Sve što ste želeli da sazante o dinosaurusima-period u kome su živeli, karakteristike, način života, raznovrsnost, razlog izumiranja, raznovrsnost.
Napomena: prezentacija nije u potpunosti moje autorsko delo, nego predstavlja kombinaciju dve prezentacije, koleginice Marijane Punović i mog učenika Nikole Šebeka i nekih mojih dodataka u vidu slika.
3. Početkom 19. veka na nekoliko mesta u južnoj Engleskoj su
pronaĎeni neobični fosili ogromnih kostiju koje nisu
pripadale ni jednom tada poznatom organizmu.
Rekonstrukcija je ukazivala na neobične životinje koje su po
graĎi skeleta podsećale na guštere.
Naziv dinosaurus potiče od grčkih reči deinos (strašan) i
saurus (gušter), a dao ga je engleski zoolog, ser Ričard Oven,
1841.
Ljudski pogled na ova bića menjao se tokom vremena.
Prvo su zamišljani kao veliki, spori gmizavci i slikani su kao
usamljene životinje koje lutaju po močvari, vukući za sobom
svoje dugačke repove.
Tek krajem šezdesetih godina ovog veka, sa otkrićem
deinonihusa (Deinonychus), bilo je jasno da to nije nikakav
tromi gušter već visokospecijalizovan grabljivac, morfološki
sličniji ptici nego gmizavcu.
Tada mala grupa paleontologa na čelu sa Džonom Ostromom
iznosi viĎenje dinosaurusa kao toplokrvnih, društvenih
životinja, savršeno prilagoĎenih uslovima svoje sredine.
4. Nakon što bi neki
dinosaurus umro,njegovo
meso bi ili istrunulo ili
bilo hrana.Kosti pošto su
ostajale vremenom su
zapadale pod slojeve
zemlje.Minerali iz zemlje
ulaze u šupljine kostiju i
drže ih čitavim.Usled
pomeranja tla,kosti
dolaze blizu zemljine
površine u kompletu ili
raštrkane.Erozija spira
stene i fosil se otkriva
malim delom ili potpuno.
5. Počinje pre skoro 250 miliona godina, kada
se od primitivnih gmizavaca počinje razvijati
dinosaurus i neke druge grupe prastarih
životinja.
Najstariji poznati predstavnik dinosaurusa ili
Dinosaurimorfa je eoraptor lunensis
(Eoraptor lunensis)- što znači jutarnji
kradljivac, pronaĎen u Argentini 1991.
Pronašao ga je Paul Sereno, paleontolog iz
Čikaga. Starost ovog fosila iznosi oko 235
miliona godina.
Od tog vremena grupa dinosaurusa počinje
naglu širenje i zauzima sve delove tadašnjeg
kopna.
Više od 140 miliona godina dinosaurusi su
bili neprikosnoveni gospodari sveta.
6. Era dinosaurusa je
predstavljala ogroman
preiod koji mi danas
nazivamo Mezozoik
(Srednji Vek Zemlje-
srednje doba).Od pre
250 miliona godina, pa
sve do pre 65 miliona
godina pre nove ere,ovi
džinovi su držali svoju
vladavinu.Ipak,i vrste
ovih divova su izumirale
i raĎale se.Prema tome,
Mezozoik se po
vegetaciji i životinjskim
vrstama delio na 3
dela:Trijas (250-
200),Jura (200-145) i
Kreda (145-66)
TRAJANJE PERIODA DINOSAURUSA
TRIJAS
JURA
KREDA
7. Početkom Trijasa,dinosaurusi su bili malobrojni i ne tako
dominantni u moru,ali ni na kopnu.Jedna od najranijih,čoveku
poznatih vrsta dinosaurusa je Herrerasaurus,mali mesožder koji
se hranio okeanskom ribom.U novom svetu,dinosaurusi su imali
privilegije jer nisu imali prirodne neprijatelje.To je bio jedan od
glavnih razloga zasto su oni opstali i vladali zemljom toliko
veliki period.
Zemlja je tada imala jedno veliko kopno(Pangea) i
praokean(Tetis).
8. Period jure je doneo
dosta velike promene u
svetu tada.Kao
glavno,Pangea se
rascepila na Gondvanu i
Lauraziju,a praokean
Tetis je idalje osta
isti.Dinosaurusi sada
ogromnih,ali i dosta
malih srazmera vladaju
novim kopnima,ali i
morima(Ichtiosaurus i
Elasmosaurus).Nebom
gospodare Pterosaurusi
i za njima se raĎaju
prve vrste
ptica(Archiopterics)
9. Period krede,kao najdominantniji
period Mezozoika doneo je
svasta dobro i loše.Najvažnija
promena je bila cepanje
gondvane i laurazije na današnje
kontinente.Time su se stvorili
sedam novih predela i svaki je
bio unikatan po svojim
vrstama.Dinosaurusi su vladali i
dalje i ovo je bilo vreme
carnonivousa,najvećih mesojeda
medju dinosaurima.Njihova tri
najznačajnija predstavnika
su:Alosaurus,Gigantosaurus i
Tyranosaurus.
10. Još na početku svog razvoja dele se na dve
velike grupe:
Saurishija (Saurischia),
dinosaurus sa karličnim kostima
kao kod današnjih gmizavaca
Ornitishija (Ornitischia),
sa skeletom kao kod ptica.
11. Živeli su na zemlji, u vodi i vazduhu
Dinosaurusi
Ihtiosaurusi
Pterosaurusi
12. MeĎu dinosaurusima bilo je puno džinova, ali
i patuljaka.
Neki su bili dugački preko 25 m i teški 30-
50 t, a neki veličine današnjeg pileta i teški
2-3 kg.
13.
14.
15. MeĎu dinosaurusima bilo je ogromnih
bezazlenih biljojeda i opasnih mesoždera.
Biljojedi su bili krupni, spori i kretali se na
četiri noge, a vilice su im bile slabo
razvijene, često nalik ptičjem kljunu, sa
sitnim, ravnim zubima.
Mesojedi su hodali na dve zadnje noge,
prednje su im koristile za pridržavanje
plena i imale su oštre, povijene kandže.
TakoĎe, imali su snažno razvijene vilice sa
krupnim, oštrim i zašiljenim zubima.
16.
17. Ova vrsta predstavlja
najveću životinjsku
masu koja je ikada
hodala zemljom.Stručni
naziv im je
Sauropodi,što
znači”Gušterska
stopala”.Ovi divovi su
se,zbog dugog
vrata,hranili uglavnom
hranom sa drveća i
ponekim papratima iz
rane Jure.Hodali su
sporo,sa sve četiri
noge,a vrat je bio skoro
duplo duži od
repa.Živeli su u
krdima,i vladali su
kopnom do kraja krede.
25. Dvonožni mesojedi imaju
naziv Teropoda, što znači
“Zversko Stopalo”. Stajali
su i trčali sa zadnje dve
noge koje su činile
najveće i najjače mišiće
njihovog tela. Imali su
male prednje udove,ali su
na njima imali
kandže, jednako oštre
kao i zubi u njihovim
čeljustima. Rep je bio vrlo
važan jer je uz noge
održavao balans velikog i
teškog tela.
30. Živeli su u
zajednicama, retko
sami.
Mesojedi su se
grupisali da bi lakše
savladali plen, lovili su
u čoporima.
Biljojedi su se u grupi
lakše branili od
neprijatelja.
31.
32.
33. Dinosaurusi, poput
današnjih gmizavaca i
ptica, grade gnezda i
polažu jaja.
Broj jaja u gnezdu bio
je oko 50 kom.
Veličina jaja je bila
različita, najveća su
bila kao fudbalska
lopta.
Po obliku, jaja su bila
duguljasta ili loptasta.
34. Gnezda su obično
pravljena kao
ulegnuća u pesku
Često su bila
obložena biljkama
Mnogi dinosaurusi
su ležali na svojim
jajima
35. Dinosaurusi su nestali pre oko
65 miliona godina.
Postoje različite hipoteze o
njihovom nestanku.
Jedna od njih je vezana za pad
ogromnog meteorita na Zemlju.
Ako bi meteorit bio dovoljno
veliki, udar bi podigao takav
oblak prašine da bi stvorio
zaklon izmeĎu Zemlje i Sunca.
Samim tim sunčevi zraci ne bi
dopirali do površine zemlje i
biljke ne bi mogle da sebi
stvaraju hranu procesom
fotosinteze.
Usledilo bi izumiranje
biljojeda, a zatim i mesojeda
usled postepenog povećanja
nedostatka hrane.
36. Teropoda
evolucija ka pticama
(sitni brzi pernati grabljivci
kao velociraptor)
Terapsida
evolucija ka sisarima
Klasa gmizavaca dala je prelazne grupe ka
pticama i sisarima
37. Najveći biljojed-Argentinosaurus
Najveći mesojed-Gigantosaurus
Najmanji biljojed-Mikropahicefalosaurus
Najmanji mesojed-Compsognatus
Najbrži trkač-Galimimus
Najduže ime-Mikropahicefalosaurus
Najkraće ime-Minmi
Najstariji-Eoraptor
Najpopularniji –Tiranosaurus rex
Najpametniji –Troodon
Najgluplji – Stegosaurus
Najviše zuba- Hadrosaurus
Najveća jaja- Hipselosaurus
Prvi u svemiru- Majasaura