SlideShare a Scribd company logo
1 of 37
Izumrli gmizavci
Podela, karakteristike, način života, nestanak
 Početkom 19. veka na nekoliko mesta u južnoj Engleskoj su
pronaĎeni neobični fosili ogromnih kostiju koje nisu
pripadale ni jednom tada poznatom organizmu.
 Rekonstrukcija je ukazivala na neobične životinje koje su po
graĎi skeleta podsećale na guštere.
 Naziv dinosaurus potiče od grčkih reči deinos (strašan) i
saurus (gušter), a dao ga je engleski zoolog, ser Ričard Oven,
1841.
 Ljudski pogled na ova bića menjao se tokom vremena.
 Prvo su zamišljani kao veliki, spori gmizavci i slikani su kao
usamljene životinje koje lutaju po močvari, vukući za sobom
svoje dugačke repove.
 Tek krajem šezdesetih godina ovog veka, sa otkrićem
deinonihusa (Deinonychus), bilo je jasno da to nije nikakav
tromi gušter već visokospecijalizovan grabljivac, morfološki
sličniji ptici nego gmizavcu.
 Tada mala grupa paleontologa na čelu sa Džonom Ostromom
iznosi viĎenje dinosaurusa kao toplokrvnih, društvenih
životinja, savršeno prilagoĎenih uslovima svoje sredine.
 Nakon što bi neki
dinosaurus umro,njegovo
meso bi ili istrunulo ili
bilo hrana.Kosti pošto su
ostajale vremenom su
zapadale pod slojeve
zemlje.Minerali iz zemlje
ulaze u šupljine kostiju i
drže ih čitavim.Usled
pomeranja tla,kosti
dolaze blizu zemljine
površine u kompletu ili
raštrkane.Erozija spira
stene i fosil se otkriva
malim delom ili potpuno.
 Počinje pre skoro 250 miliona godina, kada
se od primitivnih gmizavaca počinje razvijati
dinosaurus i neke druge grupe prastarih
životinja.
 Najstariji poznati predstavnik dinosaurusa ili
Dinosaurimorfa je eoraptor lunensis
(Eoraptor lunensis)- što znači jutarnji
kradljivac, pronaĎen u Argentini 1991.
 Pronašao ga je Paul Sereno, paleontolog iz
Čikaga. Starost ovog fosila iznosi oko 235
miliona godina.
 Od tog vremena grupa dinosaurusa počinje
naglu širenje i zauzima sve delove tadašnjeg
kopna.
 Više od 140 miliona godina dinosaurusi su
bili neprikosnoveni gospodari sveta.
 Era dinosaurusa je
predstavljala ogroman
preiod koji mi danas
nazivamo Mezozoik
(Srednji Vek Zemlje-
srednje doba).Od pre
250 miliona godina, pa
sve do pre 65 miliona
godina pre nove ere,ovi
džinovi su držali svoju
vladavinu.Ipak,i vrste
ovih divova su izumirale
i raĎale se.Prema tome,
Mezozoik se po
vegetaciji i životinjskim
vrstama delio na 3
dela:Trijas (250-
200),Jura (200-145) i
Kreda (145-66)
TRAJANJE PERIODA DINOSAURUSA
TRIJAS
JURA
KREDA
 Početkom Trijasa,dinosaurusi su bili malobrojni i ne tako
dominantni u moru,ali ni na kopnu.Jedna od najranijih,čoveku
poznatih vrsta dinosaurusa je Herrerasaurus,mali mesožder koji
se hranio okeanskom ribom.U novom svetu,dinosaurusi su imali
privilegije jer nisu imali prirodne neprijatelje.To je bio jedan od
glavnih razloga zasto su oni opstali i vladali zemljom toliko
veliki period.
 Zemlja je tada imala jedno veliko kopno(Pangea) i
praokean(Tetis).
Period jure je doneo
dosta velike promene u
svetu tada.Kao
glavno,Pangea se
rascepila na Gondvanu i
Lauraziju,a praokean
Tetis je idalje osta
isti.Dinosaurusi sada
ogromnih,ali i dosta
malih srazmera vladaju
novim kopnima,ali i
morima(Ichtiosaurus i
Elasmosaurus).Nebom
gospodare Pterosaurusi
i za njima se raĎaju
prve vrste
ptica(Archiopterics)
 Period krede,kao najdominantniji
period Mezozoika doneo je
svasta dobro i loše.Najvažnija
promena je bila cepanje
gondvane i laurazije na današnje
kontinente.Time su se stvorili
sedam novih predela i svaki je
bio unikatan po svojim
vrstama.Dinosaurusi su vladali i
dalje i ovo je bilo vreme
carnonivousa,najvećih mesojeda
medju dinosaurima.Njihova tri
najznačajnija predstavnika
su:Alosaurus,Gigantosaurus i
Tyranosaurus.
 Još na početku svog razvoja dele se na dve
velike grupe:
 Saurishija (Saurischia),
dinosaurus sa karličnim kostima
kao kod današnjih gmizavaca
 Ornitishija (Ornitischia),
sa skeletom kao kod ptica.
 Živeli su na zemlji, u vodi i vazduhu
Dinosaurusi
Ihtiosaurusi
Pterosaurusi
 MeĎu dinosaurusima bilo je puno džinova, ali
i patuljaka.
 Neki su bili dugački preko 25 m i teški 30-
50 t, a neki veličine današnjeg pileta i teški
2-3 kg.
 MeĎu dinosaurusima bilo je ogromnih
bezazlenih biljojeda i opasnih mesoždera.
 Biljojedi su bili krupni, spori i kretali se na
četiri noge, a vilice su im bile slabo
razvijene, često nalik ptičjem kljunu, sa
sitnim, ravnim zubima.
 Mesojedi su hodali na dve zadnje noge,
prednje su im koristile za pridržavanje
plena i imale su oštre, povijene kandže.
 TakoĎe, imali su snažno razvijene vilice sa
krupnim, oštrim i zašiljenim zubima.
 Ova vrsta predstavlja
najveću životinjsku
masu koja je ikada
hodala zemljom.Stručni
naziv im je
Sauropodi,što
znači”Gušterska
stopala”.Ovi divovi su
se,zbog dugog
vrata,hranili uglavnom
hranom sa drveća i
ponekim papratima iz
rane Jure.Hodali su
sporo,sa sve četiri
noge,a vrat je bio skoro
duplo duži od
repa.Živeli su u
krdima,i vladali su
kopnom do kraja krede.
Dužina 24 m
Dužina 27 m
Dužina 30 m
Dužina 37 m
Dužina 10 m
Težine oko 5 t
Dužina 6-9 m
Mali mozak
Trouglaste ploče i
bodlje
Dužina 8 m
 Dvonožni mesojedi imaju
naziv Teropoda, što znači
“Zversko Stopalo”. Stajali
su i trčali sa zadnje dve
noge koje su činile
najveće i najjače mišiće
njihovog tela. Imali su
male prednje udove,ali su
na njima imali
kandže, jednako oštre
kao i zubi u njihovim
čeljustima. Rep je bio vrlo
važan jer je uz noge
održavao balans velikog i
teškog tela.
Dužina 11-15 metara
Visina 6m
Težina 8-10 t
Prosečna dužina 2-4
m, neki i do 16m
Raspon krila i do 10
m
 Živeli su u
zajednicama, retko
sami.
 Mesojedi su se
grupisali da bi lakše
savladali plen, lovili su
u čoporima.
 Biljojedi su se u grupi
lakše branili od
neprijatelja.
 Dinosaurusi, poput
današnjih gmizavaca i
ptica, grade gnezda i
polažu jaja.
 Broj jaja u gnezdu bio
je oko 50 kom.
 Veličina jaja je bila
različita, najveća su
bila kao fudbalska
lopta.
 Po obliku, jaja su bila
duguljasta ili loptasta.
 Gnezda su obično
pravljena kao
ulegnuća u pesku
 Često su bila
obložena biljkama
 Mnogi dinosaurusi
su ležali na svojim
jajima
 Dinosaurusi su nestali pre oko
65 miliona godina.
 Postoje različite hipoteze o
njihovom nestanku.
 Jedna od njih je vezana za pad
ogromnog meteorita na Zemlju.
 Ako bi meteorit bio dovoljno
veliki, udar bi podigao takav
oblak prašine da bi stvorio
zaklon izmeĎu Zemlje i Sunca.
 Samim tim sunčevi zraci ne bi
dopirali do površine zemlje i
biljke ne bi mogle da sebi
stvaraju hranu procesom
fotosinteze.
 Usledilo bi izumiranje
biljojeda, a zatim i mesojeda
usled postepenog povećanja
nedostatka hrane.
Teropoda
evolucija ka pticama
(sitni brzi pernati grabljivci
kao velociraptor)
Terapsida
evolucija ka sisarima
Klasa gmizavaca dala je prelazne grupe ka
pticama i sisarima
 Najveći biljojed-Argentinosaurus
 Najveći mesojed-Gigantosaurus
 Najmanji biljojed-Mikropahicefalosaurus
 Najmanji mesojed-Compsognatus
 Najbrži trkač-Galimimus
 Najduže ime-Mikropahicefalosaurus
 Najkraće ime-Minmi
 Najstariji-Eoraptor
 Najpopularniji –Tiranosaurus rex
 Najpametniji –Troodon
 Najgluplji – Stegosaurus
 Najviše zuba- Hadrosaurus
 Najveća jaja- Hipselosaurus
 Prvi u svemiru- Majasaura

More Related Content

What's hot (20)

Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
 
Lanci ishrane
Lanci ishraneLanci ishrane
Lanci ishrane
 
Evolucija coveka
Evolucija covekaEvolucija coveka
Evolucija coveka
 
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evolucijiGeološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
 
Paleobiologija 2 lj 2015
Paleobiologija 2 lj 2015Paleobiologija 2 lj 2015
Paleobiologija 2 lj 2015
 
Ekosistem stajacih voda
Ekosistem stajacih vodaEkosistem stajacih voda
Ekosistem stajacih voda
 
List
List List
List
 
Ribe
RibeRibe
Ribe
 
Lanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramidaLanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramida
 
Ptice
PticePtice
Ptice
 
Nestajanje vrsta
Nestajanje vrstaNestajanje vrsta
Nestajanje vrsta
 
Sisari
SisariSisari
Sisari
 
Ekosistem
EkosistemEkosistem
Ekosistem
 
Vodozemci
VodozemciVodozemci
Vodozemci
 
Kožni sistem čoveka
Kožni sistem čovekaKožni sistem čoveka
Kožni sistem čoveka
 
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredineOsnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
 
Raznovrsnost ptica
Raznovrsnost pticaRaznovrsnost ptica
Raznovrsnost ptica
 
Opšte odlike zglavkara
Opšte odlike zglavkaraOpšte odlike zglavkara
Opšte odlike zglavkara
 
Vodozemci
VodozemciVodozemci
Vodozemci
 
Sistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanjeSistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanje
 

Viewers also liked (20)

Ptice raznovrsnost
Ptice raznovrsnostPtice raznovrsnost
Ptice raznovrsnost
 
Zanimljivosti sveta životinja
Zanimljivosti sveta životinjaZanimljivosti sveta životinja
Zanimljivosti sveta životinja
 
Sisari-opšte odlike
Sisari-opšte odlikeSisari-opšte odlike
Sisari-opšte odlike
 
Zglavkari ponavljanje
Zglavkari ponavljanjeZglavkari ponavljanje
Zglavkari ponavljanje
 
Gmizavci
GmizavciGmizavci
Gmizavci
 
Raznovrsnost carstva životinja
Raznovrsnost carstva životinjaRaznovrsnost carstva životinja
Raznovrsnost carstva životinja
 
Puževi
PuževiPuževi
Puževi
 
Glavonošci
GlavonošciGlavonošci
Glavonošci
 
Puzevi
PuzeviPuzevi
Puzevi
 
puževi
puževipuževi
puževi
 
Gmizavci
GmizavciGmizavci
Gmizavci
 
Milanović i Spasić
Milanović i SpasićMilanović i Spasić
Milanović i Spasić
 
Raznovrsnost gmizavaca
Raznovrsnost gmizavacaRaznovrsnost gmizavaca
Raznovrsnost gmizavaca
 
gramatika-ruskog-jezika-pdf
gramatika-ruskog-jezika-pdfgramatika-ruskog-jezika-pdf
gramatika-ruskog-jezika-pdf
 
Mekusci - 6. razred
Mekusci  - 6. razredMekusci  - 6. razred
Mekusci - 6. razred
 
šKoljke
šKoljkešKoljke
šKoljke
 
Mekušci
MekušciMekušci
Mekušci
 
Raznovrsnost sisara
Raznovrsnost sisaraRaznovrsnost sisara
Raznovrsnost sisara
 
Prelazak na kopneni način života
Prelazak na kopneni način životaPrelazak na kopneni način života
Prelazak na kopneni način života
 
Hordati
HordatiHordati
Hordati
 

Similar to Dinosaurusi

Milošev i Vukašinović
Milošev i VukašinovićMilošev i Vukašinović
Milošev i Vukašinovićdusanjerkovic
 
Mezozoik Jura.pptx
Mezozoik Jura.pptxMezozoik Jura.pptx
Mezozoik Jura.pptxJoSafet1
 
Filogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bicaFilogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bicaAnita Kliment
 
Плави кит - Грчевић Алекса
Плави кит - Грчевић АлексаПлави кит - Грчевић Алекса
Плави кит - Грчевић АлексаVioleta Djuric
 
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela VeljkovićL158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela VeljkovićNašaŠkola.Net
 
Sisari biologija 2
Sisari biologija 2Sisari biologija 2
Sisari biologija 2Andjelija05
 
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...PSK Avala
 
Bилин коњиц - Odonata
Bилин коњиц - OdonataBилин коњиц - Odonata
Bилин коњиц - OdonataVioleta Djuric
 
Nestanak životinjskih vrsta miljković, milinković
Nestanak životinjskih vrsta   miljković, milinkovićNestanak životinjskih vrsta   miljković, milinković
Nestanak životinjskih vrsta miljković, milinkovićdusanjerkovic
 

Similar to Dinosaurusi (20)

Milošev i Vukašinović
Milošev i VukašinovićMilošev i Vukašinović
Milošev i Vukašinović
 
Izumrli gmizavci
Izumrli gmizavciIzumrli gmizavci
Izumrli gmizavci
 
Mezozoik Jura.pptx
Mezozoik Jura.pptxMezozoik Jura.pptx
Mezozoik Jura.pptx
 
Filogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bicaFilogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bica
 
Amnioti(gmizavci i ptice).pptx
Amnioti(gmizavci i ptice).pptxAmnioti(gmizavci i ptice).pptx
Amnioti(gmizavci i ptice).pptx
 
Praistorija
PraistorijaPraistorija
Praistorija
 
PRAISTORIJA
PRAISTORIJAPRAISTORIJA
PRAISTORIJA
 
Vodozemci
VodozemciVodozemci
Vodozemci
 
Плави кит - Грчевић Алекса
Плави кит - Грчевић АлексаПлави кит - Грчевић Алекса
Плави кит - Грчевић Алекса
 
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela VeljkovićL158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
 
Sisari biologija 2
Sisari biologija 2Sisari biologija 2
Sisari biologija 2
 
Gmizavci
GmizavciGmizavci
Gmizavci
 
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
 
Bилин коњиц - Odonata
Bилин коњиц - OdonataBилин коњиц - Odonata
Bилин коњиц - Odonata
 
Nestanak životinjskih vrsta miljković, milinković
Nestanak životinjskih vrsta   miljković, milinkovićNestanak životinjskih vrsta   miljković, milinković
Nestanak životinjskih vrsta miljković, milinković
 
Poreklo i evolucija čoveka
Poreklo i evolucija čovekaPoreklo i evolucija čoveka
Poreklo i evolucija čoveka
 
Dokazi evolucije
Dokazi evolucijeDokazi evolucije
Dokazi evolucije
 
Morske zvezde
Morske zvezde Morske zvezde
Morske zvezde
 
Poreklo coveka ok
Poreklo coveka okPoreklo coveka ok
Poreklo coveka ok
 
Poreklo coveka ok
Poreklo coveka okPoreklo coveka ok
Poreklo coveka ok
 

More from Ena Horvat

Uslovi života na Zemlji
Uslovi života na ZemljiUslovi života na Zemlji
Uslovi života na ZemljiEna Horvat
 
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucijaPoreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucijaEna Horvat
 
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinjaOsnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinjaEna Horvat
 
Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta Ena Horvat
 
Kako biljke dobijaju imena
Kako biljke dobijaju imenaKako biljke dobijaju imena
Kako biljke dobijaju imenaEna Horvat
 
Erozija zemiljišta i širenje pustinja
Erozija zemiljišta i širenje pustinja Erozija zemiljišta i širenje pustinja
Erozija zemiljišta i širenje pustinja Ena Horvat
 
YE Otvoren um ne poznaje granice-srp
YE Otvoren um ne poznaje granice-srpYE Otvoren um ne poznaje granice-srp
YE Otvoren um ne poznaje granice-srpEna Horvat
 
YE Open mind knows no borders - eng
YE Open mind knows no borders - engYE Open mind knows no borders - eng
YE Open mind knows no borders - engEna Horvat
 
Gljive i lišajevi
Gljive i lišajeviGljive i lišajevi
Gljive i lišajeviEna Horvat
 
Fiziologija reprodukcije
Fiziologija reprodukcijeFiziologija reprodukcije
Fiziologija reprodukcijeEna Horvat
 
Skrivenosemenice-utvrdjivanje
Skrivenosemenice-utvrdjivanjeSkrivenosemenice-utvrdjivanje
Skrivenosemenice-utvrdjivanjeEna Horvat
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeEna Horvat
 
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanjeSistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanjeEna Horvat
 
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudova
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudovaOboljenja i povrede srca i krvnih sudova
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudovaEna Horvat
 
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.Ena Horvat
 
Oboljenja i zdravlje organa za disanje
Oboljenja i zdravlje organa za disanjeOboljenja i zdravlje organa za disanje
Oboljenja i zdravlje organa za disanjeEna Horvat
 
Vodozemci i ribe-ponavljanje
Vodozemci i ribe-ponavljanjeVodozemci i ribe-ponavljanje
Vodozemci i ribe-ponavljanjeEna Horvat
 

More from Ena Horvat (20)

Biodiverzitet
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
 
Uslovi života na Zemlji
Uslovi života na ZemljiUslovi života na Zemlji
Uslovi života na Zemlji
 
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucijaPoreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
 
Biodiverzitet
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
 
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinjaOsnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
 
Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta
 
Kako biljke dobijaju imena
Kako biljke dobijaju imenaKako biljke dobijaju imena
Kako biljke dobijaju imena
 
Erozija zemiljišta i širenje pustinja
Erozija zemiljišta i širenje pustinja Erozija zemiljišta i širenje pustinja
Erozija zemiljišta i širenje pustinja
 
Kisele kiše
Kisele kišeKisele kiše
Kisele kiše
 
YE Otvoren um ne poznaje granice-srp
YE Otvoren um ne poznaje granice-srpYE Otvoren um ne poznaje granice-srp
YE Otvoren um ne poznaje granice-srp
 
YE Open mind knows no borders - eng
YE Open mind knows no borders - engYE Open mind knows no borders - eng
YE Open mind knows no borders - eng
 
Gljive i lišajevi
Gljive i lišajeviGljive i lišajevi
Gljive i lišajevi
 
Fiziologija reprodukcije
Fiziologija reprodukcijeFiziologija reprodukcije
Fiziologija reprodukcije
 
Skrivenosemenice-utvrdjivanje
Skrivenosemenice-utvrdjivanjeSkrivenosemenice-utvrdjivanje
Skrivenosemenice-utvrdjivanje
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanjeSistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
 
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudova
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudovaOboljenja i povrede srca i krvnih sudova
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudova
 
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
 
Oboljenja i zdravlje organa za disanje
Oboljenja i zdravlje organa za disanjeOboljenja i zdravlje organa za disanje
Oboljenja i zdravlje organa za disanje
 
Vodozemci i ribe-ponavljanje
Vodozemci i ribe-ponavljanjeVodozemci i ribe-ponavljanje
Vodozemci i ribe-ponavljanje
 

Recently uploaded

Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaRazvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaNerkoJVG
 
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratProfesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratNerkoJVG
 
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile OpterecenjaREŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile OpterecenjaDanijeliriakaMcFlow1
 
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceprezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceSiniša Ćulafić
 

Recently uploaded (7)

OIR-V9.pptx
OIR-V9.pptxOIR-V9.pptx
OIR-V9.pptx
 
OIR12-L1.pptx
OIR12-L1.pptxOIR12-L1.pptx
OIR12-L1.pptx
 
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaRazvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
 
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratProfesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
 
OIR12-L2.pptx
OIR12-L2.pptxOIR12-L2.pptx
OIR12-L2.pptx
 
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile OpterecenjaREŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
 
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceprezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
 

Dinosaurusi

  • 2. Podela, karakteristike, način života, nestanak
  • 3.  Početkom 19. veka na nekoliko mesta u južnoj Engleskoj su pronaĎeni neobični fosili ogromnih kostiju koje nisu pripadale ni jednom tada poznatom organizmu.  Rekonstrukcija je ukazivala na neobične životinje koje su po graĎi skeleta podsećale na guštere.  Naziv dinosaurus potiče od grčkih reči deinos (strašan) i saurus (gušter), a dao ga je engleski zoolog, ser Ričard Oven, 1841.  Ljudski pogled na ova bića menjao se tokom vremena.  Prvo su zamišljani kao veliki, spori gmizavci i slikani su kao usamljene životinje koje lutaju po močvari, vukući za sobom svoje dugačke repove.  Tek krajem šezdesetih godina ovog veka, sa otkrićem deinonihusa (Deinonychus), bilo je jasno da to nije nikakav tromi gušter već visokospecijalizovan grabljivac, morfološki sličniji ptici nego gmizavcu.  Tada mala grupa paleontologa na čelu sa Džonom Ostromom iznosi viĎenje dinosaurusa kao toplokrvnih, društvenih životinja, savršeno prilagoĎenih uslovima svoje sredine.
  • 4.  Nakon što bi neki dinosaurus umro,njegovo meso bi ili istrunulo ili bilo hrana.Kosti pošto su ostajale vremenom su zapadale pod slojeve zemlje.Minerali iz zemlje ulaze u šupljine kostiju i drže ih čitavim.Usled pomeranja tla,kosti dolaze blizu zemljine površine u kompletu ili raštrkane.Erozija spira stene i fosil se otkriva malim delom ili potpuno.
  • 5.  Počinje pre skoro 250 miliona godina, kada se od primitivnih gmizavaca počinje razvijati dinosaurus i neke druge grupe prastarih životinja.  Najstariji poznati predstavnik dinosaurusa ili Dinosaurimorfa je eoraptor lunensis (Eoraptor lunensis)- što znači jutarnji kradljivac, pronaĎen u Argentini 1991.  Pronašao ga je Paul Sereno, paleontolog iz Čikaga. Starost ovog fosila iznosi oko 235 miliona godina.  Od tog vremena grupa dinosaurusa počinje naglu širenje i zauzima sve delove tadašnjeg kopna.  Više od 140 miliona godina dinosaurusi su bili neprikosnoveni gospodari sveta.
  • 6.  Era dinosaurusa je predstavljala ogroman preiod koji mi danas nazivamo Mezozoik (Srednji Vek Zemlje- srednje doba).Od pre 250 miliona godina, pa sve do pre 65 miliona godina pre nove ere,ovi džinovi su držali svoju vladavinu.Ipak,i vrste ovih divova su izumirale i raĎale se.Prema tome, Mezozoik se po vegetaciji i životinjskim vrstama delio na 3 dela:Trijas (250- 200),Jura (200-145) i Kreda (145-66) TRAJANJE PERIODA DINOSAURUSA TRIJAS JURA KREDA
  • 7.  Početkom Trijasa,dinosaurusi su bili malobrojni i ne tako dominantni u moru,ali ni na kopnu.Jedna od najranijih,čoveku poznatih vrsta dinosaurusa je Herrerasaurus,mali mesožder koji se hranio okeanskom ribom.U novom svetu,dinosaurusi su imali privilegije jer nisu imali prirodne neprijatelje.To je bio jedan od glavnih razloga zasto su oni opstali i vladali zemljom toliko veliki period.  Zemlja je tada imala jedno veliko kopno(Pangea) i praokean(Tetis).
  • 8. Period jure je doneo dosta velike promene u svetu tada.Kao glavno,Pangea se rascepila na Gondvanu i Lauraziju,a praokean Tetis je idalje osta isti.Dinosaurusi sada ogromnih,ali i dosta malih srazmera vladaju novim kopnima,ali i morima(Ichtiosaurus i Elasmosaurus).Nebom gospodare Pterosaurusi i za njima se raĎaju prve vrste ptica(Archiopterics)
  • 9.  Period krede,kao najdominantniji period Mezozoika doneo je svasta dobro i loše.Najvažnija promena je bila cepanje gondvane i laurazije na današnje kontinente.Time su se stvorili sedam novih predela i svaki je bio unikatan po svojim vrstama.Dinosaurusi su vladali i dalje i ovo je bilo vreme carnonivousa,najvećih mesojeda medju dinosaurima.Njihova tri najznačajnija predstavnika su:Alosaurus,Gigantosaurus i Tyranosaurus.
  • 10.  Još na početku svog razvoja dele se na dve velike grupe:  Saurishija (Saurischia), dinosaurus sa karličnim kostima kao kod današnjih gmizavaca  Ornitishija (Ornitischia), sa skeletom kao kod ptica.
  • 11.  Živeli su na zemlji, u vodi i vazduhu Dinosaurusi Ihtiosaurusi Pterosaurusi
  • 12.  MeĎu dinosaurusima bilo je puno džinova, ali i patuljaka.  Neki su bili dugački preko 25 m i teški 30- 50 t, a neki veličine današnjeg pileta i teški 2-3 kg.
  • 13.
  • 14.
  • 15.  MeĎu dinosaurusima bilo je ogromnih bezazlenih biljojeda i opasnih mesoždera.  Biljojedi su bili krupni, spori i kretali se na četiri noge, a vilice su im bile slabo razvijene, često nalik ptičjem kljunu, sa sitnim, ravnim zubima.  Mesojedi su hodali na dve zadnje noge, prednje su im koristile za pridržavanje plena i imale su oštre, povijene kandže.  TakoĎe, imali su snažno razvijene vilice sa krupnim, oštrim i zašiljenim zubima.
  • 16.
  • 17.  Ova vrsta predstavlja najveću životinjsku masu koja je ikada hodala zemljom.Stručni naziv im je Sauropodi,što znači”Gušterska stopala”.Ovi divovi su se,zbog dugog vrata,hranili uglavnom hranom sa drveća i ponekim papratima iz rane Jure.Hodali su sporo,sa sve četiri noge,a vrat je bio skoro duplo duži od repa.Živeli su u krdima,i vladali su kopnom do kraja krede.
  • 23. Dužina 6-9 m Mali mozak Trouglaste ploče i bodlje
  • 25.  Dvonožni mesojedi imaju naziv Teropoda, što znači “Zversko Stopalo”. Stajali su i trčali sa zadnje dve noge koje su činile najveće i najjače mišiće njihovog tela. Imali su male prednje udove,ali su na njima imali kandže, jednako oštre kao i zubi u njihovim čeljustima. Rep je bio vrlo važan jer je uz noge održavao balans velikog i teškog tela.
  • 26.
  • 27. Dužina 11-15 metara Visina 6m Težina 8-10 t
  • 28. Prosečna dužina 2-4 m, neki i do 16m
  • 29. Raspon krila i do 10 m
  • 30.  Živeli su u zajednicama, retko sami.  Mesojedi su se grupisali da bi lakše savladali plen, lovili su u čoporima.  Biljojedi su se u grupi lakše branili od neprijatelja.
  • 31.
  • 32.
  • 33.  Dinosaurusi, poput današnjih gmizavaca i ptica, grade gnezda i polažu jaja.  Broj jaja u gnezdu bio je oko 50 kom.  Veličina jaja je bila različita, najveća su bila kao fudbalska lopta.  Po obliku, jaja su bila duguljasta ili loptasta.
  • 34.  Gnezda su obično pravljena kao ulegnuća u pesku  Često su bila obložena biljkama  Mnogi dinosaurusi su ležali na svojim jajima
  • 35.  Dinosaurusi su nestali pre oko 65 miliona godina.  Postoje različite hipoteze o njihovom nestanku.  Jedna od njih je vezana za pad ogromnog meteorita na Zemlju.  Ako bi meteorit bio dovoljno veliki, udar bi podigao takav oblak prašine da bi stvorio zaklon izmeĎu Zemlje i Sunca.  Samim tim sunčevi zraci ne bi dopirali do površine zemlje i biljke ne bi mogle da sebi stvaraju hranu procesom fotosinteze.  Usledilo bi izumiranje biljojeda, a zatim i mesojeda usled postepenog povećanja nedostatka hrane.
  • 36. Teropoda evolucija ka pticama (sitni brzi pernati grabljivci kao velociraptor) Terapsida evolucija ka sisarima Klasa gmizavaca dala je prelazne grupe ka pticama i sisarima
  • 37.  Najveći biljojed-Argentinosaurus  Najveći mesojed-Gigantosaurus  Najmanji biljojed-Mikropahicefalosaurus  Najmanji mesojed-Compsognatus  Najbrži trkač-Galimimus  Najduže ime-Mikropahicefalosaurus  Najkraće ime-Minmi  Najstariji-Eoraptor  Najpopularniji –Tiranosaurus rex  Najpametniji –Troodon  Najgluplji – Stegosaurus  Najviše zuba- Hadrosaurus  Najveća jaja- Hipselosaurus  Prvi u svemiru- Majasaura