3. Životinje napuštaju planetu
• Svetu preti masovni nestanak mnogih
životinjskih vrsta, upozorili su naučnici
londonskog Zoološkog društva. Studija
okrivljuje ljudske aktivnosti.
• Petina sisara, riba, ptica i gmizavaca na
rubu je nestanka, a oko 50 vrsta
kičmenjaka godišnje postaje ugrožena
vrsta.
4. • Ukoliko se ostvare najmračnije prognoze, na Zemlji će se
uskoro dogoditi najveće izumiranje životinjskih vrsta u
poslednjih 650 miliona godina. Tada su sa naše planete
usled klimatskih promena nestali poslednji dinosaurusi.
• Prema rečima stručnjaka, najveći problem nije u izumiranju
pojedinih vrsta već u činjenici da nestaju čitavi ekološki
sistemi.
5. • Klimatske promene u narednih 50
godina dovešće do nestanka
jedne četvrtine ili milion vrsta
kopnenih životinja i biljaka
• Izuzetne dimenzije te katastrofe sa
kojima se suočava planeta
zapanjile su i tim od 19 istraživača
koji su izradili model evolucije
1.103 vrste biljki i životinja (sisara,
ptica, reptila, crva, leptira i drugih
beskičmenjaka) iz šest izuzetno
biološki raznovrsnih područja u
svetu do 2050, izrađen po
različitim klimatskim scenarijima.
6. • Među najdramatičnijim otkrićima u studiji autori
navode da bi:
- u Australiji od 24 ispitane vrste leptira preživele
samo tri,
- da bi u nacionalnim rezervatima u Južnoj Africi
nestalo do 60 odsto sada zaštićenih vrsta,
- u brazilskim savanama od 163 ispitane vrste
klimatske promene ne bi izdržalo 70,
- u Evropi, kontinentu koji je najmanje pogođen
klimatskim promenama, stopa preživljavanja je
nešto povoljnija, ali i tu bi izumrla četvrtina ptica i
11 do 17 vrsta biljaka.
• Studija pokazuje da ako ljudi nastave da
dosadašnjim tempom kao gorivo koriste naftu,
ugalj i gas, do 2050. će biti ugrožena čak jedna
trećina svih oblika života na Zemlji.
7. Nestanak Mamuta
• Већина мамута изумрла је крајем последњег леденог доба. Још увек се воде
расправе око разлога њиховог истребљења. Међутим, мали мамути на острву
Врангел истребљени су пре само око 1700. до 1500. п. н. е.
• Спорно је да ли је популација мамута изумрла због климатских разлога или због
претераног лова од стране људи. Друга теорија сматра да су мамути пали као
жртве неке инфективне болести. Вероватније је да је комбинација климатских
фактора и лов највероватније објашњење њиховог нестанка.
• Нови подаци из студија вршених на модерним слоновима Америчког института
биолошких наука (BioScience, April 2006, Vol. 56 No. 4, pp. 292-298) сугеришу да
иако лов није био примарни разлог за истребљење мамута, он је свакако био
један од важних фактора. Познато је да је Homo erectus користио месо мамута
за исхрану још пре око 1,8 милиона година.
• Међутим, Амерички институт биолошких наука такође примећује да су кости
мртвих слонова, нађене у земљи и гажене од других слонова, имали знакове
касапљења, које су раније археолози погрешно интерпретирали.
• Опстанак патуљастих мамута на руском острву Врангел приписује се чињеници
да је острво било врло удаљено и ненастањено до раног периода Холоцена.
Модерна цивилизација није открила острво до 1820-тих година од стране
америчких китоловаца. Слично је било и са патуљастим мамутима на удаљеним
Чанел ајлендс острвима у Калифорнији, али је то било у ранијем периоду. Ове
животиње су вероватно истребили Палео домороци.
8. Nestanak Dinosaurusa
• ZAŠTO SU DINOSAURI
IZUMRLI?
• -Od kada se zna za dinosaure
postoji pitanje "Zašto su
dinosauri izumrli ?". Na to
pitanje postoji golem broj
raznih teorija čak preko 95.
Mnoge od slijedećih teorija
imaju elemente koji ih na neki
način čine opravdanim, ipak,
one se ponekad mogu odnositi
na određenu vrstu dinosaurusa
kao što su dinosauri biljojedi ili
dinosauri mesožderi ili na one
koji su živjeli na određenom
području itd..
9. Promene u atmosferi
• Visoka temperatura karbon dioksida uništio je
embrije dinosaura, a okeani su postali statični.
Pod statičnim uslovima smatra se da nije bilo
kiseonika za nijednu vrstu koja živi u okeanu, a
stoga niti hrane. Ipak ta teorija pretpostavlja da
su svi dinosauri živjeli u morskom okruženju.
Atmosferske promene nastale su širenjem
vulkana i česticama prašine (vulkanskog
pepela), što je izmjenilo klimu i količinu svjetla.
10. Promene u klimi
• Promene u minimalnoj i maksimalnoj temperaturi mogle su dovesti do
stresa kod dinosaura buduci da nisu imali dovoljno vremena da se
prilagode. Izgleda da je svaka moguća promena u klimi doprinela nestanku
dinosaura. Previše karbon dioksida u atmosferi i povećanje kisika doveli su
do pojavljivanja algi te je nastala prevruća klima. To je uticalo na promene
vremenskog sistema i kiša. Toplija klima takođe ima uticaja na ženke: tzv.
loši uslovi za leglo budući da je oplodnja uslovljena inkubacijom
temperature, a dovelo je i do smanjenja proizvodnje muške sperme što je
rezultiralo smanjenjem "populacije". Presuha klima učinila je okružje
sprženo –isušenim i neprilagođenim. Blizina eksplozije supernove mogla je
zagrijati gornju atmosferu, ali isto tako i poremetiti ozonski sloj i proizvesti
velike oblake leda u visokoj atmosferi hladeći okruženje. Prehladna klima
znači da je razvoj embrija bio spriječen pa se tako smanjivao broj dinosaura.
Da su dinosauri bili hladnokrvne životinje ne bi mogli preživeti vrlo oštre
zime buduci da su bili preveliki da hiberniraju tj. nisu mogli zadržati
odgovarajuću temperaturu tijela.
•
11. Konkurencija s ostalim životinjama
• Većinu Severne Amerike okupirali su
azijski mamuti, ne ipak ovo objašnjenje se
odnosi samo na posebni deo sveta.
Postoje takodje nagađanja da su gusenice
pojele sve biljke, tako da dinosauri biljojedi
nisu imali ništa za jesti.
12. Promena flore
• Cvetanjem biljaka vrlo se uspešno proizvodi kiseonik, što
povećava metabolizam i životinjsko tkivo. Ako je količina
prevelika, posebno kod velikih životinja, tada neće
postojati mogućnosti da jedu dovoljnu količinu hrane za
preživljavanje. Postojao je brzi razvoj-evolucija gljiva,
posebito otrovnih vrsta, što je moglo dovesti do nestanka
dinosaurusa. Budući da se život biljaka promenio,
nestala su i nastanjena bića. Bez specifičnog ekološkog
uređenja dinosaurusi se nisu mogli takmiciti i preživeti. S
porastom različitih biljaka koje gube svoje lišaje, kao što
je deciduous drvo, s godinama je bilo sve manje
dostupne hrane za dinosauruse biljojede.
13. Sudar asteroida
• Neke znacajnije tvrde da je za nestanak
dinosaurusa odgovoran sudar asteroida. Prije
160 miliona godina dogodio se sudar dva
asteroida koja su se nalazila između Marsa i
Jupitera. Zbog tog su događaja veliki blokovi
kamenja krenuli prema zemlji, uključujući i onaj
koji je zauvijek promienio sudbinu dinosaura.
Naucnici su konačno pružili objašnjenje za jedan
od najvažnijih događaja u istorije planete Zemlje,
uzrok je 10 kilometara širok meteorit koji je
udario u meksički poluotok Yucatan.
14.
15. • Prezentaciju radio:
• Stefan Miljkovic 8-4
• Nenad Milinkovic 8-4
• Prezentacija iz biologije