SlideShare a Scribd company logo
1 of 25
Preci današnjeg čoveka
Gde je započela evolucija čoveka?
• U Africi.
• Iako se brojni fosili pronalaze širom planete,
najveći broj njih pronađen je upravo u Africi
(centralna i jugoistočna Afrika).
• Preci ‘’modernog čoveka’’ živeli su u Africi do
pre oko 70.000 godina, a nakon tog prvo prešli
u Evropu, zatim pre oko 30.000 godina naselili
su Australiju a pre oko 15.000 Ameriku.
Zašto je počela evolucija čoveka?
• Teorija o promeni klime.
• Klima je postajala sve suvlja, drveće je postalo
ređe, tj. nastajali su prostori visoke trave sa
pojedinačnim drvećem-savane.
• Primati silaze sa drveća u potrazi za hranom.
• Počinju da se kreću dvonožno.
• Tek nakon toga kreće povećanje kranijalnog
kapaciteta.
Kada je započela evolucija čoveka?
• U periodu pre oko 7 miliona godina kada je živeo
poslednji zajednički predak čoveka i šimpanze.
Evolutivna linija koja vodi od
zajedničkog pretka do današnje
vrste razumnog čoveka
obuhvala je tri roda:
1. Ardipithecus
2. Australopithecus
3. Homo
Poslednji
zajednički
predak
• Povećanje kranijalnog (moždanog) kapaciteta;
• Uspravan hod;
• Dvonožno (bipedalno) kretanje ;
• Pokretan palac i celokupna šaka.
Najvažnije odlike evolucije čoveka
Fosili u okviru ljudskog roda
Ardipithecus
• Najstariji predak.
• Najstariji fosilni nalazi, stari 7 miliona godina.
• Pronađeni u centralnoj Africi u Čadu.
• Kranijalni kapacitet oko 360 cm3 , primitiviji od
današnjih šimpanza.
• Kretao se uspravno i dvonožno, ali i po drveću
(stopla i dalje sposobna za hvatanje).
• Hranio se biljkama u šumama i savanama.
• Najpoznatiji je Ardi, ženskog pola, visoka 120 cm i
teška 50 kg, živeo pre oko 4.4 miliona godina.
• Fosil pronađen
1994. godine u
Etiopiji.
• Pronašao ga je
student.
• 15 godina su ga
naučnici
proučavali i tek
2009. godine
izlaze zvanični
podaci u
magazinu
Science.
Ardi (Ardipithecus ramidus)
Australopithecus
• Živeo pre oko 4 miliona godina.
• Fosili pronađeni u Keniji, Etiopiji. Čadu, Tanzaniji.
• Kranijalni kapacitet bio je od 400-450 cm3 .
• Visina od 100-150 cm, težina oko 30 kg.
• Kretali su se uspravno po savanama.
• Stopala više nemaju spsobnost prihvatanja.
• Jeli su voće i lišće.
• Ovom rodu pripada poznati fosil Lusi, ženskog
pola, živela pre oko 3.2 miliona godina.
• Koristio je kamen kao oruđe.
Lusi (Australopithecus afarensis)
• Fosil pronađen
1972. godine.
• Ime je dobila po
pesmi grupe The
Beatles ‘Lucy in
the sky with with
Diamonds’’ koja
je neprestano
svirala u
istraživačkom
kampu.
Rod Homo
• Pojavio se pre oko 2.4 miliona godina u Africi.
• Obuhvata nekoliko važnih vrsta:
-Homo habilis
-Homo erectus
-Homo sapiens neanertalensis
-Homo sapiens sapiens
Spretan čovek
(Homo habilis)
• 2.4-1.5 miliona godina u Africi.
• Visine oko 1.3 m, težine 30-40 kg.
• Imao je veći mozak (oko 600 cm3) i manje zube.
• Prvi je izrađivao i koristio oruđe od kamena npr.
kamene oštrice za sečenje mesa.
• Na osnovu građe zuba zaključeno je da je jeo i
biljnu i životinjsku hranu.
• Neki naučnici ga ne priznaju kao posebnu vrstu.
Homo habilis-
fosil i
rekonstrukcija
Kameno oruđe
Uspravan čovek
(Homo erectus)
• 1.8 miliona-300.000 godina.
• Telesne proporcije su bile raznovrsne.
• Imao je veći mozak (u proseku oko 900 cm3).
• Umeo je da koristi vatru.
• Pre jela, obrađivao je hranu (pečenje, kuvanje).
• Imao je manju vilicu i zube slične čovekovim.
• Živeo je u grupama.
• Izrađivao je oruđe od kamena, drveta i kostiju.
• Fosili su pronađeni u Africi, Aziji i Evropi-migracije.
• Od njega su nastali neandertalski čovek i razuman
čovek.
Homo erectus-
fosil i
rekonstrukcija
Oruđe
Vatra
Neandertalac (Homo
neanderthalensis)
• 230.000-30.000 godina.
• Ime dobio po mestu Neandertal.
• Bili su niski, zdepasti i snažni (prilagođein na
hladnu klimu), visine oko 168 cm.
• Imao je veći mozak u osnosu na današnjeg čoveka
(u proseku oko 1450 cm3).
• Lovio mamute i krzno koristio za oblačenje.
• Brinuo o bolesnima i zakopavao mrtve.
• Živeo je u Africi, Evropi i Aziji.
Razuman čovek (Homo
sapiens)
• Pojavio se pre oko 200.000 godina u Africi, a posle migrirao na
sve kontinente.
• Kranijalni kapacitet oko 1350 cm3 .
• Najpoznatiji nalazi u Francuskoj (Cro-magnon)-Kromanjonski
čovek.
• Viši stas, finije crte lica, visoko čelo, vilice i lukovi iznad očiju
manje izraženi.
• Izrađivao je raznovrsna oruđa i oružja, ukrasne predmete,
odeću.
• Nađeni su brojni crteži u pećinama.
• Počeo je da gaji biljke i životinje, te prešao na sedalački način
života.
Kromanjonski čovek
Ljudi danas
• Preko 7.000.000.000 ljudi na planeti.
• Najveći broj u Aziji.
• Svi ljudi danas pripadnici su iste vrste, ali sa različitim
spoljašnjim osobinama-adaptacija na uslove sredine.
• Tri tipa:
-negroidni (crnački)-Afrika, J. Amerika, Australija
-mongoloidni (žuti)-Azija, Sev. Amerika (eskimi i indijanci)
-kavkazoidni (evropeidni)-izvorno stanovništvo Evrope
ČOVEK-kosmopolitska vrsta
• Vrsta koja naseljava ceo svet.

More Related Content

What's hot

Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evolucijiGeološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evolucijiIvana Damnjanović
 
Geološka doba, kalendar života
Geološka doba, kalendar životaGeološka doba, kalendar života
Geološka doba, kalendar životaAdrijana Vereš
 
Faktori ugrožavanja i zaštita životinja
Faktori ugrožavanja i zaštita životinjaFaktori ugrožavanja i zaštita životinja
Faktori ugrožavanja i zaštita životinjaEna Horvat
 
Geološka doba
Geološka dobaGeološka doba
Geološka dobaEna Horvat
 
Evolucija čoveka, 7. razred
Evolucija čoveka, 7. razredEvolucija čoveka, 7. razred
Evolucija čoveka, 7. razredplavaplaneta
 
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.Ena Horvat
 
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucijeltixomir
 
Genetika čoveka
Genetika čovekaGenetika čoveka
Genetika čovekaEna Horvat
 
5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja
5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja
5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanjaltixomir
 
вештачка селекција
вештачка селекцијавештачка селекција
вештачка селекцијаFilip Gnjatovic
 
Klasifikacija drvo zivota
Klasifikacija   drvo zivotaKlasifikacija   drvo zivota
Klasifikacija drvo zivotasaculatac
 

What's hot (20)

Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evolucijiGeološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
 
Čulni sistem čoveka
Čulni sistem čovekaČulni sistem čoveka
Čulni sistem čoveka
 
Geološka doba, kalendar života
Geološka doba, kalendar životaGeološka doba, kalendar života
Geološka doba, kalendar života
 
Specijacija.pdf
Specijacija.pdfSpecijacija.pdf
Specijacija.pdf
 
Dokazi evolucije
Dokazi evolucijeDokazi evolucije
Dokazi evolucije
 
Šta je genetika
Šta je genetikaŠta je genetika
Šta je genetika
 
Homeostaza.pdf
Homeostaza.pdfHomeostaza.pdf
Homeostaza.pdf
 
Faktori ugrožavanja i zaštita životinja
Faktori ugrožavanja i zaštita životinjaFaktori ugrožavanja i zaštita životinja
Faktori ugrožavanja i zaštita životinja
 
Evolucija primata
Evolucija primataEvolucija primata
Evolucija primata
 
Geološka doba
Geološka dobaGeološka doba
Geološka doba
 
Evolucija čoveka, 7. razred
Evolucija čoveka, 7. razredEvolucija čoveka, 7. razred
Evolucija čoveka, 7. razred
 
Populacija
PopulacijaPopulacija
Populacija
 
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
 
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
 
Genetika čoveka
Genetika čovekaGenetika čoveka
Genetika čoveka
 
5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja
5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja
5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja
 
вештачка селекција
вештачка селекцијавештачка селекција
вештачка селекција
 
Tamna faza fotosinteze
Tamna faza fotosintezeTamna faza fotosinteze
Tamna faza fotosinteze
 
Kičmena moždina
Kičmena moždinaKičmena moždina
Kičmena moždina
 
Klasifikacija drvo zivota
Klasifikacija   drvo zivotaKlasifikacija   drvo zivota
Klasifikacija drvo zivota
 

Similar to Preci današnjeg čoveka

Similar to Preci današnjeg čoveka (20)

Preci danasnjeg coveka
Preci danasnjeg covekaPreci danasnjeg coveka
Preci danasnjeg coveka
 
Еволуција човека
Еволуција човекаЕволуција човека
Еволуција човека
 
Еволуција човека
Еволуција човека Еволуција човека
Еволуција човека
 
Evolucija coveka
Evolucija covekaEvolucija coveka
Evolucija coveka
 
Cocoeka.ppt
Cocoeka.pptCocoeka.ppt
Cocoeka.ppt
 
Znanjem do saznanja
Znanjem do saznanjaZnanjem do saznanja
Znanjem do saznanja
 
Praistorija
PraistorijaPraistorija
Praistorija
 
преци данашњег човека
преци данашњег човекапреци данашњег човека
преци данашњег човека
 
2.praistorija 1
2.praistorija 12.praistorija 1
2.praistorija 1
 
Psihologija filogeneza
Psihologija   filogenezaPsihologija   filogeneza
Psihologija filogeneza
 
PRAISTORIJA
PRAISTORIJAPRAISTORIJA
PRAISTORIJA
 
Izumrli gmizavci
Izumrli gmizavciIzumrli gmizavci
Izumrli gmizavci
 
Put ka usponu
Put ka usponuPut ka usponu
Put ka usponu
 
Mezozoik Jura.pptx
Mezozoik Jura.pptxMezozoik Jura.pptx
Mezozoik Jura.pptx
 
Poreklo zivota i fosili M.Jevtic i M.Eric
Poreklo zivota i fosili M.Jevtic i M.EricPoreklo zivota i fosili M.Jevtic i M.Eric
Poreklo zivota i fosili M.Jevtic i M.Eric
 
Dinosaurusi 2
Dinosaurusi 2Dinosaurusi 2
Dinosaurusi 2
 
Poreklo coveka ok
Poreklo coveka okPoreklo coveka ok
Poreklo coveka ok
 
Poreklo coveka ok
Poreklo coveka okPoreklo coveka ok
Poreklo coveka ok
 
Dinosaurusi
DinosaurusiDinosaurusi
Dinosaurusi
 
Filogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bicaFilogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bica
 

More from Ena Horvat

Uslovi života na Zemlji
Uslovi života na ZemljiUslovi života na Zemlji
Uslovi života na ZemljiEna Horvat
 
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucijaPoreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucijaEna Horvat
 
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinjaOsnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinjaEna Horvat
 
Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta Ena Horvat
 
Kako biljke dobijaju imena
Kako biljke dobijaju imenaKako biljke dobijaju imena
Kako biljke dobijaju imenaEna Horvat
 
Erozija zemiljišta i širenje pustinja
Erozija zemiljišta i širenje pustinja Erozija zemiljišta i širenje pustinja
Erozija zemiljišta i širenje pustinja Ena Horvat
 
YE Otvoren um ne poznaje granice-srp
YE Otvoren um ne poznaje granice-srpYE Otvoren um ne poznaje granice-srp
YE Otvoren um ne poznaje granice-srpEna Horvat
 
YE Open mind knows no borders - eng
YE Open mind knows no borders - engYE Open mind knows no borders - eng
YE Open mind knows no borders - engEna Horvat
 
Gljive i lišajevi
Gljive i lišajeviGljive i lišajevi
Gljive i lišajeviEna Horvat
 
Fiziologija reprodukcije
Fiziologija reprodukcijeFiziologija reprodukcije
Fiziologija reprodukcijeEna Horvat
 
Skrivenosemenice-utvrdjivanje
Skrivenosemenice-utvrdjivanjeSkrivenosemenice-utvrdjivanje
Skrivenosemenice-utvrdjivanjeEna Horvat
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeEna Horvat
 
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanjeSistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanjeEna Horvat
 
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudova
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudovaOboljenja i povrede srca i krvnih sudova
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudovaEna Horvat
 
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.Ena Horvat
 
Oboljenja i zdravlje organa za disanje
Oboljenja i zdravlje organa za disanjeOboljenja i zdravlje organa za disanje
Oboljenja i zdravlje organa za disanjeEna Horvat
 
Vodozemci i ribe-ponavljanje
Vodozemci i ribe-ponavljanjeVodozemci i ribe-ponavljanje
Vodozemci i ribe-ponavljanjeEna Horvat
 

More from Ena Horvat (20)

Biodiverzitet
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
 
Uslovi života na Zemlji
Uslovi života na ZemljiUslovi života na Zemlji
Uslovi života na Zemlji
 
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucijaPoreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
Poreklo čoveka-biološka i kulturna evolucija
 
Biodiverzitet
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
 
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinjaOsnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
Osnovne razlike između gljiva, biljaka i životinja
 
Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta Gubitak biodiverziteta
Gubitak biodiverziteta
 
Kako biljke dobijaju imena
Kako biljke dobijaju imenaKako biljke dobijaju imena
Kako biljke dobijaju imena
 
Erozija zemiljišta i širenje pustinja
Erozija zemiljišta i širenje pustinja Erozija zemiljišta i širenje pustinja
Erozija zemiljišta i širenje pustinja
 
Kisele kiše
Kisele kišeKisele kiše
Kisele kiše
 
YE Otvoren um ne poznaje granice-srp
YE Otvoren um ne poznaje granice-srpYE Otvoren um ne poznaje granice-srp
YE Otvoren um ne poznaje granice-srp
 
YE Open mind knows no borders - eng
YE Open mind knows no borders - engYE Open mind knows no borders - eng
YE Open mind knows no borders - eng
 
Gljive i lišajevi
Gljive i lišajeviGljive i lišajevi
Gljive i lišajevi
 
Fiziologija reprodukcije
Fiziologija reprodukcijeFiziologija reprodukcije
Fiziologija reprodukcije
 
Skrivenosemenice-utvrdjivanje
Skrivenosemenice-utvrdjivanjeSkrivenosemenice-utvrdjivanje
Skrivenosemenice-utvrdjivanje
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanjeSistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
 
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudova
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudovaOboljenja i povrede srca i krvnih sudova
Oboljenja i povrede srca i krvnih sudova
 
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
Krv. Odbrambene sposobnosti organizma.
 
Oboljenja i zdravlje organa za disanje
Oboljenja i zdravlje organa za disanjeOboljenja i zdravlje organa za disanje
Oboljenja i zdravlje organa za disanje
 
Vodozemci i ribe-ponavljanje
Vodozemci i ribe-ponavljanjeVodozemci i ribe-ponavljanje
Vodozemci i ribe-ponavljanje
 

Preci današnjeg čoveka

  • 2. Gde je započela evolucija čoveka? • U Africi. • Iako se brojni fosili pronalaze širom planete, najveći broj njih pronađen je upravo u Africi (centralna i jugoistočna Afrika). • Preci ‘’modernog čoveka’’ živeli su u Africi do pre oko 70.000 godina, a nakon tog prvo prešli u Evropu, zatim pre oko 30.000 godina naselili su Australiju a pre oko 15.000 Ameriku.
  • 3. Zašto je počela evolucija čoveka? • Teorija o promeni klime. • Klima je postajala sve suvlja, drveće je postalo ređe, tj. nastajali su prostori visoke trave sa pojedinačnim drvećem-savane. • Primati silaze sa drveća u potrazi za hranom. • Počinju da se kreću dvonožno. • Tek nakon toga kreće povećanje kranijalnog kapaciteta.
  • 4. Kada je započela evolucija čoveka? • U periodu pre oko 7 miliona godina kada je živeo poslednji zajednički predak čoveka i šimpanze.
  • 5. Evolutivna linija koja vodi od zajedničkog pretka do današnje vrste razumnog čoveka obuhvala je tri roda: 1. Ardipithecus 2. Australopithecus 3. Homo Poslednji zajednički predak
  • 6. • Povećanje kranijalnog (moždanog) kapaciteta; • Uspravan hod; • Dvonožno (bipedalno) kretanje ; • Pokretan palac i celokupna šaka. Najvažnije odlike evolucije čoveka
  • 7. Fosili u okviru ljudskog roda
  • 8.
  • 9. Ardipithecus • Najstariji predak. • Najstariji fosilni nalazi, stari 7 miliona godina. • Pronađeni u centralnoj Africi u Čadu. • Kranijalni kapacitet oko 360 cm3 , primitiviji od današnjih šimpanza. • Kretao se uspravno i dvonožno, ali i po drveću (stopla i dalje sposobna za hvatanje). • Hranio se biljkama u šumama i savanama. • Najpoznatiji je Ardi, ženskog pola, visoka 120 cm i teška 50 kg, živeo pre oko 4.4 miliona godina.
  • 10. • Fosil pronađen 1994. godine u Etiopiji. • Pronašao ga je student. • 15 godina su ga naučnici proučavali i tek 2009. godine izlaze zvanični podaci u magazinu Science. Ardi (Ardipithecus ramidus)
  • 11.
  • 12. Australopithecus • Živeo pre oko 4 miliona godina. • Fosili pronađeni u Keniji, Etiopiji. Čadu, Tanzaniji. • Kranijalni kapacitet bio je od 400-450 cm3 . • Visina od 100-150 cm, težina oko 30 kg. • Kretali su se uspravno po savanama. • Stopala više nemaju spsobnost prihvatanja. • Jeli su voće i lišće. • Ovom rodu pripada poznati fosil Lusi, ženskog pola, živela pre oko 3.2 miliona godina. • Koristio je kamen kao oruđe.
  • 13. Lusi (Australopithecus afarensis) • Fosil pronađen 1972. godine. • Ime je dobila po pesmi grupe The Beatles ‘Lucy in the sky with with Diamonds’’ koja je neprestano svirala u istraživačkom kampu.
  • 14.
  • 15. Rod Homo • Pojavio se pre oko 2.4 miliona godina u Africi. • Obuhvata nekoliko važnih vrsta: -Homo habilis -Homo erectus -Homo sapiens neanertalensis -Homo sapiens sapiens
  • 16. Spretan čovek (Homo habilis) • 2.4-1.5 miliona godina u Africi. • Visine oko 1.3 m, težine 30-40 kg. • Imao je veći mozak (oko 600 cm3) i manje zube. • Prvi je izrađivao i koristio oruđe od kamena npr. kamene oštrice za sečenje mesa. • Na osnovu građe zuba zaključeno je da je jeo i biljnu i životinjsku hranu. • Neki naučnici ga ne priznaju kao posebnu vrstu.
  • 18. Uspravan čovek (Homo erectus) • 1.8 miliona-300.000 godina. • Telesne proporcije su bile raznovrsne. • Imao je veći mozak (u proseku oko 900 cm3). • Umeo je da koristi vatru. • Pre jela, obrađivao je hranu (pečenje, kuvanje). • Imao je manju vilicu i zube slične čovekovim. • Živeo je u grupama. • Izrađivao je oruđe od kamena, drveta i kostiju. • Fosili su pronađeni u Africi, Aziji i Evropi-migracije. • Od njega su nastali neandertalski čovek i razuman čovek.
  • 20. Neandertalac (Homo neanderthalensis) • 230.000-30.000 godina. • Ime dobio po mestu Neandertal. • Bili su niski, zdepasti i snažni (prilagođein na hladnu klimu), visine oko 168 cm. • Imao je veći mozak u osnosu na današnjeg čoveka (u proseku oko 1450 cm3). • Lovio mamute i krzno koristio za oblačenje. • Brinuo o bolesnima i zakopavao mrtve. • Živeo je u Africi, Evropi i Aziji.
  • 21.
  • 22. Razuman čovek (Homo sapiens) • Pojavio se pre oko 200.000 godina u Africi, a posle migrirao na sve kontinente. • Kranijalni kapacitet oko 1350 cm3 . • Najpoznatiji nalazi u Francuskoj (Cro-magnon)-Kromanjonski čovek. • Viši stas, finije crte lica, visoko čelo, vilice i lukovi iznad očiju manje izraženi. • Izrađivao je raznovrsna oruđa i oružja, ukrasne predmete, odeću. • Nađeni su brojni crteži u pećinama. • Počeo je da gaji biljke i životinje, te prešao na sedalački način života.
  • 24. Ljudi danas • Preko 7.000.000.000 ljudi na planeti. • Najveći broj u Aziji. • Svi ljudi danas pripadnici su iste vrste, ali sa različitim spoljašnjim osobinama-adaptacija na uslove sredine. • Tri tipa: -negroidni (crnački)-Afrika, J. Amerika, Australija -mongoloidni (žuti)-Azija, Sev. Amerika (eskimi i indijanci) -kavkazoidni (evropeidni)-izvorno stanovništvo Evrope
  • 25. ČOVEK-kosmopolitska vrsta • Vrsta koja naseljava ceo svet.

Editor's Notes

  1. http://humanorigins.si.edu/evidence/human-family-tree
  2. Nego ga ubrajaju ili u Autralopitthecus ili H. Erectus, Its name, which means ‘handy man’, was given in 1964 because this species was thought to represent the first maker of stone tools.  Currently, the oldest stone tools are dated slightly older than the oldest evidence of the genus Homo.
  3. Nego ga ubrajaju ili u Autralopitthecus ili H. erectus
  4. Pre oko 50.000 godina pojava govora http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=129083762