ni­je bila
vezana za fi­zič­ki na­por i men­stru­al­i ci­klu­s. Kod
31 de­te­ta (53,45%) za­be­le­že­ne su su­bik­te­rič­ne skle­
re, dok je osta­li fi­zič­ki na­laz bio nor­ma­lan. Kod
de­ce sa su­bik­te­ru­som vred­nost bi­li­ru­bi­na je bi­la
36,9-56,4 μmol/l (X=39,60±12,50). Ni kod jed­nog de­te­
ta ni­je po­sto­jao po­da­tak o pret­hod­nom obo­qe­wu je­
tre. Rast i raz­voj svih is­pi­ta­ni­ka bio je nor­ma­lan.
Ta­ko­đe, kod svih su uoče­ni zna­ci pu­ber­te­ta. Ul­tra­
so­no­graf­skim pre­gle­dom ni kod jed­nog de­te­ta ni­su
utvr­đe­ne struk­tur­ne pro­me­ne na je­tri, kao ni uve­ća­
we sle­zi­ne. Ni­vo he­mo­glo­bi­na kod svih is­pi­ta­ni­ka
bio je nor­ma­lan: 11,5-17,1 (X=13,44±1,4) g/l kod de­voj­
či­ca i 11,7-17,2 (X=14,65±0,80) g/l kod de­ča­ka. Re­zul­
ta­ti osta­lih funk­ci­o­nal­nih is­pi­ti­va­wa je­tre i la­
bo­ra­to­rij­ski pa­ra­me­tri ko­ji bi uka­zi­va­li na he­mo­
li­zu bi­li su u fi­zi­o­lo­škim gra­ni­ca­ma.
Ni­vo ne­konjugo­va­nog bi­li­ru­bi­na kod svih is­
pi­ta­ni­ka ne­po­sred­no pre pri­me­ne ni­sko­ka­lo­rij­
skog te­sta bio je 6,5-62 μmol/l (X=23,48±15,01), a po­
sle tro­dnev­ne ener­get­ske de­pri­va­ci­je (400 ki­lo­ka­
lo­ri­ja dnev­no) uve­ćao se za 2,73 pu­ta na 64,13±27,62
μmol/l. Tro­dnev­nom pri­me­nom fe­no­bar­bi­to­na u do­zi
2-3 mg/kg te­le­sne te­ži­ne dnev­no, ko­ja je sle­di­la po­
sle to­ga, kao i uz nor­ma­lan unos ka­lo­ri­ja, ne­konjugo­
va­na frak­ci­ja bi­li­ru­bi­na se vi­še­stru­ko sma­wi­la
na 8,78±4,94 μmol/l.
Se­lek­tiv­nim po­sma­tra­wem ni­voa ne­konjugo­va­ne
bi­li­ru­bi­ne­mi­je pre­ma po­lu,utvr­đe­no je da je ona kod
de­ča­ka ne­po­sred­no pre uvo­đe­wa ni­sko­ka­lo­rij­skog te­
sta bi­la 6,5-56,4 μmol/l (X=23,79±14,96), a kod de­voj­
či­ca 6,5-44 μmol/l (X=20,39±11,54). Po­sle tro­dnev­ne
ni­sko­ka­lo­rij­ske di­je­te ove vred­no­sti su se kod de­ča­
ka po­ve­ća­le na 68,83±28,89 μmol/l, a kod de­voj­či­ca na
51,77±18,42 μmol/l. Uz fe­no­bar­bi­ton­ski test i op­ti­
ma­lan unos ka­lo­ri­ja ne­konjugo­va­na bi­li­ru­bi­ne­mi­ja
TABELA 1. Razlike u nivou nekonjugovanog bilirubina kod dece sa Žilberovim sindromom prema uzrastu i polu pre i posle niskoka­
lorijskog testa.
TABLE 1. Differences in the level of unconjugated bilirubine in children with Gilbert’s syndrome according to age and gender before and after hy-
pocaloric diet.
Uzrast
(godine)
Age (years)
Hipokalorijski
test
Hypocaloric test
Pol / Gender
p
Muški / Male Ženski / Female
Broj
Number
X SD
Broj
Number
X SD
10-12
Pre
Before
-
- -
3
17.17 10.75 -
Posle
After
- - 49.10 8.61 -
12-14
Pre
Before
14
20.27 11.82
6
25.27 14.85 0.05
Posle
After
63.22 25.99 53.43 22.41 0.05
14-16
Pre
Before
21
22.23 14.01
4
19.97 8.61 0.05
Posle
After
68.91 29.04 62.57 16.08 0.05
16-18
Pre
Before
5
31.54 21.37
5
16.80 10.79 0.05
Posle
After
88.28 29.53 42.82 18.86 0.038
GRAFIKON 1. Distribucija dece sa Žilberovim sindromom pre­
ma polu i uzrastu.
GRAPH 1. Gender and age distribution in children with Gilbert’s syn-
drome.
0
5
10
15
20
25
10-12 12 -14 14-16 16-18
Узраст (године)
Age (years)
Бројиспитаника
Numberofsubjects
Мушки
Male
Женски
Female
319
SRPSKI ARHIV ZA CELOKUPNO LEKARSTVO
se kod de­ča­ka vra­ti­la na 9,22±5,42 μmol/l, a u kod de­
voj­či­ca na 8,4±4,04 μmol/l. Kao što se vi­di, ni­vo ne­
konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­je kod de­ča­ka bio je
ve­ći ne­go kod de­voj­či­ca, ka­ko pre, ta­ko i po­sle ni­
sko­ka­lo­rij­ske di­je­te,ali ta raz­li­ka ni­je bi­la sta­ti­
stič­ki zna­čaj­na (p0,05).
Po­sma­tra­wem ne­konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­
je pre­ma uz­ra­stu i po­lu,za­be­le­že­no je da se ovaj po­re­
me­ćaj kod is­pi­ta­ni­ka ja­vqao u uz­ra­stu 10,5-18 go­di­
na (X=14,60±1,73), pri če­mu je bi­lo vi­še de­ča­ka ne­
go de­voj­či­ca­ma (40:18 ili 2,22:1). Naj­vi­še de­ce (25;
43,10%) je bi­lo u uz­ra­stu 14-16 go­di­na, 20 is­pi­ta­ni­
ka (34,48%) je bi­lo u uz­ra­stu 12-14 go­di­na, a u gru­pi
is­pi­ta­ni­ka uz­ra­sta 16-18 go­di­na na­la­zi­lo se 10 de­
ce (17,24%). U naj­mla­đoj uz­ra­snoj gru­pi (10-12 go­di­
na) na­la­zi­le su se sa­mo tri de­voj­či­ce (Gra­fi­kon 1).
Iako je u ve­ći­ni uz­ra­snih gru­pa bi­lo vi­še de­ča­ka,
ta raz­li­ka je bi­la sta­ti­stič­ki zna­čaj­na sa­mo u gru­pi
is­pi­ta­ni­ka uz­ra­sta 14-16 go­di­na (p0,05).
Pro­seč­ni ni­voi ne­konjugo­va­nog bi­li­ru­bi­na u se­
ru­mu su ta­ko­đe bi­li pro­men­qi­vi ka­da je reč o is­pi­ta­
ni­ci­ma raz­li­či­tog po­la iste uz­ra­sne gru­pe,od­no­sno
is­pi­ta­ni­ci­ma istog po­la raz­li­či­tog uz­ra­sta (Ta­be­
la 1). Iako je u ve­ći­ni slu­ča­je­va vred­nost bi­li­ru­bi­
na u se­ru­mu bi­la ve­ća kod de­ča­ka, ova raz­li­ka je bi­la
zna­čaj­na sa­mo po­sle ni­sko­ka­lo­rij­skog te­sta kod de­
ce uz­ra­sta 16-18 go­di­na (p=0,038). Isto ta­ko, ni­je za­
be­le­že­na zna­čaj­na pro­men­qi­vost ne­konjugo­va­ne bi­
li­ru­bi­ne­mi­je me­đu is­pi­ta­ni­ci­ma oba po­la raz­li­
či­tih uz­ra­snih gru­pa ni pre, ni­ti po­sle ni­sko­ka­lo­
rij­ske di­je­te.
DISKUSIJA
Žil­be­rov sin­drom je he­te­ro­ge­ni po­re­me­ćaj me­
ta­bo­li­zma bi­li­ru­bi­na, ka­ko sa ge­net­skog, ta­ko i s
aspek­ta kli­nič­ke sli­ke [23]. Ma­ni­fe­stu­je se bla­gom
ne­konjugo­va­nom hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­jom koja nije
izazvana he­mo­li­zom i oboqewem je­tre [1-4]. Ja­vqa se
kod 2-7% pri­pad­ni­ka op­šte po­pu­la­ci­je, ali je če­
šći kod oso­ba mu­škog po­la [2, 11-13, 15, 19]. U osno­
vi, Žil­be­rov sin­drom je be­nig­ni po­re­me­ćaj ko­ji ne
zah­te­va le­če­we. Iako je reč o uro­đe­nom po­re­me­ća­ju,
ret­ko se otkriva pre pu­ber­te­ta, što se ob­ja­šwa­va
uti­ca­jem pol­nih hor­mo­na na is­po­qa­va­we pa­to­lo­škog
ge­na [2, 3, 10, 11, 15]. U pri­log ovoj tvrd­wi go­vo­ri i
či­we­ni­ca da je kod oso­ba žen­skog po­la sa Žil­be­ro­
vim sin­dro­mom hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­ja na­gla­še­ni­
ja pre men­stru­a­ci­je [12, 21]. Kod na­ših is­pi­ta­ni­ka
hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­ja se is­po­qi­la u uz­ra­stu 10,5-18
go­di­na,od­no­sno sa 14,6±1,73 go­di­na. Ve­ći­na de­ce (48)
je bi­la u pu­ber­te­tu, dok su kod 10 uoče­ni zna­ci pu­ne
pol­ne zre­lo­sti.
Kod ve­ći­ne osoba Žil­be­rov sin­drom pro­ti­če bez
simp­to­ma i ot­kri­va se na­la­zom su­bik­te­ru­sa,od­no­sno
bla­ge ne­konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­je to­kom fe­
bril­nog sta­wa,gla­do­va­wa,fi­zič­kog na­po­ra ili slu­
čaj­no [1, 2, 12, 15]. Kod zna­čaj­nog bro­ja osoba se, ne­za­
vi­sno od ni­voa bi­li­ru­bi­na u se­ru­mu, ja­vqa­ju i mu­ka,
ma­lak­sa­lost i neo­d­re­đe­ne smet­we u epi­ga­stri­ju­mu [2,
3,10,12,22]. Kod pri­bli­žno istog bro­ja na­ših is­pi­
ta­ni­ka sa Žil­be­ro­vim sin­dro­mom po­re­me­ćaj me­ta­
bo­li­zma bi­li­ru­bi­na ot­kri­ven je pri ru­tin­skom pe­
di­ja­trij­skom pre­gle­du (20),u sklo­pu di­fe­ren­ci­ra­wa
re­ku­rent­nog od akut­nog bo­la u tr­bu­hu (19) i to­kom
fe­bril­no­sti (17), a kod dva za vre­me re­strik­tiv­nog
uno­sa ka­lo­ri­ja; ni kod jed­nog bo­le­sni­ka po­tvr­da po­
re­me­ća­ja ni­je bi­la ve­za­na za fi­zič­ki na­por ili men­
stru­al­ni ci­klus. Su­bik­te­rus je di­jag­no­sti­ko­van kod
31 is­pi­ta­ni­ka (53,45%). Kod ma­log bro­ja de­ce do­bi­
je­ni su anam­ne­zni po­da­ci o do­dat­nim smet­wa­ma, kao
što su mu­ka (20,69%),ose­ćaj ma­lak­sa­lo­sti (18,96%) i
lo­ši­ji ape­tit (3,45%). Udru­že­nost Žil­be­ro­vog sin­
dro­ma i ne­kog dru­gog obo­qe­wa ni­je utvr­đe­na.
Osim što če­šće obo­le­va­ju od Žil­be­ro­vog sin­dro­
ma,kod oso­ba mu­škog po­la be­le­ži se i vi­ši ni­vo ne­
konjugo­va­ne frak­ci­je bi­li­ru­bi­na u se­ru­mu [10,12]. I
kod na­ših is­pi­ta­ni­ka,uop­šte­no gle­da­no,vred­no­sti
ovog pa­ra­me­tra bi­le su ve­će kod de­ča­ka,ali je raz­li­ka
bi­la zna­čaj­na sa­mo po­sle tro­dnev­nog ni­sko­ka­lo­rij­
skog te­sta kod de­ce uz­ra­sta 16-18 go­di­na (p=0,038).
Ima­ju­ći u vi­du čiwenicu da je is­po­qa­va­we Žil­
be­ro­vog sin­dro­ma uslo­vqe­no pol­nim hor­mo­ni­ma,mo­
glo se oče­ki­va­ti da će se ste­pen ne­konjugo­va­ne hi­per­
bi­li­ru­bi­ne­mi­je po­ve­ća­va­ti s uz­ra­stom i kod de­ča­ka
i kod de­voj­či­ca. Pre­ma re­zul­ta­ti­ma na­šeg is­pi­ti­
va­wa,vred­no­sti ne­konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­
je u gru­pa­ma sta­ri­jih de­ča­ka i de­voj­či­ca bi­le su ve­
će, ali ova raz­li­ka ni­je bi­la sta­ti­stič­ki zna­čaj­na.
Slič­na is­tra­ži­va­wa, pre­ma na­ma do­stup­noj li­te­ra­
tu­ri, ni­smo pro­na­šli.
Kao što je re­če­no, Žil­be­rov sin­drom je be­nig­ni
po­re­me­ćaj i le­če­we ni­je po­treb­no. Je­di­na kom­pli­
ka­ci­ja ko­ja mu se pri­pi­su­je je­ste po­ve­ća­na sklo­nost
pig­ment­noj ho­le­li­ti­ja­zi, ko­ja pred­sta­vqa re­zul­tat
ve­ćeg sa­dr­ža­ja bi­li­ru­bin-mo­no­glu­ku­ro­ni­da u žu­či
[16]. Ni kod jed­nog is­pi­ta­ni­ka ni­je bi­lo po­tre­be za
pri­me­nom fe­no­bar­bi­to­na. Ta­ko­đe, ni­je za­be­le­že­na
bi­li­jar­na kal­ku­lo­za.
ZAKQUČAK
Re­zul­ta­ti na­šeg is­tra­ži­va­wa su po­ka­za­li da se
Žil­be­rov sin­drom kod de­ce naj­če­šće ot­kri­va pri
ru­tin­skom pe­di­ja­trij­skom pre­gle­du, kao i u sklo­pu
di­fe­ren­ci­ra­wa uzro­ka ne­ja­snog bo­la u tr­bu­hu i to­
kom fe­bril­nog sta­wa. Ni kod jed­nog is­pi­ta­ni­ka po­
re­me­ćaj ni­je dijagnostikovana pre pu­ber­te­ta, a obo­
le­lih de­ča­ka je bi­lo 2,22 pu­ta vi­še ne­go de­voj­či­ca.
Ni­vo ne­konjugo­va­ne bi­li­ru­bi­ne­mi­je bio je ve­ći kod
de­ča­ka, ali je ova raz­li­ka bi­la sta­ti­stič­ki zna­čaj­na
sa­mo po­sle tro­dnev­ne ni­sko­ka­lo­rij­ske di­je­te u gru­
pi de­ce uz­ra­sta 16-18 go­di­na.
LITERATURA
	 1.	Sherlock S, Dooley J. Jaundice. In: Sherlock S, Dooley J, eds. Diseases
of the Liver and Biliary Sistem. Oxford: Blackwell Science; 1997.
p.201-15.
	 2.	Tanner S. Jaundice. In: Tanner S, editor. Paediatric Hepatology.
Edinburgh: Churchill Livingstone; 1989. p.20-49.
	 3.	Koeller D. Bilirubin et bile acid metabolism. In: McIntoch N, Helms
JP, Smyth LR, editors. Forfar et Arneil’s Textbook of Pediatrics.
Edinburgh: Churchill Livingstone; 2003. p.1195-6.
320
SRPSKI ARHIV ZA CELOKUPNO LEKARSTVO
	 4.	Triger RD. Jaundice. In: Misiewicz JJ, Pounder ER, Venables WC,
editors. Diseases of the Gut and Pancreas. London: Blackwell
Science Publishing; 1984. p.79-90.
	 5.	Aono S, Adachy Y, Uyama E, et al. Analysis of genesis for bilirubin
UDP glucuronosyltransferase in Gilbert’s syndrome. Lancet 1995;
345:958-9.
	 6.	Bosma P, Scowdhury JR, Jansen PH. Genetic inheritance of Gilbert’s
syndrome. Lancet 1995; 346:314-5.
	 7.	Jansen PL, Bosma PJ, Chowdhury JR. Molecular biology of bilirubin
metabolism. Prog Liver Dis 1995; 13:125-50.
	 8.	Borlak J, Thum T, Landt O, et al. Molecular diagnosis of a familial
nonhemolytic hyperbilirubinemia (Gilbert’s syndrome) in healthy
subjects. Hepatology 2000; 32:792-5.
	 9.	Burchell B, Hume R. Molecular genetic basis of Gilbert’s syndrome.
J Gastroenterol Hepatol 1999; 14:960-6.
	10.	Gourley GR. Disorders of bilirubin metabolism. In: Walker AW,
Durie PR, Hamilton RJ, Walker-Smith JA, Watkins JB, editors.
Pediatric Gastrointestinal Disease. Hamilton: Bc Decker Inc; 2000.
p.1048-63.
	11.	Schmid R. Gilbert’s syndrome: a legitimate genetic anomaly? N Engl
J Med 1995; 333:1217-8.
	12.	Radu P, Atsom J. Gilbert’s syndrome-clinical and pharmacological
implications. IMAJ 2001; 3:593-8.
	13.	Sieg A, Stiehl A, Readsch R, et al. Gilbert’s syndrome: diagno-
sis by tipical serum bilirubin pattern. Clin Chim Acta 1986;
154(1):41-7.
	14.	Sieg A, Arab L, Schlierf G, et al. Prevalence of Gilbert’s syndrome
in Germany. Dutch Med Wochenschr 1987; 112(31-32):1206-8.
	15.	Roy CC, Silverman A, Alagille D. Neonatal unconjugated hyperbi-
lirubinemia. In: Roy CC, Silverman A, Alagille D, editors. Pediatric
Clinical Gastroenterology. St Louis: Mosby; 1995. p.603-19.
	16.	Spivak W. Disorders of bilirubin metabolism. In: Walker A, Durie
PR, Hamilton RJ, Walker-Smith JA, Watkins JB, editors. Pediatric
Gastrointestinal Disease. Philadelphia: BC Decker Inc; 1991. p.926-
36.
	17.	Thomsen HF, Hardt F, Junhl E. Diagnosis of Gilbert’s syndrome.
Reliability of the caloric restriction and phenobarbital stimulation
tests. Scand J Gastrroenterol 1981; 16(5):699-703.
	18.	Whitmer DI, Gollan JL. Mechanisms and significance of fasting and
dietary hyperbilirubinemia. Semin Liver Dis 1983; 3(1):42-51.
	19.	Radlović N, Milosavljević-Ristić S, Perišić V, et al. Fasting and
phenobarbital tests in the diagnosis of Gilbert’s syndrome in chil-
dren. II United European Gastroenterology Week, Barcelona 1993;
Abstracts Book A-359.
	20.	Black M, Sherolck S. Treatment of Gilbert’s syndrome with pheno-
barbitone. Lancet 1970; i:1359-61.
	21.	Muraca M, Fevery J. Influence of sex and sex steroids on bilirubin
uridine diphosphate-glucuronsyltransferase activity of rat liver.
Gastroenterology 1984; 87:308-13.
	22.	Olson R. Gilbert’s syndrome – does it exist? Acta Med Scan 1988;
244:485-90.
	23.	Lloyd JK, Leonard JV. Inborn errors of hepatic metabolism. In:
Milla PJ, Muller DPR, editors. Harries’ Paediatric Gastroenterology.
Edinburgh: Churchill Livingstone; 1988. p.393-410.
* Rukopis je dostavqen Uredništvu 30. 12. 2005. godine.
Introduction Gilbert’s syndrome represents the most frequent
hereditary disorder of bilirubin metabolism. It occurs in 2-7% of
subjects in general population, and is manifested by mild uncon-
jugated hyperbilirubinaemia of benign nature.
Objective The study was conducted in order to analyse our
experience related to the circumstances of disclosure, age at
onset and sex distribution of Gilbert’s syndrome in children.
Method The diagnosis of Gilbert’s syndrome was based on
the findings of mild unconjugated hyperbilirubinaemia in the
absence of haemolysis and organic liver disease, as well as signif-
icant increase of bilirubin unconjugated fraction in serum after
a 3-day hypocaloric diet (400 kcal/daily).
Results Of 58 subjects with Gilbert’s syndrome, there were
40 (68.97%) boys and 18 (31.03%) girls, indicating a 2.22 fold
higher incidence of boys than girls. The age at diagnosis of
the disorder was similar in boys and girls, and was 12.2-18
(X=14.71±1.55) years for boys and 10.5-16.4 (X=14.38±2.10)
years for girls (p0.05). Except for 3 girls aged below 12 years, in
all other patients the diagnosis was made after that age; in 20,
between age 12 and 14 years and in 14, between age 14 and 16
years, while in 10 patents, it was made at age between 16 and
18 years. In 20 (34.48%) subjects, hyperbilirubinaemia was dis-
closed on routine paediatric examination, in 19 (32.76%) when
differentiating the cause of recurrent or acute abdominal pain,
in 17 (29.3%) during febrile condition and in 2 during insuffi-
cient caloric intake. The values of unconjugated bilirubinaemia,
both before a hypocaloric test and after a 3-day energy depriva-
tion, were higher in boys than girls, but this difference was sta-
tistically significant only after the 3-day hypocaloric diet in age
group between 16 and 18 years (p=0.038). Also, no significant
difference was found in bilirubinaemia level between the differ-
ent age groups either in boys or girls.
Conclusion According to our findings, in children, Gilbert’s syn-
drome is manifested only in puberty, and 2.22 times more often
in boys than girls. It is most frequently revealed during a rou-
tine paediatric examination, as well as when investigating the
cause of abdominal pain and fever. A significantly higher level of
serum bilirubin in boys as related to girls is registered only after a
hypocaloric diet in age group between 16 and 18 years.
Key words: Gilbert’s Syndrome; hyperbilirubinaemia; glucuro-
nyl-transferase
Nedeljko RADLOVIĆ
Univerzitetska dečja klinika
Tiršova 10, 11000 Beograd
Tel: 011 2060 697
E-mail: vladar@beotel.yu
GILBERT’S SYNDROME IN CHILDREN – OUR EXPERIENCE
Nedeljko RADLOVIĆ1, Zoran LEKOVIĆ1, Marija MLADENOVIĆ2, Dragana RISTIĆ1,
Vladimir RADLOVIĆ3, Vojislav LEKIĆ4, Biljana VULETIĆ5, Jelena ĐURĐEVIĆ3, Milan GAJIĆ6
1University Children’s Hospital, Belgrade; 2Medical Centre, Valjevo; 3School of Medicine, University of Belgrade, Belgrade;
4Paediatric Hospital, Clinical Centre“Zvezdara”, Belgrade; 5Paediatric Hospital, Clinical Centre, Kragujevac;
6Institute for Medical Statistics, School of Medicine, University of Belgrade, Belgrade

More Related Content

Viewers also liked

Aspirina cu management de proiect 2014 #14
Aspirina cu management de proiect 2014 #14Aspirina cu management de proiect 2014 #14
Aspirina cu management de proiect 2014 #14Corina Curta
 
we have more than 5 basic senses
we have more than 5 basic senseswe have more than 5 basic senses
we have more than 5 basic senseskali124
 
PURCHASE OF PROPERTY BY NON RESIDENT INDIANS
PURCHASE OF PROPERTY BY NON RESIDENT INDIANSPURCHASE OF PROPERTY BY NON RESIDENT INDIANS
PURCHASE OF PROPERTY BY NON RESIDENT INDIANSSelva Kumar
 
Plegable biologia molecular jg
Plegable biologia molecular jgPlegable biologia molecular jg
Plegable biologia molecular jgjuanguizambrano
 
Constructive Reasoning for Semantic Wikis - PhD defense presentation
Constructive Reasoning for Semantic Wikis - PhD defense presentationConstructive Reasoning for Semantic Wikis - PhD defense presentation
Constructive Reasoning for Semantic Wikis - PhD defense presentationJakub Kotowski
 
Grcka - planinarenje puzavica
Grcka - planinarenje puzavicaGrcka - planinarenje puzavica
Grcka - planinarenje puzavicapipaugs
 
Práctica modulo ll educación y sociedad
Práctica modulo ll educación y sociedadPráctica modulo ll educación y sociedad
Práctica modulo ll educación y sociedadCristina Molina Briones
 
PortobuffolèCate Pdf3
PortobuffolèCate Pdf3PortobuffolèCate Pdf3
PortobuffolèCate Pdf3sisanmotilneli
 

Viewers also liked (9)

Aspirina cu management de proiect 2014 #14
Aspirina cu management de proiect 2014 #14Aspirina cu management de proiect 2014 #14
Aspirina cu management de proiect 2014 #14
 
we have more than 5 basic senses
we have more than 5 basic senseswe have more than 5 basic senses
we have more than 5 basic senses
 
PURCHASE OF PROPERTY BY NON RESIDENT INDIANS
PURCHASE OF PROPERTY BY NON RESIDENT INDIANSPURCHASE OF PROPERTY BY NON RESIDENT INDIANS
PURCHASE OF PROPERTY BY NON RESIDENT INDIANS
 
Pp4
Pp4Pp4
Pp4
 
Plegable biologia molecular jg
Plegable biologia molecular jgPlegable biologia molecular jg
Plegable biologia molecular jg
 
Constructive Reasoning for Semantic Wikis - PhD defense presentation
Constructive Reasoning for Semantic Wikis - PhD defense presentationConstructive Reasoning for Semantic Wikis - PhD defense presentation
Constructive Reasoning for Semantic Wikis - PhD defense presentation
 
Grcka - planinarenje puzavica
Grcka - planinarenje puzavicaGrcka - planinarenje puzavica
Grcka - planinarenje puzavica
 
Práctica modulo ll educación y sociedad
Práctica modulo ll educación y sociedadPráctica modulo ll educación y sociedad
Práctica modulo ll educación y sociedad
 
PortobuffolèCate Pdf3
PortobuffolèCate Pdf3PortobuffolèCate Pdf3
PortobuffolèCate Pdf3
 

0370 81790706317 r

  • 1. RADOVI 317 ŽILBEROV SINDROM KOD DECE – NAŠA ISKUSTVA Nedeqko RADLOVIĆ1, Zoran LEKOVIĆ1, Marija MLADENOVIĆ2, Dragana RISTIĆ1, Vladimir RADLOVIĆ3, Vojislav LEKIĆ4, Biqana VULETIĆ5, Jelena ĐURĐEVIĆ3, Milan GAJIĆ6 1Univerzitetska dečja klinika, Beograd; 2Zdravstveni centar, Vaqevo; 3Medicinski fakultet, Beograd; 4Kliničko-bolnički centar „Zvezdara”, Beograd; 5Pedijatrijska klinika, Kliničko-bolnički centar „Kragujevac”, Kragujevac; 6Institut za statistiku i medicinsku informatiku, Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd KRATAK SADRŽAJ Uvod Žil­be­rov (Gil­bert) sin­drom je naj­če­šći na­sled­ni po­re­me­ćaj me­ta­bo­li­zma bi­li­ru­bi­na. Ma­ni­fe­stu­je se bla­gom ne­ konjugo­va­nom hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­jom koja nije izazvana he­mo­li­zom i obo­qe­wem je­tre. Ciq ra­da Ciq istraživawa je bio da se iznesu na­ša is­ku­stva i zapažawa u ve­zi s okol­no­stima ot­kri­va­wa, uz­rasta ja­ vqa­wa i pol­nom di­stri­bu­ci­jom Žil­be­ro­vog sin­dro­ma kod de­ce. Me­tod ra­da Di­jag­no­za Žil­be­ro­vog sin­dro­ma se za­sni­va­la na na­la­zu bla­ge ne­konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­je koja ni­ je izazvana hemolizom i oboqewem jetre, kao i na zna­čaj­nom po­ve­ća­wu ove frak­ci­je bi­li­ru­bi­na u se­ru­mu po­sle tro­dnev­ ne ni­sko­ka­lo­rij­ske di­je­te i wenom značajnom snižewu na fenobarbitonsku stimulaciju. Re­zul­ta­ti ra­da Od 58 is­pi­ta­ni­ka sa Žil­be­ro­vim sin­dro­mom bi­lo je 40 de­ča­ka (68,97%) i 18 de­voj­či­ca (31,03%), što uka­ zu­je na 2,22 pu­ta ve­ću za­stu­pqe­nost kod de­ča­ka. Uz­rast u ko­jem je po­re­me­ćaj di­jag­no­sti­ko­van je bio pri­bli­žno je­da­nak i kod de­ča­ka i kod de­voj­či­ca: 12,2-18 go­di­na (X=14,71±1,55) kod de­ča­ka i 10,5-16,4 go­di­na (X=14,38±2,10) kod de­voj­či­ca (p0,05). Iz­u­ zi­ma­ju­ći tri de­voj­či­ce mla­đe od 12 go­di­na, kod svih osta­lih is­pi­ta­ni­ka di­jag­no­za je po­sta­vqe­na u ka­sni­jem uz­ra­stu: kod 20 iz­me­đu 12. i 14. go­di­ne, kod 25 iz­me­đu 14. i 16. go­di­ne, a kod 10 iz­me­đu 16. i 18. go­di­ne. Kod 20 is­pi­ta­ni­ka (34,48%) hi­per­bi­li­ ru­bi­ne­mi­ja je ot­kri­ve­na pri ru­tin­skom pe­di­ja­trij­skom pre­gle­du, kod 19 de­ce (32,76%) u sklo­pu di­fe­ren­ci­ra­wa uzro­ka re­ ku­rent­nog ili akut­nog bo­la u tr­bu­hu, kod 17 (29,31%) to­kom fe­bril­nog sta­wa, a kod dva is­pi­ta­ni­ka za vre­me ne­do­voq­nog ka­ lo­rij­skog uno­sa. Vred­no­sti ne­konjugo­va­ne bi­li­ru­bi­ne­mi­je, ka­ko pre ni­sko­ka­lo­rij­skog te­sta, ta­ko i po­sle tro­dnev­ne ener­ get­ske de­pri­va­ci­je, bi­le su ve­će kod de­ča­ka ne­go kod de­voj­či­ca, ali je ova raz­li­ka bi­la sta­ti­stič­ki zna­čaj­na sa­mo po­sle tro­dnev­ne ni­sko­ka­lo­rij­ske di­je­te u gru­pi de­ce uz­ra­sta 16-18 go­di­na (p=0,038). Ta­ko­đe, ni­je utvr­đe­na zna­čaj­na raz­li­ka u ni­ vou bi­li­ru­bi­ne­mi­je iz­me­đu raz­li­či­tih uz­ra­snih gru­pa ni kod jed­nog po­la. Za­kqu­čak Pre­ma re­zul­ta­ti­ma is­pi­ti­va­wa, Žil­be­rov sin­drom je utvr­đen sa­mo kod de­ce u pu­ber­te­tu i 2,22 pu­ta je bio če­ šći kod de­ča­ka. Naj­če­šće se ot­kri­va pri ru­tin­skom pe­di­ja­trij­skom pre­gle­du ili u sklo­pu is­pi­ti­va­wa uzro­ka bo­la u tr­bu­ hu i fe­bril­no­sti. Zna­čaj­no ve­ći ni­vo ne­konjugo­va­nog bi­li­ru­bi­na u se­ru­mu de­ča­ka za­be­le­žen je po­sle ni­sko­ka­lo­rij­ske di­ je­te kod de­ce uz­ra­sta 16-18 go­di­na. Kquč­ne re­či: Žil­be­rov sin­drom; hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­ja; glu­ku­ro­nil-tran­sfe­ra­za UVOD Žil­be­rov (Gil­bert) sin­drom je be­nig­na hi­per­bi­li­ ru­bi­ne­mi­ja na­sled­ne pri­ro­de. Ja­vqa se kod 2-7% pri­ pad­ni­ka op­šte po­pu­la­ci­je, a ma­ni­fe­stu­je se bla­gom in­ter­mi­tent­nom ne­konjugo­va­nom hi­per­bi­li­ru­bi­ne­ mi­jom koja nije izazvana he­mo­li­zom i obo­qe­wem je­ tre [1-4]. Na­sle­đu­je se auto­zom­no re­ce­siv­no, ali se opi­su­ju i auto­zom­no do­mi­nant­ni ob­li­ci na­sle­đi­va­ wa [1-3,5,6]. Gen­sko ošte­će­we je lo­ci­ra­no na dru­gom pa­ru hro­mo­zo­ma i od­li­ku­je ga vi­sok ste­pen po­li­mor­ fi­zma [5-9]. Ret­ko se is­po­qa­va pre pu­ber­te­ta,što se ob­ja­šwa­va uti­ca­jem pol­nih hor­mo­na na is­po­qa­va­we pa­to­lo­škog ge­na [2, 3, 10, 11, 15]. Od dva do se­dam pu­ ta če­šći je kod pri­pad­ni­ka mu­škog po­la [3, 10-13, 15]. Kod ne­kih oso­ba sa Žil­be­ro­vim sin­dro­mom,ne­ za­vi­sno od ni­voa bi­li­ru­bi­ne­mi­je, opi­su­ju se po­vre­ me­ne po­ja­ve mu­ke, neo­d­re­đe­nog bo­la u epi­ga­stri­ju­mu i ma­lak­sa­lo­sti [2, 3, 10, 12]. Pa­to­ge­ne­za Žil­be­ro­vog sin­dro­ma je slo­že­na. Od naj­ve­ćeg zna­ča­ja je sma­we­na ak­tiv­nost glu­ku­ro­nil- tran­sfe­ra­ze za 10-30% [1, 2, 10, 12, 15]. Do­dat­ni pa­ to­ge­net­ski či­ni­o­ci po­re­me­ća­ja su kra­ći ži­vot­ni vek eri­tro­ci­ta i ošte­će­we u tran­spor­tu ne­konjugo­ va­nog bi­li­ru­bi­na na ni­vou he­pa­to­ci­ta [2, 10, 12]. Hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­ju po­ten­ci­ra gla­do­va­we, ogro­ man fi­zič­ki na­por, fe­bril­nost i hor­mon­ska fluk­ tu­a­ci­ja u sklo­pu men­stru­al­nog ci­klu­sa [1, 2, 12, 15]. Osim ne­što ve­ćeg ri­zi­ka od pig­ment­ne ho­le­li­ti­ja­ ze, dru­ge kom­pli­ka­ci­je ovog po­re­me­ća­ja ni­su za­be­le­ že­ne [16]. Žil­be­rov sin­drom se do­ka­zu­je na­la­zom bla­ge ne­ konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­je koja nije izazvana he­mo­li­zom i obo­qe­wem je­tre [1, 2, 10, 12, 13, 19]. Do­ dat­ni di­jag­no­stič­ki zna­čaj ima po­ve­ća­we ne­konjugo­ va­ne frak­ci­je bi­li­ru­bi­na u se­ru­mu po­sle 1-3 da­na ni­sko­ka­lo­rij­ske di­je­te, kao i we­no sma­we­we to­kom fe­no­bar­bi­ton­skog te­sta i uz nor­mal­ni ka­lo­rij­ski unos [1, 17-20]. Le­če­we ovog sta­wa ni­je po­treb­no [1, 2, 10, 15]. Kod ne­kih osoba,iz ko­zme­tič­kih raz­lo­ga,mo­že se u ve­čer­ wim ča­so­vi­ma pri­me­ni­ti fe­no­bar­bi­ton,ko­ji sti­mu­ la­ci­jom glu­ku­ro­nil-tran­fe­ra­ze ukla­wa ili ubla­ža­ va su­bik­te­rus [19, 20]. CIQ RADA Ciq is­tra­ži­va­wa je bio da se iz­ne­su na­ša is­ku­ stva i za­pa­ža­wa u ve­zi s okol­no­sti­ma ot­kri­va­wa,uz­ BIBLID: 0370-8179, 135(2007) 5-6, p. 317-320 UDC: 616.36-008.5-053.2:612.357.1
  • 2. 318 SRPSKI ARHIV ZA CELOKUPNO LEKARSTVO rastom ja­vqa­wa i pol­nom di­stri­bu­ci­jom Žil­be­ro­ vog sin­dro­ma kod de­ce. METOD RADA Di­jag­no­za Žil­be­ro­vog sin­dro­ma se za­sni­va­la na na­la­zu bla­ge ne­konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­je ko­ ja nije izazvana he­mo­li­zom i obo­qe­wem je­tre,kao i na zna­čaj­nom po­ve­ća­wu ove frak­ci­je bi­li­ru­bi­na u se­ ru­mu po­sle tro­dnev­ne ni­sko­ka­lo­rij­ske di­je­te i we­ nom zna­čaj­nom sni­že­wu na fe­no­bar­bi­ton­sku sti­mu­ la­ci­ju. Raz­li­ke u pol­noj i uz­ra­snoj di­stri­bu­ci­ji,kao i pro­men­qi­vost ni­voa ne­konjugo­va­nog bi­li­ru­bi­na upo­re­đi­va­ni su t-te­stom. REZULTATI Gru­pu is­pi­ta­ni­ka sa Žil­be­ro­vim sin­dro­mom či­ ni­lo je 58 de­ce (40 de­ča­ka i 18 de­voj­či­ca) uz­ra­sta 10,5- 18 go­di­na (X=14,6±1,73). Kod 20 is­pi­ta­ni­ka (34,48%) hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­ja je ot­kri­ve­na ru­tin­skim pe­di­ ja­trij­skim pre­gle­dom, kod 19 de­ce (32,76%) u sklo­pu di­fe­ren­ci­ra­wa uzro­ka re­ku­rent­nog ili akut­nog bo­ la u tr­bu­hu, kod 17 (29,31%) to­kom fe­bril­nog sta­wa, a kod dva is­pi­ta­ni­ka (3,45%) za vre­me re­strik­tiv­ nog ka­lo­rij­skog uno­sa. Po­red hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­je, 12 is­pi­ta­ni­ka (20,69%) ima­lo je muč­ni­nu,11 (18,96%) ose­ćaj ma­lak­sa­lo­sti,a dva (3,45%) lo­ši­ji ape­tit. Ni kod jed­nog ispitanika potvrda poremećaja ni­je bila vezana za fi­zič­ki na­por i men­stru­al­i ci­klu­s. Kod 31 de­te­ta (53,45%) za­be­le­že­ne su su­bik­te­rič­ne skle­ re, dok je osta­li fi­zič­ki na­laz bio nor­ma­lan. Kod de­ce sa su­bik­te­ru­som vred­nost bi­li­ru­bi­na je bi­la 36,9-56,4 μmol/l (X=39,60±12,50). Ni kod jed­nog de­te­ ta ni­je po­sto­jao po­da­tak o pret­hod­nom obo­qe­wu je­ tre. Rast i raz­voj svih is­pi­ta­ni­ka bio je nor­ma­lan. Ta­ko­đe, kod svih su uoče­ni zna­ci pu­ber­te­ta. Ul­tra­ so­no­graf­skim pre­gle­dom ni kod jed­nog de­te­ta ni­su utvr­đe­ne struk­tur­ne pro­me­ne na je­tri, kao ni uve­ća­ we sle­zi­ne. Ni­vo he­mo­glo­bi­na kod svih is­pi­ta­ni­ka bio je nor­ma­lan: 11,5-17,1 (X=13,44±1,4) g/l kod de­voj­ či­ca i 11,7-17,2 (X=14,65±0,80) g/l kod de­ča­ka. Re­zul­ ta­ti osta­lih funk­ci­o­nal­nih is­pi­ti­va­wa je­tre i la­ bo­ra­to­rij­ski pa­ra­me­tri ko­ji bi uka­zi­va­li na he­mo­ li­zu bi­li su u fi­zi­o­lo­škim gra­ni­ca­ma. Ni­vo ne­konjugo­va­nog bi­li­ru­bi­na kod svih is­ pi­ta­ni­ka ne­po­sred­no pre pri­me­ne ni­sko­ka­lo­rij­ skog te­sta bio je 6,5-62 μmol/l (X=23,48±15,01), a po­ sle tro­dnev­ne ener­get­ske de­pri­va­ci­je (400 ki­lo­ka­ lo­ri­ja dnev­no) uve­ćao se za 2,73 pu­ta na 64,13±27,62 μmol/l. Tro­dnev­nom pri­me­nom fe­no­bar­bi­to­na u do­zi 2-3 mg/kg te­le­sne te­ži­ne dnev­no, ko­ja je sle­di­la po­ sle to­ga, kao i uz nor­ma­lan unos ka­lo­ri­ja, ne­konjugo­ va­na frak­ci­ja bi­li­ru­bi­na se vi­še­stru­ko sma­wi­la na 8,78±4,94 μmol/l. Se­lek­tiv­nim po­sma­tra­wem ni­voa ne­konjugo­va­ne bi­li­ru­bi­ne­mi­je pre­ma po­lu,utvr­đe­no je da je ona kod de­ča­ka ne­po­sred­no pre uvo­đe­wa ni­sko­ka­lo­rij­skog te­ sta bi­la 6,5-56,4 μmol/l (X=23,79±14,96), a kod de­voj­ či­ca 6,5-44 μmol/l (X=20,39±11,54). Po­sle tro­dnev­ne ni­sko­ka­lo­rij­ske di­je­te ove vred­no­sti su se kod de­ča­ ka po­ve­ća­le na 68,83±28,89 μmol/l, a kod de­voj­či­ca na 51,77±18,42 μmol/l. Uz fe­no­bar­bi­ton­ski test i op­ti­ ma­lan unos ka­lo­ri­ja ne­konjugo­va­na bi­li­ru­bi­ne­mi­ja TABELA 1. Razlike u nivou nekonjugovanog bilirubina kod dece sa Žilberovim sindromom prema uzrastu i polu pre i posle niskoka­ lorijskog testa. TABLE 1. Differences in the level of unconjugated bilirubine in children with Gilbert’s syndrome according to age and gender before and after hy- pocaloric diet. Uzrast (godine) Age (years) Hipokalorijski test Hypocaloric test Pol / Gender p Muški / Male Ženski / Female Broj Number X SD Broj Number X SD 10-12 Pre Before - - - 3 17.17 10.75 - Posle After - - 49.10 8.61 - 12-14 Pre Before 14 20.27 11.82 6 25.27 14.85 0.05 Posle After 63.22 25.99 53.43 22.41 0.05 14-16 Pre Before 21 22.23 14.01 4 19.97 8.61 0.05 Posle After 68.91 29.04 62.57 16.08 0.05 16-18 Pre Before 5 31.54 21.37 5 16.80 10.79 0.05 Posle After 88.28 29.53 42.82 18.86 0.038 GRAFIKON 1. Distribucija dece sa Žilberovim sindromom pre­ ma polu i uzrastu. GRAPH 1. Gender and age distribution in children with Gilbert’s syn- drome. 0 5 10 15 20 25 10-12 12 -14 14-16 16-18 Узраст (године) Age (years) Бројиспитаника Numberofsubjects Мушки Male Женски Female
  • 3. 319 SRPSKI ARHIV ZA CELOKUPNO LEKARSTVO se kod de­ča­ka vra­ti­la na 9,22±5,42 μmol/l, a u kod de­ voj­či­ca na 8,4±4,04 μmol/l. Kao što se vi­di, ni­vo ne­ konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­je kod de­ča­ka bio je ve­ći ne­go kod de­voj­či­ca, ka­ko pre, ta­ko i po­sle ni­ sko­ka­lo­rij­ske di­je­te,ali ta raz­li­ka ni­je bi­la sta­ti­ stič­ki zna­čaj­na (p0,05). Po­sma­tra­wem ne­konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­ je pre­ma uz­ra­stu i po­lu,za­be­le­že­no je da se ovaj po­re­ me­ćaj kod is­pi­ta­ni­ka ja­vqao u uz­ra­stu 10,5-18 go­di­ na (X=14,60±1,73), pri če­mu je bi­lo vi­še de­ča­ka ne­ go de­voj­či­ca­ma (40:18 ili 2,22:1). Naj­vi­še de­ce (25; 43,10%) je bi­lo u uz­ra­stu 14-16 go­di­na, 20 is­pi­ta­ni­ ka (34,48%) je bi­lo u uz­ra­stu 12-14 go­di­na, a u gru­pi is­pi­ta­ni­ka uz­ra­sta 16-18 go­di­na na­la­zi­lo se 10 de­ ce (17,24%). U naj­mla­đoj uz­ra­snoj gru­pi (10-12 go­di­ na) na­la­zi­le su se sa­mo tri de­voj­či­ce (Gra­fi­kon 1). Iako je u ve­ći­ni uz­ra­snih gru­pa bi­lo vi­še de­ča­ka, ta raz­li­ka je bi­la sta­ti­stič­ki zna­čaj­na sa­mo u gru­pi is­pi­ta­ni­ka uz­ra­sta 14-16 go­di­na (p0,05). Pro­seč­ni ni­voi ne­konjugo­va­nog bi­li­ru­bi­na u se­ ru­mu su ta­ko­đe bi­li pro­men­qi­vi ka­da je reč o is­pi­ta­ ni­ci­ma raz­li­či­tog po­la iste uz­ra­sne gru­pe,od­no­sno is­pi­ta­ni­ci­ma istog po­la raz­li­či­tog uz­ra­sta (Ta­be­ la 1). Iako je u ve­ći­ni slu­ča­je­va vred­nost bi­li­ru­bi­ na u se­ru­mu bi­la ve­ća kod de­ča­ka, ova raz­li­ka je bi­la zna­čaj­na sa­mo po­sle ni­sko­ka­lo­rij­skog te­sta kod de­ ce uz­ra­sta 16-18 go­di­na (p=0,038). Isto ta­ko, ni­je za­ be­le­že­na zna­čaj­na pro­men­qi­vost ne­konjugo­va­ne bi­ li­ru­bi­ne­mi­je me­đu is­pi­ta­ni­ci­ma oba po­la raz­li­ či­tih uz­ra­snih gru­pa ni pre, ni­ti po­sle ni­sko­ka­lo­ rij­ske di­je­te. DISKUSIJA Žil­be­rov sin­drom je he­te­ro­ge­ni po­re­me­ćaj me­ ta­bo­li­zma bi­li­ru­bi­na, ka­ko sa ge­net­skog, ta­ko i s aspek­ta kli­nič­ke sli­ke [23]. Ma­ni­fe­stu­je se bla­gom ne­konjugo­va­nom hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­jom koja nije izazvana he­mo­li­zom i oboqewem je­tre [1-4]. Ja­vqa se kod 2-7% pri­pad­ni­ka op­šte po­pu­la­ci­je, ali je če­ šći kod oso­ba mu­škog po­la [2, 11-13, 15, 19]. U osno­ vi, Žil­be­rov sin­drom je be­nig­ni po­re­me­ćaj ko­ji ne zah­te­va le­če­we. Iako je reč o uro­đe­nom po­re­me­ća­ju, ret­ko se otkriva pre pu­ber­te­ta, što se ob­ja­šwa­va uti­ca­jem pol­nih hor­mo­na na is­po­qa­va­we pa­to­lo­škog ge­na [2, 3, 10, 11, 15]. U pri­log ovoj tvrd­wi go­vo­ri i či­we­ni­ca da je kod oso­ba žen­skog po­la sa Žil­be­ro­ vim sin­dro­mom hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­ja na­gla­še­ni­ ja pre men­stru­a­ci­je [12, 21]. Kod na­ših is­pi­ta­ni­ka hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­ja se is­po­qi­la u uz­ra­stu 10,5-18 go­di­na,od­no­sno sa 14,6±1,73 go­di­na. Ve­ći­na de­ce (48) je bi­la u pu­ber­te­tu, dok su kod 10 uoče­ni zna­ci pu­ne pol­ne zre­lo­sti. Kod ve­ći­ne osoba Žil­be­rov sin­drom pro­ti­če bez simp­to­ma i ot­kri­va se na­la­zom su­bik­te­ru­sa,od­no­sno bla­ge ne­konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­je to­kom fe­ bril­nog sta­wa,gla­do­va­wa,fi­zič­kog na­po­ra ili slu­ čaj­no [1, 2, 12, 15]. Kod zna­čaj­nog bro­ja osoba se, ne­za­ vi­sno od ni­voa bi­li­ru­bi­na u se­ru­mu, ja­vqa­ju i mu­ka, ma­lak­sa­lost i neo­d­re­đe­ne smet­we u epi­ga­stri­ju­mu [2, 3,10,12,22]. Kod pri­bli­žno istog bro­ja na­ših is­pi­ ta­ni­ka sa Žil­be­ro­vim sin­dro­mom po­re­me­ćaj me­ta­ bo­li­zma bi­li­ru­bi­na ot­kri­ven je pri ru­tin­skom pe­ di­ja­trij­skom pre­gle­du (20),u sklo­pu di­fe­ren­ci­ra­wa re­ku­rent­nog od akut­nog bo­la u tr­bu­hu (19) i to­kom fe­bril­no­sti (17), a kod dva za vre­me re­strik­tiv­nog uno­sa ka­lo­ri­ja; ni kod jed­nog bo­le­sni­ka po­tvr­da po­ re­me­ća­ja ni­je bi­la ve­za­na za fi­zič­ki na­por ili men­ stru­al­ni ci­klus. Su­bik­te­rus je di­jag­no­sti­ko­van kod 31 is­pi­ta­ni­ka (53,45%). Kod ma­log bro­ja de­ce do­bi­ je­ni su anam­ne­zni po­da­ci o do­dat­nim smet­wa­ma, kao što su mu­ka (20,69%),ose­ćaj ma­lak­sa­lo­sti (18,96%) i lo­ši­ji ape­tit (3,45%). Udru­že­nost Žil­be­ro­vog sin­ dro­ma i ne­kog dru­gog obo­qe­wa ni­je utvr­đe­na. Osim što če­šće obo­le­va­ju od Žil­be­ro­vog sin­dro­ ma,kod oso­ba mu­škog po­la be­le­ži se i vi­ši ni­vo ne­ konjugo­va­ne frak­ci­je bi­li­ru­bi­na u se­ru­mu [10,12]. I kod na­ših is­pi­ta­ni­ka,uop­šte­no gle­da­no,vred­no­sti ovog pa­ra­me­tra bi­le su ve­će kod de­ča­ka,ali je raz­li­ka bi­la zna­čaj­na sa­mo po­sle tro­dnev­nog ni­sko­ka­lo­rij­ skog te­sta kod de­ce uz­ra­sta 16-18 go­di­na (p=0,038). Ima­ju­ći u vi­du čiwenicu da je is­po­qa­va­we Žil­ be­ro­vog sin­dro­ma uslo­vqe­no pol­nim hor­mo­ni­ma,mo­ glo se oče­ki­va­ti da će se ste­pen ne­konjugo­va­ne hi­per­ bi­li­ru­bi­ne­mi­je po­ve­ća­va­ti s uz­ra­stom i kod de­ča­ka i kod de­voj­či­ca. Pre­ma re­zul­ta­ti­ma na­šeg is­pi­ti­ va­wa,vred­no­sti ne­konjugo­va­ne hi­per­bi­li­ru­bi­ne­mi­ je u gru­pa­ma sta­ri­jih de­ča­ka i de­voj­či­ca bi­le su ve­ će, ali ova raz­li­ka ni­je bi­la sta­ti­stič­ki zna­čaj­na. Slič­na is­tra­ži­va­wa, pre­ma na­ma do­stup­noj li­te­ra­ tu­ri, ni­smo pro­na­šli. Kao što je re­če­no, Žil­be­rov sin­drom je be­nig­ni po­re­me­ćaj i le­če­we ni­je po­treb­no. Je­di­na kom­pli­ ka­ci­ja ko­ja mu se pri­pi­su­je je­ste po­ve­ća­na sklo­nost pig­ment­noj ho­le­li­ti­ja­zi, ko­ja pred­sta­vqa re­zul­tat ve­ćeg sa­dr­ža­ja bi­li­ru­bin-mo­no­glu­ku­ro­ni­da u žu­či [16]. Ni kod jed­nog is­pi­ta­ni­ka ni­je bi­lo po­tre­be za pri­me­nom fe­no­bar­bi­to­na. Ta­ko­đe, ni­je za­be­le­že­na bi­li­jar­na kal­ku­lo­za. ZAKQUČAK Re­zul­ta­ti na­šeg is­tra­ži­va­wa su po­ka­za­li da se Žil­be­rov sin­drom kod de­ce naj­če­šće ot­kri­va pri ru­tin­skom pe­di­ja­trij­skom pre­gle­du, kao i u sklo­pu di­fe­ren­ci­ra­wa uzro­ka ne­ja­snog bo­la u tr­bu­hu i to­ kom fe­bril­nog sta­wa. Ni kod jed­nog is­pi­ta­ni­ka po­ re­me­ćaj ni­je dijagnostikovana pre pu­ber­te­ta, a obo­ le­lih de­ča­ka je bi­lo 2,22 pu­ta vi­še ne­go de­voj­či­ca. Ni­vo ne­konjugo­va­ne bi­li­ru­bi­ne­mi­je bio je ve­ći kod de­ča­ka, ali je ova raz­li­ka bi­la sta­ti­stič­ki zna­čaj­na sa­mo po­sle tro­dnev­ne ni­sko­ka­lo­rij­ske di­je­te u gru­ pi de­ce uz­ra­sta 16-18 go­di­na. LITERATURA 1. Sherlock S, Dooley J. Jaundice. In: Sherlock S, Dooley J, eds. Diseases of the Liver and Biliary Sistem. Oxford: Blackwell Science; 1997. p.201-15. 2. Tanner S. Jaundice. In: Tanner S, editor. Paediatric Hepatology. Edinburgh: Churchill Livingstone; 1989. p.20-49. 3. Koeller D. Bilirubin et bile acid metabolism. In: McIntoch N, Helms JP, Smyth LR, editors. Forfar et Arneil’s Textbook of Pediatrics. Edinburgh: Churchill Livingstone; 2003. p.1195-6.
  • 4. 320 SRPSKI ARHIV ZA CELOKUPNO LEKARSTVO 4. Triger RD. Jaundice. In: Misiewicz JJ, Pounder ER, Venables WC, editors. Diseases of the Gut and Pancreas. London: Blackwell Science Publishing; 1984. p.79-90. 5. Aono S, Adachy Y, Uyama E, et al. Analysis of genesis for bilirubin UDP glucuronosyltransferase in Gilbert’s syndrome. Lancet 1995; 345:958-9. 6. Bosma P, Scowdhury JR, Jansen PH. Genetic inheritance of Gilbert’s syndrome. Lancet 1995; 346:314-5. 7. Jansen PL, Bosma PJ, Chowdhury JR. Molecular biology of bilirubin metabolism. Prog Liver Dis 1995; 13:125-50. 8. Borlak J, Thum T, Landt O, et al. Molecular diagnosis of a familial nonhemolytic hyperbilirubinemia (Gilbert’s syndrome) in healthy subjects. Hepatology 2000; 32:792-5. 9. Burchell B, Hume R. Molecular genetic basis of Gilbert’s syndrome. J Gastroenterol Hepatol 1999; 14:960-6. 10. Gourley GR. Disorders of bilirubin metabolism. In: Walker AW, Durie PR, Hamilton RJ, Walker-Smith JA, Watkins JB, editors. Pediatric Gastrointestinal Disease. Hamilton: Bc Decker Inc; 2000. p.1048-63. 11. Schmid R. Gilbert’s syndrome: a legitimate genetic anomaly? N Engl J Med 1995; 333:1217-8. 12. Radu P, Atsom J. Gilbert’s syndrome-clinical and pharmacological implications. IMAJ 2001; 3:593-8. 13. Sieg A, Stiehl A, Readsch R, et al. Gilbert’s syndrome: diagno- sis by tipical serum bilirubin pattern. Clin Chim Acta 1986; 154(1):41-7. 14. Sieg A, Arab L, Schlierf G, et al. Prevalence of Gilbert’s syndrome in Germany. Dutch Med Wochenschr 1987; 112(31-32):1206-8. 15. Roy CC, Silverman A, Alagille D. Neonatal unconjugated hyperbi- lirubinemia. In: Roy CC, Silverman A, Alagille D, editors. Pediatric Clinical Gastroenterology. St Louis: Mosby; 1995. p.603-19. 16. Spivak W. Disorders of bilirubin metabolism. In: Walker A, Durie PR, Hamilton RJ, Walker-Smith JA, Watkins JB, editors. Pediatric Gastrointestinal Disease. Philadelphia: BC Decker Inc; 1991. p.926- 36. 17. Thomsen HF, Hardt F, Junhl E. Diagnosis of Gilbert’s syndrome. Reliability of the caloric restriction and phenobarbital stimulation tests. Scand J Gastrroenterol 1981; 16(5):699-703. 18. Whitmer DI, Gollan JL. Mechanisms and significance of fasting and dietary hyperbilirubinemia. Semin Liver Dis 1983; 3(1):42-51. 19. Radlović N, Milosavljević-Ristić S, Perišić V, et al. Fasting and phenobarbital tests in the diagnosis of Gilbert’s syndrome in chil- dren. II United European Gastroenterology Week, Barcelona 1993; Abstracts Book A-359. 20. Black M, Sherolck S. Treatment of Gilbert’s syndrome with pheno- barbitone. Lancet 1970; i:1359-61. 21. Muraca M, Fevery J. Influence of sex and sex steroids on bilirubin uridine diphosphate-glucuronsyltransferase activity of rat liver. Gastroenterology 1984; 87:308-13. 22. Olson R. Gilbert’s syndrome – does it exist? Acta Med Scan 1988; 244:485-90. 23. Lloyd JK, Leonard JV. Inborn errors of hepatic metabolism. In: Milla PJ, Muller DPR, editors. Harries’ Paediatric Gastroenterology. Edinburgh: Churchill Livingstone; 1988. p.393-410. * Rukopis je dostavqen Uredništvu 30. 12. 2005. godine. Introduction Gilbert’s syndrome represents the most frequent hereditary disorder of bilirubin metabolism. It occurs in 2-7% of subjects in general population, and is manifested by mild uncon- jugated hyperbilirubinaemia of benign nature. Objective The study was conducted in order to analyse our experience related to the circumstances of disclosure, age at onset and sex distribution of Gilbert’s syndrome in children. Method The diagnosis of Gilbert’s syndrome was based on the findings of mild unconjugated hyperbilirubinaemia in the absence of haemolysis and organic liver disease, as well as signif- icant increase of bilirubin unconjugated fraction in serum after a 3-day hypocaloric diet (400 kcal/daily). Results Of 58 subjects with Gilbert’s syndrome, there were 40 (68.97%) boys and 18 (31.03%) girls, indicating a 2.22 fold higher incidence of boys than girls. The age at diagnosis of the disorder was similar in boys and girls, and was 12.2-18 (X=14.71±1.55) years for boys and 10.5-16.4 (X=14.38±2.10) years for girls (p0.05). Except for 3 girls aged below 12 years, in all other patients the diagnosis was made after that age; in 20, between age 12 and 14 years and in 14, between age 14 and 16 years, while in 10 patents, it was made at age between 16 and 18 years. In 20 (34.48%) subjects, hyperbilirubinaemia was dis- closed on routine paediatric examination, in 19 (32.76%) when differentiating the cause of recurrent or acute abdominal pain, in 17 (29.3%) during febrile condition and in 2 during insuffi- cient caloric intake. The values of unconjugated bilirubinaemia, both before a hypocaloric test and after a 3-day energy depriva- tion, were higher in boys than girls, but this difference was sta- tistically significant only after the 3-day hypocaloric diet in age group between 16 and 18 years (p=0.038). Also, no significant difference was found in bilirubinaemia level between the differ- ent age groups either in boys or girls. Conclusion According to our findings, in children, Gilbert’s syn- drome is manifested only in puberty, and 2.22 times more often in boys than girls. It is most frequently revealed during a rou- tine paediatric examination, as well as when investigating the cause of abdominal pain and fever. A significantly higher level of serum bilirubin in boys as related to girls is registered only after a hypocaloric diet in age group between 16 and 18 years. Key words: Gilbert’s Syndrome; hyperbilirubinaemia; glucuro- nyl-transferase Nedeljko RADLOVIĆ Univerzitetska dečja klinika Tiršova 10, 11000 Beograd Tel: 011 2060 697 E-mail: vladar@beotel.yu GILBERT’S SYNDROME IN CHILDREN – OUR EXPERIENCE Nedeljko RADLOVIĆ1, Zoran LEKOVIĆ1, Marija MLADENOVIĆ2, Dragana RISTIĆ1, Vladimir RADLOVIĆ3, Vojislav LEKIĆ4, Biljana VULETIĆ5, Jelena ĐURĐEVIĆ3, Milan GAJIĆ6 1University Children’s Hospital, Belgrade; 2Medical Centre, Valjevo; 3School of Medicine, University of Belgrade, Belgrade; 4Paediatric Hospital, Clinical Centre“Zvezdara”, Belgrade; 5Paediatric Hospital, Clinical Centre, Kragujevac; 6Institute for Medical Statistics, School of Medicine, University of Belgrade, Belgrade