2. LA VIA CAMPESINA
međunarodni pokret seljaka, malih
i srednjih proizvođača hrane,
bezemljaša, ruralnih žena,
autohtonog stanovništva, ruralne
mladeži i poljoprivrednih radnika
BORE SE:
- Za suverenitet u prehrani
- Protiv otimanja zemlje
3. PROBLEMATIKA
PROIZVODNJE HRANE U 21. STOLJEĆU
Dućani su puni hrane, u čemu je problem?!
PRILIKE SE MIJENJAJU – I TO BRZO!
- Kraj ere fosilnih goriva
- Klimatske promjene
- Hrana je postala tržišna roba, statusno i
praktično izjednačena bilo kojoj drugoj robi
4. VI trebate znati da je naš sustav prehrane vrlo
ranjiv i da može iznenada kolabirati
VI trebate biti svjesni da ranjivost naše
prehrane još nije postala politička tema, pa
nitko ne preuzima odgovornost da mobilizira
stanovništvo da djeluje na umanjivanju te
ranjivosti prikladnim mjerama
VI imate interesa da se lokalno
samoorganizirate i zaštitite od mogućeg
kolapsa centraliziranog sustava prehrane
5. O STUPOVIMA NAŠE PREHRANE
KOJI POKAZUJU OZBILJNE
ZNAKOVE ZAMORA
MATERIJALA
7. Ekstrapolacija prošlih trendova – neprimjenjiva!
JEFTINA NAFTA – NIKADA VIŠE!
Cijena nafte iza II svjetskog rata bila je 1$/barrel
Fokus planiranja
Proizvodnja konvencionalne nafte opada
The Petroleum Plateau
4,5 do 6,7 % godišnje ! By Richard Heinberg
(MuseLetter #135 May 2003)
8. Za svaku kaloriju koju dobijete iz hrane
trebalo je 7 – 10 kalorija iz fosilnih goriva!
USA 1840. g. USA 2010. g.
- 17 mil. stanovnika - > 300 mil. stanovnika
- 12 mil. farmera (70%) - 2 mil. farmera (< 1%)
Moderna poljoprivreda je de facto pretvaranje
nafte u hranu na krajnje rasipan način!
9. ŠTO NAM DAJU FOSILNA GORIVA
UMJETNA GNOJIVA
Bez Haber-Bosch postupka 40% svijeta ne bi bilo tu!
ZAŠTITNA SREDSTVA
Bez njih je nemoguće imati golema polja pod
monokulturama
SNAGU
Pogon za poljoprivrednu mehanizaciju i transport
9
10. INDUSTRIJALIZACIJA POLJOPRIVREDE
- Kratki pregled nekih prelomnih događaja -
- 1840. pojava prvih strojeva
- 1903. početak pravljenja staklenih tegli puhanjem
- 1910. sintetiziranje dušićnih gnojiva + traktori na naftu
- 1920. sintetizirani vitamini A i D / početak stočarstva u
zatvorenim prostorima (problemi s bolestima)
- 1930. početak proizvodnje smrznute hrane + početak
proizvodnje kućnih hladnjaka
- 1940-tih početak primjene antibiotika u stočarstvu
Oko 40% žitarica i 75% soje ide na prehranu stoke,
pritom gubeći 60-80% nutritivnih vrijednosti.
10
11. energija koju dobijete iz sustava_____
EROEI = energija koju ste uložili u njeno pridobivanje
Nafta Hrana
Do 1960. Predindustrijska poljop.
EROEI 100 EROEI 5 – 50
Danas Industrijska poljoprivreda
EROEI 10 EROEI 0,1
Danas: kriza nafte = kriza hrane
12. KLIMATSKA/EKOLOŠKA KRIZA
- Smanjivanje uroda zbog porasta temperature
- Podizanje razine mora 1,8 m do 2100. (sa 0,9 m
potapa se polovica rižinih polja Bangladeša i 17 ušća
velikih azijskih rijeka s najplodnijim rižinim poljima)
- Mijenjanje režima oborina / podzemnih voda
- Erozija – vodna i eolska
- Invazivne vrste
- Nove bolesti, novi nametnici
U 58 zemalja na snazi je zabrana izvoza hrane!
12
13. KRIZA VODE
Poljoprivreda troši 70% svjetske vode
(voda nema zamjenu!)
- Za dnevnu prehranu prosječnog Zemljanina troši se
3000 l vode
- Za proizvesti 1 tonu žita treba 1000-3000 m3 vode
- Pod sustavima irigacije je 18% poljoprivrednih površina
svijeta od kojih se dobiva 40% hrane
- Prekomjernim crpljenjem podzemnih voda dobiva se
10% svjetske hrane
- Otpadne vode naselja izvor onečišćenja, a ne resurs
Nužna temeljna promjena načina korištenja vode!
13
14. PRIVATIZACIJA SJEMENA
Do nedavno nezanimljiv posao postao je biznis
vrijedan 32 milijarde $ !
Kako je uz pomoć novih tehnologija sjeme
oduzeto seljaku?
- Hibridi (od 1930. g.) traju 1 sezonu
- Kontrolirano vlasništvo / patenti
- Prilagođavanje zakonodavnog okvira
80% sjemena su hibridi ili patenti
14
15. PRIVATIZACIJA SJEMENA
- POSLJEDICE -
Deset najvećih korporacija kontrolira 70%
svjetskog tržišta sjemena!
Uništavanje bioraznolikosti:
- Nekada seljaci koristili 5000 vrsta za hranu
- Industrijski lanci koriste 150 vrsta
Nema sjemena za izvanredne situacije!
15
16. PRIVATIZACIJA PREHRAMBENOG LANCA
Korporacije kontroliraju:
- proizvodnju sjemena i sadnog materijala
- visokotonažnu proizvodnju glavnih
poljoprivrednih proizvoda za ljudsku i stočnu hranu
- proizvodnju mesa i ribe
- proizvodnju koncentrata za stoku, perad i ribu
- proizvodnju umjetnih gnojiva
- proizvodnju zaštitnih sredstava
- veleprodaju i maloprodaju
- zakonodavstvo i međunarodna pravila
16
17. OTIMANJE ZEMLJE
Više cijene nafte rezultiraju višim cijenama
hrane i većom potražnjom biogoriva. Gdje
jeftino zakupiti zemlju i zaraditi na ovome?!
Globalno zakupljeno 79,9 mil. hektara,
od toga 50,7 mil. hektara u Africi!
Prosječno se zakupljuje 40 000 hektara
Liberija: 5 $/ha/g; Etiopija: 2 $/ha/g
Južni Sudan: 2,5 ¢/ha/g
Najveći kupci: mirovinski fondovi
(WB i MMF to zovu “odgovorno
investiranje u poljoprivredu”) 17
18. Ovisnost cijena produkata industrijske
poljoprivrede od cijena nafte
CIJENE HRANE, izvor: WB (indeks 2000. = 100) UVOZ NAFTE U EU
Indeks cijena 2006. 2011. • 280 mlrd. $
Hrana ukupno 124 284 • 412 mlrd. $
Riža 129 229
Pšenica 130 281 Hrvatska uvozi:
Kukuruz 122 319
>50% energije i
Uljarice 127 321
>50% hrane
Šećer 120 348
Zaključak se sam nameče:
Bez vlastitih OIE i vlastite hrane, naš put u oskudicu
čak i u osnovnim egzistencijalnim potrebama je
potpuno izvjestan
19. SITUACIJA U HRVATSKOJ
- Poljoprivredno zemljište -
Koliko? DZS –1,3 mil.ha; SOR –2,7 mil.ha
“Možemo nahraniti Europu?!” – tlo je kiselo,
žedno i jalovo. U pedesetak godina izgubili
smo 50-70% humusa (važno za CC).
19
20. SITUACIJA U HRVATSKOJ
- Poljoprivredno zemljište - vlasništvo -
“Zemlja zemljacima i političkim ortacima”
- 5% proizvođača koristi 50% poljop. zemljišta
- 1% proizvođača ubire 40% poticaja
Strategija navodnjavanja iz 2007.
-Vlasniku do 5 ha omogućeno sufinanciranje
do 30% novca za navodnjavanje
- Vlasniku više od 200 ha sufinanciranje 80%
Ogromna nepravda prema malima!
20
21. SITUACIJA U HRVATSKOJ
- POLJOPRIVREDA -
- Uvozna ovisnost > 50%
- Prenamjenom zemljišta gubi se 4-6 ha/dan
- Dominiraju monokulture
- Zakonodavni okvir pogoduje velikim
proizvođačima, što će se još i pojačati ulaskom
u EU
-Znanja o poljoprivredi, osobito tradicionalnoj,
organskoj i urbanoj, su deficitarna
- Analiza ranjivosti - nepoznata
21
22. VI trebate znati da je naš sustav prehrane vrlo
ranjiv i da može iznenada kolabirati
VI trebate biti svjesni da ranjivost naše
prehrane još nije postala politička tema, pa
nitko ne preuzima odgovornost da mobilizira
stanovništvo da djeluje na umanjivanju te
ranjivosti prikladnim mjerama
VI imate interesa da se lokalno
samoorganizirate i zaštitite od mogućeg
kolapsa centraliziranog sustava prehrane
23. SAMOSTALNO ŽIVLJENJE U OKVIRIMA
LOKANE ZAJEDNICE
Možda vam ne izgleda privlačno, ali razmislite o opcijama:
Da uložite svoju energiju u samostalni kreativni poduhvat
na izgradnji dugoročnog i održivog načina življenja unutar
JLS kojim ćete VI biti zadovoljni, ili ćete prepustiti da vam
način življenja određuje jedna malobrojna elita koju neće
pogađati teškoće kroz koje ćete vi prolaziti.
U sadašnjem sustavu, da bi se očuvali interesi onih na vrhu
svi ostali moraju platiti cijenu.
24. PREHRAMBENI SUSTAV
LOKALNE ZAJEDNICE
To nije samo urbana ili ruralna poljoprivreda, tu
su sve one komponente koje trebaju za
uspostavljanje i trajno održavanje civiliziranog
lokalnog življenja.
To je tranzicija u manje kompleksno društvo.
TRANZICIJSKI POKRET
24
25. ŠTO JE TRANZICIJA?
To je međunarodni civilni pokret
za jačanje otpornosti zajednica
kao odgovor na izazove koji
nastaju zbog rasta cijena
energije, poremećaja u okolišu i
ekonomske nestabilnosti.
26. • Stalni rast unutar konačnog sustava
nije moguć
• Smanjivanje dostupnosti energije iz
Radne fosilnih goriva nemoguće je izbjeći
pretpostavke • Naše društvo je nespremno na
tranzicije iznenadne poremećaje ovih sustava
• Građani žele pomoći svojim
zajednicama da se pripreme i uspješno
funkcioniraju… da postanu energetski,
okolišno i ekonomski održive
27. 17. Travnja
SVJETSKI DAN BORBE SELJAKA
La Via Campesina se bori:
- protiv otimanja zemlje
- za sustav prehrane na principima agroekologije
- za suverenitet u prehrani
i poziva:
GLOBALIZIRAJMO NADU!
Hvala!
27
