Projekt Popovača jučer danas sutra

1. Popovača jučer, danas, sutra

3. Narod bez običaja, ako ga gdje ima, divlji je i surov (Antun Radić)

4. Običaji su vezani uz različite poslove, obilježavanje određenih dana u godini (krštenje, vjenčanje...)

5. Narodni i vjerski običaji dišu ljepotom i simbolikom

6. Neki su se običaji zadržali do danas, ili u izvornom ili modificiranom obliku.Vjerski običaji stanovnika Popovače

8. Svecu se klanja, štuje ga se i veliča

9. Svecu se posvećuje kapelica ili crkva

10. U Popovači je zaštitnik sveti Alojzije Gonzaga

11. Na blagdan ovog sveca održavaju se sv. Mise, procesije i oprosti grijehaSveci, zaštitnici...

14. Od 1935.-1938. izgrađena je Crkva sv. Alojzija GonzagePovijest župe

16. Prvi privremeni upravitelj župe bio je vlč. Jakov Ladić,

17. Prvi imenovani župnik je vlč. Nikola Iverović (12.11.1945.)Povijest župe

19. Uskrsu prethodi korizma, duhovna priprema od 40 dana koja je počimala postom na Čistu srijedu ili Pepelnicu,

20. U cijelom razdoblju pridržava se nemrsa, uzdržava se od zabava, plesa i veselja, pa prema tome i od ženidbeUskršnji običaji puka Moslavačkog

22. Po povratkukućitablagoslovljenakiticaproljetnogcvijećastavlja se u ganjakpod greduili se zataknezaprozor, objesi pod kroviznadulaznihvratailinatavan, vjerujućidaćetakosačuvatikućuodudaragromazavelikognevremena.Cvjetnica – uvod u Veliki tjedan

23. U posljednjemtjednupredUskrs, VelikomiliSvetom, temeljitosu se čistiliisređivalistambeniigospodarskiobjekti, okućnice, drvocijepiizaprežna kola. Posloveoko stoke igospodarskihobjekataobavljalisumuškarci, a unutrašnjosthiža, pripremanjeblagdanskihjelaibojenjepisanicapriređivalesužene. Veliki tjedan

25. Na Velikipetaknije se smjelomotikomdirati u zemljujer u grobuležitijeloKristovo.

26. Na Velikipetakdjecasupravila male drvenekrižićekojesunosila u polje I zabadala u svojenjive.

27. Na Velikusubotublagoslivlja se vuzmenasveća,svetavoda, koja se koristizakrštenjenovorođenčadi,Sveto trodnevlje (Veliki četvrtak, petak i subota)

29. Kad se okupesviukućani, jelonastoldonosimajkailinajstarijaženskaosoba. Najprije mole I zahvaljujunaobilju: Blagosloviovojeloipiloinastežake!Djecasuprijesvakogobrokagovorila: KrižiBoži, Bog namblagoslovi.

30. Nakondoručkamlađičlanoviidunapoldanjumisu.

31. Ostatkeuskršnjegjeladomaćica je dijelilasljedećihdana.Uskrs

33. Vjerovanje u jajekaosimbolživotastari je irasprostranjeniobičajpoznat u mnogimreligijamasvijeta.

34. Pisanica je najčešćeuskrsnidardjeciiodraslima.

35. Da bi zaUskrsbilodovoljnojaja, skupljanjepočinjemjesecdanaranije.Pisanice

37. U Moslaviniposebansmisaopisanicamadaje ornament. Značajnisubiljni: raznocvijeće, vitice, lišće,zatimgeometrijski: ravneilicik-caklinijezvanereglice, jelovegrančice, raznevalovnice, stiliziranicvjetićiteraznioblicirozeta I zvijezda.

38. Životinjske motive rjeđesusrećemo, a ako se pojaveondasu to ribiceizec.

39. Motivsrca se u Moslavinigotovoredovitopojavljuje.Tradicionalninačinukrašavanjajaja

41. U našimkrajevimajajasu se bojalakuhanjem u ljuscicrvenogluka.Kako se bojalo u prošlosti?

43. Na vrat pera stavlja se kuglica voska, otprilike veličine ječmenog zrna.

44. Vosak se rastali na plemenu svijeće tako da se tekućim može pisati. Pisanice pisane voskom

46. Obojana jaja vadimo žlicom i odmah obrišemo suhom pamučnom krpom

47. Još ih možemo namazati suhim špekom ili uljem da se bolje sjaji.Pisanje po jajetu

49. Šarajuihsvi: djecaiodrasli, vještiimanjevještiRazličiti načini obrade ljuske

51. Crvena boja se postizala tako što se u vodu sa jajima dodavao i korijen broča,cikle ili crvenog radića.

52. Zelenu boju možete dobiti kuhanjem jaja u vodi u kojoj se nalaze kopriva, špinat ili poriluk.

53. Žuta boja se dobije ako se prije kuhanja jaja petnaestak minuta prokuha u vodi ljuska oraha

54. Crvenkasto smeđa se boja dobijala tako što se ljuske crvenog luka prokuhaju Bojanje jaja prirodnim bojama

56. U prošlosti je Jurjevo imalo izrazit značaj početka gospodarske godine.

57. Ono je simbol proljeća, pastira, mladića i djevojaka, starješina i starješica kuća. U narodu se kaže: Barjaktaru svetitelju Jurju Darovaše cvijeće i proljeće Sveti Juraj lat.Georgius

59. Snaga tog drvetapojačavala se paljenjemvelikihvatrikrisnicailikresovatepjesmomiliplesommladeži.

60. U novijevrijeme, ujutrorano, limenaglazbasvirabudilicu.Svibanjski blagdani - Majpan

62. Za Katoličku Crkvu, svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.Tijelovskaprocesija Tijelovo

65. Brojni sudionici za tu prigodu oblače posebno načinjenu bijelu odjeću: nošnju, košulju ili bijelu haljinu.

66. Nose svete relikvije, slike, kipove, raspelo i puno cvijeća uz molitvu i pjesme.

67. Bjelina djevojčica podsjieća na čistoću života, nevinost i bijele ljiljaneTijelovske procesije

69. Ivanjski se kresovi pale u predvečerje Ivanja, najčešće na seoskim raskršćima ili humcima brežuljaka kao male hrpe bez reda nabacanja granja.Ivandan

71. Običajna pjesma prigodom početka paljenja krijesa gotovo u svim našim krajevima je: Lijep na kres Ivo nalaže...Ivanjski krijes

73. Oni to izražavaju zdravicama, natpisima na bačvama i obredima u različitim životnim prilikama.

74. Vino prati sve važnije događaje u životu i blagdane (rođenja, krštenja, vjenčanja i pogrebe; Novu godinu, Poklade, Fašnik, seoska proštenja).OBIČAJI VEZANI ZA VINOGRADE I KLIJETI

76. Nude ga svakome i u svim prilikama

77. vino je stvarni sok života, a ono se proizvodi i djelomično pije u i oko klijeti- stara Moslavačka klet OBIČAJI VEZANI ZA VINOGRADE I KLIJETI

81. Slavi se na sv. Vinka (22. siječnja) Na taj dan vinogradari obilaze svoje vinograde i okupljaju se u klijetima uz jelo i piće, uz pjesmu i razgovor Vincekovo

82. Prema kršćanskoj eshatologiji smrt je prva od četiriju posljednjih stvari: smrt, sud, pakao ili raj. Sesvete, Sisvete, Svi sveti je dan posjeta grobljima Obilaze se grobovi najbližih, rodbine, susjeda, prijatelja Nosi se cvijeće, moli se za pokojne i pale se svijeće Svi sveti (čašćenje pokojnika)

83. Sveta Kato, dobar dan, Do Božića mesec dan Sveta Kata je snježna svetica koja se spominje u mnogim izrekama: sveta Kata – obilata vrata, ili sveta Kata-snijeg za vrata Kakva je sveta Kata, takav će biti i siječanj U Moslavini je neugodno hladan i još k tome iznimno snježan studeni zabilježen 1965. i 1993. Sveta Kata – snijeg za vrata

84. Spustila se tamna noć Nikola će sveti doć' iz dalekih visina preko brda i dolina, čekamo ga puni nade da nam bolji darak dade... Sveti Nikola

86. To je vrijeme velikih iščekivanja, uzbuđenja i darivanja

87. Darivanja započinju na sv. Nikolu ili nikolinje

88. Sveti Nikola obično dijeli sušene šljive, jabuke, orahe, lješnjake, slatkiše, a Krampus šibe.Nikolinje

90. Sveti Nikola ne hoda od kuće do kuće, nego u školi, pučkom domu ili crkvi dijeli darove, a djeca mu pjevaju i zahvaljuju.

91. Prema najstarijoj tradiciji, sveti Nikola je zaštitnik sirotinje, pametne djece i udavača bez miraza, a od XI. stoljeća i patron pomoraca, putnika, lađara i mlinara. Sveti Nikola danas

96. Ovo mirno vrijeme je i vrijeme sjećanja. Ta sjećanja više se učvršćuju u duši i srcu nego pameti. Bude se slike našega djetinjstva, slike čija osjetna kvaliteta još uvijek živi u našem sjećanju: miris svježe jelkine grančice, pečenih kestena i jabuka…

97. Tu je svijeća koja blago sjaji na adventskom vijencu i božićnom boru.Došašće – priprava za Božić

99. Liturgijska proslava Božića poznata je od pamtivjeka i u crkvi i izvan nje na različite načine.

100. Božićni običaji su zapravo skup narodnih predaja koje počinju krajem studenog, traju tijekom cijelog adventa, božićnih blagdana pa sve do Sveta tri kralja.Značenje Božića

102. Na svetu Luciju ide se Z Luciju, tj. pojedini dječaci obilaze kuće i dobivaju darove. Na taj dan se stavlja nakvašena pšenica u tanjuriće ili zemljane zdjelice da do Božića naraste te ukrasi svečani stol. Pšenica je simbol zelenila prirode pa kad prođu blagdani, ona se nosi na polje i stavlja među usjeve.Moslavački božićni običaji

105. Na trećunedjeljuDošašća (Materice) djeca bi «vješala» matere (svežene u kućiibližemsusjedstvukojesuimale djecu), a one, da ne bi bile "obješene", su se otkupljivaledarovimakojisunajčešćebiliorasi, lješnjaci, a u novijevrijeme ibomboni, alinikadanovci!

106. 4.nedjeljaDošašća (Očići) djeca bi, kaoinaMaterice, uzelamalikonopčićiranoujutroišla „vješat“ očevekojisu se otkupljivalinajčešćeteknapolaosušenimmesomod male pečenice...Poslije Lucije dolaze Očići, Materice...

109. Domaćica: Kodolazi!

110. Domaćin: DolazivamBožić!

111. Domaćica: Štonamdonosiš?

113. Dajnam Bog picekov, racekov, telekov, ždrebekov…

114. I vsegakajoddragogaBogaželimo: kruha, vina, Božjeg

115. Mira iblagoslova.

116. Domaćicadržinakućnimvratimaupaljenusvijećuikorpumiješanogžitadočekujućidomaćinakojiunosislamu. UkućaniporedaniklečedokihgospodarBadnja večer- Božjiblagoslovovojkući. Ili: