Izrada bučinog ulja od sjemenki buča.

1. OŠ SLAVKA
KOLARA
HERCEGOVAC

2. Bučino ulje
• Bučine koštice tj. sjemenke iz bučinog
ploda su izdašna i zdrava hrana.
• Osim kalorijske vrijednosti (zbog
značajnog prisustva ulja) te su sjemenke
poznate po sadržaju nekih minerala i
zaštitnih tvari (antioksidansa).
• Osušeno bučino sjeme (koštice) sadrži
prosječno od 18-20% tamnosmeđeg ulja
specifičnog mirisa i okusa koje se dobiva
hladnim prešanjem.

3. Postupak izrade
bučinog ulja:

4. - prikupili smo buče

5. - izdubili smo ih

6. - nakon što smo ih
izdubili, ostavili smo
njihove koštice
mjesec dana
da se dobro osuše

7. - usitnili smo ih na manje komadiće

8. - uz pomoć preše istiskali
smo usitnjene komadiće

9. - dobili smo bučino ulje

10. Podrijetlo buče
• Buča, biljka podrijetlom iz Meksika dobro nam
je poznata kao povrće koje se u našim krajevima
uzgaja pod nazivom bundeva.
• Bundeva svoje porijeklo vuče iz Afrike te
Sjeverne Amerike, od kuda je stigla do Europe,
gdje su je u početku uzgajali kao ukras.
• Poznato je više od 800 raznovrsnih bundeva,
koje se po poljima pobiru od rujna na dalje.
• Zanimljivo je napomenuti da se dosta vrsta
tikvica i bundeva uzgaja i u Hrvatskoj u okolici
Požege gdje postoji čak oko 350 jestivih vrsta.

11. Zaključili smo…
• Bučino ulje se stoljećima koristilo u
istočnoj Europi, Indiji i Americi. Ukusno
bučino ulje (dobiveno hladnim postupkom)
tamno je zeleno-smeđe boje, a može se
pohvaliti bogatstvom esencijalnih masnih
kiselina, vitaminima i mineralima.
• Izvrsno je za salate (osobito grah salata)!
U Hrvatskoj se na žalost malo proizvodi i
nije popularno zbog karakterističnog mirisa
i okusa koji mnogi ne podnose. Kod nas se
najviše upotrebljava u Sloveniji i Međimurju.

12. Zašto bi buča morala biti sastavni
dio najzdravijeg načina prehrane
• Karotenoidi su zaslužni za narančastu boju,
ali i za mnoge ljekovite vrijednosti buče.
• Među njima su alfa-karoten i beta-karoten,
poznati kao spojevi provitamina A, jer ih je
moguće pretvoriti u aktivan oblik vitamina A.
• Na 100 gr. sadržava samo 45 kcal, i iz tog
razloga je vrlo poželjna u dijetalnoj prehrani, a
također radi visokog sadržaja balastnih tvari
koje dugotrajno daju osjećaj sitosti s malim
količinama.

13. Upotreba u
kulinarstvu
• Unatoč poznatoj blagotvornosti i hranjive
vrijednosti koje bundeve priskrbljuju našem
organizmu, ona je i dalje u svakodnevnoj
prehrani premalo zastupljena.
• Uporaba bundeve ne zna za granice okusa: od
juhe do deserta, od slanih delicija do slatkih
kolača, bundeva će jednostavno prihvatiti svaku
kombinaciju, i uvijek će ponovno oduševiti
svojim okusom.
• Posebno je interesantno da se jela napravljana
od bundeve izvrsno slažu sa začinskim travama
kao npr. peršinom, lovorom, majčinom dušicom,
kaduljom i muškatnim oraščićem i cimetom.

14. Izradili su:
Filip Šegavac 5. razred
Domagoj Ulovac 5. razred
Antonio Delač 5. razred
Marijan Kovač 5. razred
Petar Vlček 6. razred
Lucija Marenić 7. razred
Josipa Tutić 8. razred
Mateja Jurčić 8. razred