2. 1. Biološka disciplina koja proučava biljke.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
B O T A N I K A
2. Prenošenje polena sa prašnika na žig tučka.
O P R A Š I V A NJ E
3. Živa bića koja sama proizvode hranu.
A U T O T R O F I
4. Biljke čije seme ima dva kotiledona.
D I K O T I L E
5. Organizmi koji u ćeliji nemaju jedro.
B A K T E R I J E
6. Reproduktivni organ biljaka.
C V E T
7. Osnovna jedinica građe i funkcije tela.
Ć E L I J A
8. Vegetativni organ biljke koji upija vodu.
K O R E N
9. Osobina živih bića- stvaranje potomstva.
R A Z M N O Ž A V A NJ E
10. Laboratorijska sprava za posmatranje veoma malih objekata.
M I K R O S K O P
11. Proces proizvodnje hrane uz pomoć vode, ugljen-dioksida i Sunčeve
svetlosti.
F O T O S I N T E Z A
12. Ćelije koje služe za ramnožavanje kod mahovina, paprati i gljiva.
S P O R E
13. Vegetativni biljni organ koji upija svetlost.
L I S T
3. Do danas otkriveno preko...
-2 miliona vrsta
-Procenjuje se da postoji između 5 i 13, a
po nekima čak i 80miliona vrsta.
4. Živa bića su naselile svaki kutak naše
planete...
14. Sva živa bića (bakterije, protisti, biljke,
gljive, životinje) zajedno čine...
BIODIVERZITET (biološka raznovrsnost)
ukupnа raznovrsnost živog sveta na planeti.
Bogatstvo živog sveta.
15. • Sva živa bića međusobno su povezana i ne mogu jedna bez drugih.
• Ravnoteža u prirodi se održava zahvaljujući raznovrsnosti živog
sveta.
16. • Ova raznovrsnost nije
nastala odjednom.
• Živi svet se menjao tokom
više miliona i milijardi
godina, a vrste koje danas
žive na planeti potiču od
zajedničkog pretka.
• Razvoj živog sveta
predstavlja se stablom
života.
17. VRSTA
Kako izučavati tako ogroman broj živih bića?
ROD
PORODICA
RED
KLASA
TIP
CARSTVO
Sistematske kategorije
Klasifikacija organizama prema
zajedničkim osobinama
22. MAJ DAN ZAŠTITE BIODIVERZITETA
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. maj za Dan zaštite biodiverziteta u cilju podizanja svesti gradjana i povećanja razumevanja značaja njegovog očuvanja i održivog korišćenja. Biodiverzitet kako u prošlosti tako i danas je pod velikim pritiskom različitih faktora ugrožavanja. Mnoge biološke vrste su ugrožene u većem ili manjem stepenu, na pragu su nestajanja ili su čak neke i zauvek izgubljene.
Usvajanjem Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, na samitu UN o zaštiti životne sredine i održivom razvoju (Rio de Žaneiro, 1992. godine), ostvaren je opšti konsenzus da je biodiverzitet, koji nam obezbeđuje ne samo materijalna bogatstva, već i duhovno zdravlje, temelj zdrave životne sredine i održivog razvoja. Takođe je dogovoreno da zaštita i održivo korišćenje biodiverziteta treba da bude briga celog čovečanstva na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou, naročito u borbi protiv siromaštva.
Teritorija Srbije pripada jednom od najznačajnijih centara biodiverziteta u Evropi, sa brojnim specifičnim ekosistemima u okviru kojih je zastupljena flora i fauna sa velikim brojem vrsta od međunarodnog značaja. Srbija poseduje bogat genofond divljih i gajenih biljnih i životinjskih vrsta i varijeteta, koji predstavljaju nezamenljive resurse za razvoj mnogih privrednih grana, kao što su pre svega: poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, turizam i dr.
U Ministarstvu zaštite životne sredine i prostornog planiranja Republike Srbije, u saradnji sa naučnim i stručnim institucijama, razvijeno je više značajnih projekata radi uspostavljanja nacionalnih mehanizama zaštite biodiverziteta u Srbiji. Ovi projekti su u funkciji sprovođenja nacionalne politike zaštite i održivog korišćenja biodiverziteta, implementacije međunarodnih sporazuma i izrade novog Zakona o zaštiti prirode, usaglašenog sa savremenim međunarodnim normama i standardi