2. UvodUvod
Menadžment je, kao vještina, star koliko i ljudska civilizacija. Razvoj menadžmenta se, uMenadžment je, kao vještina, star koliko i ljudska civilizacija. Razvoj menadžmenta se, u
nekom primitivnom obliku, može pratiti još od praistorije.nekom primitivnom obliku, može pratiti još od praistorije. Grupisanje porodica i plemenaGrupisanje porodica i plemena
radi zajedniradi zajedniččkog lova i odbrane od neprijatelja je dovelo do potrebe za podjelom rada,kog lova i odbrane od neprijatelja je dovelo do potrebe za podjelom rada,
organizovanjem i upravljanjemorganizovanjem i upravljanjem
Najznačajniji materijalni dokazi iz vremena starog Egipta (Najznačajniji materijalni dokazi iz vremena starog Egipta (2.700.-2.000. p.n.e.2.700.-2.000. p.n.e.), koji), koji
svjedoče o postojanju menadžerskih sposobnosti i menadžerske prakse, su piramide,svjedoče o postojanju menadžerskih sposobnosti i menadžerske prakse, su piramide,
među kojima je spektakularna Velika piramida na platou Gize.U to vrijeme dolazi i domeđu kojima je spektakularna Velika piramida na platou Gize.U to vrijeme dolazi i do
pojave prve literatura sa elementima menadžmenta u obliku savjeta koji su očevi davalipojave prve literatura sa elementima menadžmenta u obliku savjeta koji su očevi davali
sinovima. Egipćani su shvatali značaj planiranja, što se može videti iz starih zapisa (“Vođasinovima. Egipćani su shvatali značaj planiranja, što se može videti iz starih zapisa (“Vođa
mora da ima na umu dane koji dolaze.”). Bili su svjesni osnovnih menadžerskih principa,mora da ima na umu dane koji dolaze.”). Bili su svjesni osnovnih menadžerskih principa,
kao što su autoritet i odgovornost. organizaciju. Uveli su ikao što su autoritet i odgovornost. organizaciju. Uveli su i plaćanje po učinku.plaćanje po učinku.
Zakonik cara Hamurabija (Hamurabi) je dobar uvid u shvatanje menadžmenta u VavilonuZakonik cara Hamurabija (Hamurabi) je dobar uvid u shvatanje menadžmenta u Vavilonu
(oko(oko 1.800. p.n.e.1.800. p.n.e.). U Vavilonu su postojali). U Vavilonu su postojali pisani oblici kontrole, minimalne nadnice, kao ipisani oblici kontrole, minimalne nadnice, kao i
sistemisistemi upravljanja proizvodnjom. Pod vođstvom vladara Nabukodonozoraupravljanja proizvodnjom. Pod vođstvom vladara Nabukodonozora
(Nebuchadnezzara) (oko 600. p.n.e) dolazi do nove epoha u razvoju Vavilona, i do(Nebuchadnezzara) (oko 600. p.n.e) dolazi do nove epoha u razvoju Vavilona, i do
pokretanja nekih od najspektakularnijihpokretanja nekih od najspektakularnijih građevinskihgrađevinskih poduhvata u istoriji čovječanstva. Upoduhvata u istoriji čovječanstva. U
tom periodu su, između ostalog, sagrađeni Viseći vrtovi Vavilona (Semiramidini visećitom periodu su, između ostalog, sagrađeni Viseći vrtovi Vavilona (Semiramidini viseći
vrtovi), drugo najstarije od Sedam svjetskih čuda.vrtovi), drugo najstarije od Sedam svjetskih čuda.
Mojsije, kao vjerovatno najpoznatiji Hebrejac, predstavlja jednog od prvih poznatih vođaMojsije, kao vjerovatno najpoznatiji Hebrejac, predstavlja jednog od prvih poznatih vođa
(lidera) i menadžera u istoriji. Njegova priprema, organizacija i vođenje izlaska Hebrejaca(lidera) i menadžera u istoriji. Njegova priprema, organizacija i vođenje izlaska Hebrejaca
iz ropstva pod Egipćanima su bili izvanredni menadžerski potezi. Poštujući savjete svogiz ropstva pod Egipćanima su bili izvanredni menadžerski potezi. Poštujući savjete svog
tasta, Jethroa, Mojsije je povukao značajne poteze u izboru odgovarajućih ljudi, njihovojtasta, Jethroa, Mojsije je povukao značajne poteze u izboru odgovarajućih ljudi, njihovoj
obuci i organizaciji.obuci i organizaciji.
3. 22
Posto tema mog diplomskog je menadžment misli u Crnoj Gori,pa iPosto tema mog diplomskog je menadžment misli u Crnoj Gori,pa i
o tome ću zboriti,o zemlji “crnija “brda kako bi naš pjesnik Jankoo tome ću zboriti,o zemlji “crnija “brda kako bi naš pjesnik Janko
Đonovic zborio.)Đonovic zborio.)
Crna Gora se prvi put spominje u povelji kralja Milutina iz 1276.Crna Gora se prvi put spominje u povelji kralja Milutina iz 1276.
godine. Italijanski je izvori prvi put spominju u izvornom obliku 1348.godine. Italijanski je izvori prvi put spominju u izvornom obliku 1348.
godine kao Cerna Gora, a dubrovacki 1379. godine kao Cernagora.godine kao Cerna Gora, a dubrovacki 1379. godine kao Cernagora.
Preko italijanskog naziva Montenegro usla je u svePreko italijanskog naziva Montenegro usla je u sve
zapadnoevropske jezike. Ime Crna Gora je vjerovatno izvedenozapadnoevropske jezike. Ime Crna Gora je vjerovatno izvedeno
prema tome sto su u srednjem vijeku Lovcen, njegova predgorja iprema tome sto su u srednjem vijeku Lovcen, njegova predgorja i
podrucja starocrnogorskih planina bili pokriveni gustim "crnim"podrucja starocrnogorskih planina bili pokriveni gustim "crnim"
sumama. Takva popularna etimologija prihvacena je i u dijelu nauke.sumama. Takva popularna etimologija prihvacena je i u dijelu nauke.
Pouzdano se moze reci da je na pocetku pojam Crne GorePouzdano se moze reci da je na pocetku pojam Crne Gore
oznacavao uzu oblast srednjovjekovne Zete, takozvanuoznacavao uzu oblast srednjovjekovne Zete, takozvanu
podlovcensku Crnu Goru.podlovcensku Crnu Goru.
4. Teritorijalna osnova svih kasnijih faxaTeritorijalna osnova svih kasnijih faxa
drzavno-politicke organizacije Crne Goredrzavno-politicke organizacije Crne Gore
bila je slovenska drustvena i drzavnabila je slovenska drustvena i drzavna
zajednica Duklja (Doklea, naziv nastao pozajednica Duklja (Doklea, naziv nastao po
rimskom gradu blizu Podgorice kao sto su jerimskom gradu blizu Podgorice kao sto su je
zvali Vizantinci, formirana je na pocetkuzvali Vizantinci, formirana je na pocetku
sedmog stoljeca na teritoriji prethodnesedmog stoljeca na teritoriji prethodne
rimske provincije Prevalis, unutar granica irimske provincije Prevalis, unutar granica i
pod formalnim suverenitetom Vizantijskepod formalnim suverenitetom Vizantijske
carevine.carevine. Svojim dolaskom i formiranjemSvojim dolaskom i formiranjem
sopstvene drzave, Sloveni su fundamentalnosopstvene drzave, Sloveni su fundamentalno
promijenili stanje i demokratski sastavpromijenili stanje i demokratski sastav
provincije Prevalis. Duklja je osnovana naprovincije Prevalis. Duklja je osnovana na
geografski i istorijski kompaktnoj oblastigeografski i istorijski kompaktnoj oblasti
koja je obuhvatala siri basen Skadarskogkoja je obuhvatala siri basen Skadarskog
jezera okruzen planinskom oblascu.jezera okruzen planinskom oblascu.
5. Za malu zemlju, Crna Gora ima obimnu i kompleksnu istoriju. Posto se nalazi u sredistu Balkana bila je u blizini ili na samojZa malu zemlju, Crna Gora ima obimnu i kompleksnu istoriju. Posto se nalazi u sredistu Balkana bila je u blizini ili na samoj
granici Velikog Rimskog carstva, Austrougarske, Napoleona, nacisticke Njemacke i Sovjetskog Saveza.granici Velikog Rimskog carstva, Austrougarske, Napoleona, nacisticke Njemacke i Sovjetskog Saveza.
Za Crnu Goru oduvjek bi se mogle primjeniti misli svjetskih mislioca menadzmenta.SlicanZa Crnu Goru oduvjek bi se mogle primjeniti misli svjetskih mislioca menadzmenta.Slican
primjer za misao Kena Blancharda „Za menadzera nije najbitnije kako se misli odvijaju kad suprimjer za misao Kena Blancharda „Za menadzera nije najbitnije kako se misli odvijaju kad su
prisutni, vec kako se odvijaaju kada nisu prisutni.Slikovitije ce opisati jedna narodna pjesma uprisutni, vec kako se odvijaaju kada nisu prisutni.Slikovitije ce opisati jedna narodna pjesma u
kojoj su sazdane ustvari i mislli i dokaz da su nasi ljudi umni i pametari sto bi se reklo pokojoj su sazdane ustvari i mislli i dokaz da su nasi ljudi umni i pametari sto bi se reklo po
strarinski.Ta pjesma je iz knjige zapisi o Crnoj Gori od Rovinskog a ona glasistrarinski.Ta pjesma je iz knjige zapisi o Crnoj Gori od Rovinskog a ona glasi
„„Polegla je đetelina trava,od Kotora do Pavlova dvora,žnjela ju je zlatoruka JanaPolegla je đetelina trava,od Kotora do Pavlova dvora,žnjela ju je zlatoruka Jana
Zlatnom rukom,srebrnijem srpom. Bratskijem konjima polagala i ovako njima zborilaZlatnom rukom,srebrnijem srpom. Bratskijem konjima polagala i ovako njima zborila
„„Griz“te, vranci, griz“te i zelenci ,dalek cemo putak putovati ,preko klete tri gore jelove,Griz“te, vranci, griz“te i zelenci ,dalek cemo putak putovati ,preko klete tri gore jelove,
Tri jele a tri javorove ,a tri jesu samo jasenove e sam brzo omrznula braci daleko me bracaTri jele a tri javorove ,a tri jesu samo jasenove e sam brzo omrznula braci daleko me braca
preturila.“preturila.“
Posto u Crnoj Gori sklapanje braka izmedju uglednih familija smatralo neki vid menađmentaPosto u Crnoj Gori sklapanje braka izmedju uglednih familija smatralo neki vid menađmenta
jer te familije su međusobno se dopunjavale i pomagale tako da upravo glavna stvar kojajer te familije su međusobno se dopunjavale i pomagale tako da upravo glavna stvar koja
sačinjava da bi to uspjesno bilo obavljeno bila zenska glava.Ta potencijalna nevjesta upravosačinjava da bi to uspjesno bilo obavljeno bila zenska glava.Ta potencijalna nevjesta upravo
treba da sve nastoji da bi ta menađment osta što uspjesniji .Prilikom samog cina spreme zatreba da sve nastoji da bi ta menađment osta što uspjesniji .Prilikom samog cina spreme za
udaju nevjestu trude se da što sjajnije i zlatnije obuču u najljepšu robu koja namjenjena za tajudaju nevjestu trude se da što sjajnije i zlatnije obuču u najljepšu robu koja namjenjena za taj
dan.U Crnoj Gori dan danas ima izreka za zensko sto se veli „tudja večeradan.U Crnoj Gori dan danas ima izreka za zensko sto se veli „tudja večera
6. Interesantan fenomen je to kolko su sami nasi stari bili moze se s pravom reć pravi mudraci. Njihove misli bi seInteresantan fenomen je to kolko su sami nasi stari bili moze se s pravom reć pravi mudraci. Njihove misli bi se
trebale koristit cijelog života i prenosit na buduća pokoljenja,ljudi koji nisu bili ni fakultetski obrazovani,jedvatrebale koristit cijelog života i prenosit na buduća pokoljenja,ljudi koji nisu bili ni fakultetski obrazovani,jedva
da su imali osnovne škole 4 razreda .Primjera radi:da su imali osnovne škole 4 razreda .Primjera radi:
„„Ko je naučio ata jahati neobično mu pješke haskati(to bukvalno znači ko visoko leti nisko pada)Ko je naučio ata jahati neobično mu pješke haskati(to bukvalno znači ko visoko leti nisko pada)
Nema prave snage bez čiste savjesti.Mala iskra veljiNema prave snage bez čiste savjesti.Mala iskra velji plamenplamen stvara.stvara.
Ne vjeruj prijatelju za trpezom no na muci(tek kad se dogodi ćovjeku nešto ružno shvati ko mu je prijatelj takoNe vjeruj prijatelju za trpezom no na muci(tek kad se dogodi ćovjeku nešto ružno shvati ko mu je prijatelj tako
i u poslu)i u poslu)
Uz loseg komsiju sve ces zakone upoznati(iako imas loseg kolegu mozda uz njega i bolje učinis zadatak)Uz loseg komsiju sve ces zakone upoznati(iako imas loseg kolegu mozda uz njega i bolje učinis zadatak)
Batali se ćoravija rabota(ne ulazi u sumnjive poslove)Batali se ćoravija rabota(ne ulazi u sumnjive poslove)
Ne valja kad su brži samari od konja.Ne valja kad su brži samari od konja.
Pregaocu bog daje mahove(marljivom i sam bog pomaže da ostvari što želi)Pregaocu bog daje mahove(marljivom i sam bog pomaže da ostvari što želi)
Pregalac i ustalac stiču imanje.Pregalac i ustalac stiču imanje.
Da bi trča moram naučit odit.(da bi završili neki posao moramo prvo naučit nešto o njemu)Da bi trča moram naučit odit.(da bi završili neki posao moramo prvo naučit nešto o njemu)
Sve voda opere sem crnog obraza.Tiha voda brijeg valja.Istina i vatra najviše opeču.Sve voda opere sem crnog obraza.Tiha voda brijeg valja.Istina i vatra najviše opeču.
Ko s đavolom tikve sadi o glavu mu se lome.(ako činiš loše,nadaj se lošem.)Ko s đavolom tikve sadi o glavu mu se lome.(ako činiš loše,nadaj se lošem.)
Bez malog nema ni velikog.(da bi se ostvarilo veliko mora počet od malog)Bez malog nema ni velikog.(da bi se ostvarilo veliko mora počet od malog)
Samo što me mlin nije mlio.(u svemu više iskusan i vješt)Samo što me mlin nije mlio.(u svemu više iskusan i vješt)
U srecu se uzda lud, a pametan u svoj trud.U srecu se uzda lud, a pametan u svoj trud.
Zloba jede dušu ka rđa gvožđe.Zloba jede dušu ka rđa gvožđe.
Zmija ponekad ujede,a zli čoek na svakom koraku.Zmija ponekad ujede,a zli čoek na svakom koraku.
Brza voda ne stiže do mora.(ne treba nista na brzinu činjet u životu.)Brza voda ne stiže do mora.(ne treba nista na brzinu činjet u životu.)
Nevolja je najbolji učitelj.Nevolja je najbolji učitelj.
I u Plamenaca kamenaca.I u Plamenaca kamenaca.
Golim rukama još se niko nije obogatio.Golim rukama još se niko nije obogatio.
Bači dobro u vodu isploviće.Bači dobro u vodu isploviće.
Ne boj se smrti no zla života.Ne boj se smrti no zla života.
Viskoko drvo ne dava plodove.Viskoko drvo ne dava plodove.
Teško narodu kom stranac gospodari.Čuvaj se ljudi koji stavljaju obrazTeško narodu kom stranac gospodari.Čuvaj se ljudi koji stavljaju obraz
pod opanak.(pazi se ljjudi s kim imaš posla.)“pod opanak.(pazi se ljjudi s kim imaš posla.)“
7. Među najvećim misliocima Crne Gore je sveti Petar Cetinjski-Među najvećim misliocima Crne Gore je sveti Petar Cetinjski-
sa svojima poslanicama-koje ne čekaju da se nastalo zlosa svojima poslanicama-koje ne čekaju da se nastalo zlo
samo stiša no hitaju da gase sve što među ljudimasamo stiša no hitaju da gase sve što među ljudima
plamti.Svaka poslanica je, samo vijenac rijeci o jednomplamti.Svaka poslanica je, samo vijenac rijeci o jednom
isiječku stvarnosti .Pamte se njegove rijechi upućeneisiječku stvarnosti .Pamte se njegove rijechi upućene
Katunjanima 1822 godine“Vi Činite ono što znate ,no ne znateKatunjanima 1822 godine“Vi Činite ono što znate ,no ne znate
što činite .Bio je „velji „vladika svjesan da oni znaju što čine,što činite .Bio je „velji „vladika svjesan da oni znaju što čine,
ali to što čine u okovima plemske svijesti.U surovimali to što čine u okovima plemske svijesti.U surovim
odmazdama među bratsvima i plemenima osvjetnička ruka neodmazdama među bratsvima i plemenima osvjetnička ruka ne
mjeri ili ne bira prave krivce.Zapaza se izvjesnamjeri ili ne bira prave krivce.Zapaza se izvjesna
protivriječnost u iskazima Petra Prvog.Kad se obraća svojimprotivriječnost u iskazima Petra Prvog.Kad se obraća svojim
sunarodnicima on ih oštro kritikuje pa čak ih i proklinje.Piše lisunarodnicima on ih oštro kritikuje pa čak ih i proklinje.Piše li
stranim ličnostima primjera radi caru Aleksandru 1 on brani istranim ličnostima primjera radi caru Aleksandru 1 on brani i
fali svoj narod „Krv je naroda crnogorskog tako čista,ka štofali svoj narod „Krv je naroda crnogorskog tako čista,ka što
mu je i duša vedra.“Kad kune njegove riječi sumu je i duša vedra.“Kad kune njegove riječi su
sljedeće: Gospod Bog da pušti svako zlo i svaku nesreću isljedeće: Gospod Bog da pušti svako zlo i svaku nesreću i
žestoku ljudsku gubu i živinu da ig guba zgrči, a živina grize .žestoku ljudsku gubu i živinu da ig guba zgrči, a živina grize .
Dobra je misao serdara Janka Đuraškovića sa GornjegDobra je misao serdara Janka Đuraškovića sa Gornjeg
Ceklina koji veli“Čudne puške,valja mušku glavu.“Sad maloCeklina koji veli“Čudne puške,valja mušku glavu.“Sad malo
se zapitat sto on stio s tim rec a poenta je načelo aktivizmase zapitat sto on stio s tim rec a poenta je načelo aktivizma
vođeno snaznim ličnim porivima-ostvarivati se, osmislit životvođeno snaznim ličnim porivima-ostvarivati se, osmislit život
činom, dati glasa o sebi , te ostaviti svijetli znak izmedjučinom, dati glasa o sebi , te ostaviti svijetli znak izmedju
predaka i potomaka.predaka i potomaka.
BOGISIC VALTAZAR, pravnik i naucni radnik (Cavtat, 7. decembra 1834 –BOGISIC VALTAZAR, pravnik i naucni radnik (Cavtat, 7. decembra 1834 –
Rijeka, 24. aprila 1908).Rijeka, 24. aprila 1908). Godine 1893. postavio ga je knjaz Nikola zaGodine 1893. postavio ga je knjaz Nikola za
crnogorskog ministra pravde da bi nadzirao sprovodjenje novog Zakonikacrnogorskog ministra pravde da bi nadzirao sprovodjenje novog Zakonika
i predlozio izmjene koje su se u praksi pokazale potrebnima. I tako je nai predlozio izmjene koje su se u praksi pokazale potrebnima. I tako je na
Bogisicev predlog izradjeno novo izdanje s nekim izmjenama iBogisicev predlog izradjeno novo izdanje s nekim izmjenama i
sankcionisanosankcionisano 14. januara 1898. godine14. januara 1898. godine..
8. Pored sv Petra neizostavan planetar je Petar 2 Petrovic Njegos sPored sv Petra neizostavan planetar je Petar 2 Petrovic Njegos s
svojima djelima nezaboravnim Lucom Mikrokozmom, Gorskimsvojima djelima nezaboravnim Lucom Mikrokozmom, Gorskim
Vijencem i mnogima drugima .Nezaboravne njegove misli su :“svijetVijencem i mnogima drugima .Nezaboravne njegove misli su :“svijet
je ovi rana naopaka, na nos vi je počela iskakat.-sto znači da trebaje ovi rana naopaka, na nos vi je počela iskakat.-sto znači da treba
nekad nesto i ostavit neosvijeceno jer moze se vratit naopako samonekad nesto i ostavit neosvijeceno jer moze se vratit naopako samo
po sebe. Posto i sam menadžer ne moze da bude zatvoren i mora bitpo sebe. Posto i sam menadžer ne moze da bude zatvoren i mora bit
dinamičan naseg Njegosa misao je najbolja za to“svijet je knjigadinamičan naseg Njegosa misao je najbolja za to“svijet je knjiga
otvorena u kojoj treba učit. Niko miran,a niko spokojan niko srećan,aotvorena u kojoj treba učit. Niko miran,a niko spokojan niko srećan,a
niko dovoljan(nema potpunp srećnog i zadovoljnog čovjeka)niko dovoljan(nema potpunp srećnog i zadovoljnog čovjeka) SvijetSvijet
pripada onima koji pokusavaju.pripada onima koji pokusavaju.
Marko Miljanov Popović se ne smije zaboravit .Najpoznatiji je poMarko Miljanov Popović se ne smije zaboravit .Najpoznatiji je po
tome što u starosti naučio da čita i piše i njegova daleko čuvenatome što u starosti naučio da čita i piše i njegova daleko čuvena
djela primjeri čojstva i junaštva.djela primjeri čojstva i junaštva.
Kako sam zbori najvise o dobročinstvu pise.“Dobročinstvo je našKako sam zbori najvise o dobročinstvu pise.“Dobročinstvo je naš
besplatni učitelj koji nas svaki tren oka pomaže i na dobrobesplatni učitelj koji nas svaki tren oka pomaže i na dobro
zove.Dobročinstvo ti u pomoć priskoči ,um ti prosvjetli i popravi dazove.Dobročinstvo ti u pomoć priskoči ,um ti prosvjetli i popravi da
dobro želiš,a zlo prezireš,pun radosti i nade da ćeš dobra činjet.Nedobro želiš,a zlo prezireš,pun radosti i nade da ćeš dobra činjet.Ne
umjie se reć cijena dobročinstva.umjie se reć cijena dobročinstva.
Navešću jedan primjer bolje rečeno priču iz knjige Markove: Radi seNavešću jedan primjer bolje rečeno priču iz knjige Markove: Radi se
o tome kako je ubijen jedan Moračanin od strane drugog Moračaninao tome kako je ubijen jedan Moračanin od strane drugog Moračanina
kojeg su bili priveli rođaci ubijenog i poveli kod majke ubijenogkojeg su bili priveli rođaci ubijenog i poveli kod majke ubijenog
Ilinke,i umjesto da je dopuštila da ubiju sinovog ubicu ona hitroIlinke,i umjesto da je dopuštila da ubiju sinovog ubicu ona hitro
uzima komad hleba i soli i daje ubici i kaze kad već ne mogu gledatuzima komad hleba i soli i daje ubici i kaze kad već ne mogu gledat
sina zivog ne mogu ni tebe mrtva.-tad ko god bio ponuđen hlebom isina zivog ne mogu ni tebe mrtva.-tad ko god bio ponuđen hlebom i
soli niko nije bio ubijen tj nije bilo osvete.Za ovu priču vazi misaosoli niko nije bio ubijen tj nije bilo osvete.Za ovu priču vazi misao
Marka Miljanova“Ovo čoek može pokušat na sebe kad ga muka dođeMarka Miljanova“Ovo čoek može pokušat na sebe kad ga muka dođe
samog,pade zlo u zlo,a duša ti se okrijepi i dobro opije,izvedri sesamog,pade zlo u zlo,a duša ti se okrijepi i dobro opije,izvedri se
duša,zaigra srce nema mržnje.duša,zaigra srce nema mržnje.
Ljubo ĆupićLjubo Ćupić Bez njega se ne može zamisliti nijedna istorijskaBez njega se ne može zamisliti nijedna istorijska
čitanka. Nijedna priča o otporu naroda. Nijedna balada o smrti radičitanka. Nijedna priča o otporu naroda. Nijedna balada o smrti radi
života. Njegova fotografija sa strelišta je obišla svijet. Njegovomživota. Njegova fotografija sa strelišta je obišla svijet. Njegovom
osmijehu su se divile generacije. Bez tog osmijeha udžbenici istorijeosmijehu su se divile generacije. Bez tog osmijeha udžbenici istorije
bi nam bili siromašniji, mnogi ne bi znali kako se prkosi smrti i kakobi nam bili siromašniji, mnogi ne bi znali kako se prkosi smrti i kako
se neprijatelju treba nasmijati u lice...se neprijatelju treba nasmijati u lice...
9. CRNOJEVIC IVAN, gospodar Crne GoreCRNOJEVIC IVAN, gospodar Crne Gore
1465-1490. godine. U narodnoj tradiciji1465-1490. godine. U narodnoj tradiciji
poznat je pod imenom Ivan-beg.poznat je pod imenom Ivan-beg.
Najistaknutija je licnost u dinastijiNajistaknutija je licnost u dinastiji
Crnojevica. Godine 1482. u malom seluCrnojevica. Godine 1482. u malom selu
Cetinju, na dobrima porodice Crnojevic,Cetinju, na dobrima porodice Crnojevic,
podigao je dvorac, a 1484. i manastir. Cetinjepodigao je dvorac, a 1484. i manastir. Cetinje
je postalo nova prestonica Crne Gore i stalnoje postalo nova prestonica Crne Gore i stalno
sjediste zetskog, odnosno crnogorskogsjediste zetskog, odnosno crnogorskog
mitropolita. Iako je ponovo postao turskimitropolita. Iako je ponovo postao turski
vazal, u svim unutrasnjim pitanjima zemljevazal, u svim unutrasnjim pitanjima zemlje
suvereno je odlucivao.suvereno je odlucivao.
PETROVIĆ NIKOLA (kralj CrnePETROVIĆ NIKOLA (kralj Crne
Gore)od1910 sin “veljeg”vojvodeGore)od1910 sin “veljeg”vojvode
Mirka a sinovac knjazaMirka a sinovac knjaza
Danila.Glavninom crnogorskihDanila.Glavninom crnogorskih
snaga knjaz Nikola lično jesnaga knjaz Nikola lično je
komandovao na frontu premakomandovao na frontu prema
Hercegovini. Vještim manevrom i uHercegovini. Vještim manevrom i u
snažnom naletu Crnogorci su ipaksnažnom naletu Crnogorci su ipak
potukli tursku vosjku na Vuučjempotukli tursku vosjku na Vuučjem
dolu.Po oderbama Berlinskogdolu.Po oderbama Berlinskog
kongresa Crna Gora je dvostrukokongresa Crna Gora je dvostruko
uvećana.Kralj Nikola se baviouvećana.Kralj Nikola se bavio
književnošću a od objavljenih djelaknjiževnošću a od objavljenih djela
su najpoznatije”Balkanska carica”.su najpoznatije”Balkanska carica”.
Pored navedenih još neki ne smijuPored navedenih još neki ne smiju
pasti u zaborav a to su :Ilijapasti u zaborav a to su :Ilija
Plamenac,Peko Pavlović,MitrofanPlamenac,Peko Pavlović,Mitrofan
Ban,Šćepan mali,NovicaBan,Šćepan mali,Novica
Cerović,Filip Đurašković od novijeCerović,Filip Đurašković od novije
istorije Petar Lubarda, Blazoistorije Petar Lubarda, Blazo
jovanović,Jovan Tomašević Jankojovanović,Jovan Tomašević Janko
Đonović, Mihailo Lalić i mnogiĐonović, Mihailo Lalić i mnogi
10. 33 Nacionalni karakter i ekonomski razvojNacionalni karakter i ekonomski razvoj
Veliki broj ekonomista i samoubjeđenih ekonomista ne mogu se osloboditi ove „idilične“Veliki broj ekonomista i samoubjeđenih ekonomista ne mogu se osloboditi ove „idilične“
slike ekonomijeslike ekonomije ((: štiti domaće fabrike da bi domaći građani plaćali veću cijenu za te: štiti domaće fabrike da bi domaći građani plaćali veću cijenu za te
proizvode i stimuliši izvoz da bi strani građani jeftinije kupovali našu robu.proizvode i stimuliši izvoz da bi strani građani jeftinije kupovali našu robu.))slikeslike
ekonomije, koliko ni one seoske zimske idile kada su u svojim rodnim selima ili kodekonomije, koliko ni one seoske zimske idile kada su u svojim rodnim selima ili kod
svojih baba kroz prozor iz tople sobe gledali kako pada snijeg.svojih baba kroz prozor iz tople sobe gledali kako pada snijeg. UU
njihovom shvatanju i života i struke ništa se ne mjenjanjihovom shvatanju i života i struke ništa se ne mjenja ! Mjenjaju se samo oblici! Mjenjaju se samo oblici
ispoljavanja gluposti!Međutim, problem sa glupošću je u tome što ona glupa čovjeka neispoljavanja gluposti!Međutim, problem sa glupošću je u tome što ona glupa čovjeka ne
boli, ali može da imaboli, ali može da ima teške posljedice za druge! Navešću nekoliko stavova iz knjigeteške posljedice za druge! Navešću nekoliko stavova iz knjige
Nikole Đonovića: „Rad i karakter CrnogoracaNikole Đonovića: „Rad i karakter Crnogoraca kaokao iiz studije dr. Todora Bakovićaiiz studije dr. Todora Bakovića
„Depresivni optimizam Crnogoraca“,„Depresivni optimizam Crnogoraca“, „U privrednom životu Crnogoraca ima dosta„U privrednom životu Crnogoraca ima dosta
kontradiktornih karakteristika: ne cijeni se sitni postepeni rad, čiji rezultati ne dolazekontradiktornih karakteristika: ne cijeni se sitni postepeni rad, čiji rezultati ne dolaze
neposredno. Međutim, vizionarski se vide daleke stvari, o njima se govori, za njih seneposredno. Međutim, vizionarski se vide daleke stvari, o njima se govori, za njih se
vezuju velike nade, a previđa se ono što je neposredno i svakodnevno. Često se i po četirivezuju velike nade, a previđa se ono što je neposredno i svakodnevno. Često se i po četiri
pokoljenja spotiču o isti kamen, a da se nijedno ne sjeti da ga ukloni.... Crnogorci se bavepokoljenja spotiču o isti kamen, a da se nijedno ne sjeti da ga ukloni.... Crnogorci se bave
prošlošću i budućnošću, a sadašnjost slabo opažaju“prošlošću i budućnošću, a sadašnjost slabo opažaju“.. radovima u inostranstvuradovima u inostranstvu
Crnogorac je dobar radnik ili lutalica. Idući za visokomCrnogorac je dobar radnik ili lutalica. Idući za visokom
nadnicom došao je do Beringovog mora, ne prezajući od neizvjesnosti, fizičkih napora inadnicom došao je do Beringovog mora, ne prezajući od neizvjesnosti, fizičkih napora i
opasnosti koje ga čekaju.... Prvi na redu uposlenja, među prvima sa nadnicom; prvi uopasnosti koje ga čekaju.... Prvi na redu uposlenja, među prvima sa nadnicom; prvi u
krčmi da baci lake ruke teško zarađen novac; prvi do „hazardskog stola“, takva mu jekrčmi da baci lake ruke teško zarađen novac; prvi do „hazardskog stola“, takva mu je
priroda. Lutajući po svijetu on posmatra, razmišlja, uči, puni više glavu nego kesu. vratipriroda. Lutajući po svijetu on posmatra, razmišlja, uči, puni više glavu nego kesu. vrati
kući to se u njemu još više Od australijskog Novog Južnog Velsa, južnoafričke Rodezije,kući to se u njemu još više Od australijskog Novog Južnog Velsa, južnoafričke Rodezije,
južnoameričke Puntareke, pa sve do severnoameričkih džinovskih radova pod zemljom ijužnoameričke Puntareke, pa sve do severnoameričkih džinovskih radova pod zemljom i
na zemlji nije nikada nikom palo na pamet da ovog našeg čovjeka nazove neradnikom ina zemlji nije nikada nikom palo na pamet da ovog našeg čovjeka nazove neradnikom i
badavadžijom.badavadžijom.
11. „„Karkteristika rada čovjeka iz CrneKarkteristika rada čovjeka iz Crne
Gore je, kako prema fizičkimGore je, kako prema fizičkim
naporima tako i premanaporima tako i prema
intelektualnim: raditi u velikimintelektualnim: raditi u velikim
poduhvatima i na mahovepoduhvatima i na mahove „Kod„Kod
Crnogoraca je visoko razvijenaCrnogoraca je visoko razvijena
sposobnost upotrebe pojmova,sposobnost upotrebe pojmova,
apstraktnog,apstraktnog,
logičkom mišljenja.logičkom mišljenja. Već ranije jeVeć ranije je
ukazano da neosporno poznavanjeukazano da neosporno poznavanje
istorije služi Crnogorcu kao hranaistorije služi Crnogorcu kao hrana
narcisoidnosti.“Potreba zanarcisoidnosti.“Potreba za
gratifikacijom, tj. potreba zagratifikacijom, tj. potreba za
podrškom spoljne sredine krozpodrškom spoljne sredine kroz
pohvale, ljubav i nagrade jestepohvale, ljubav i nagrade jeste
jedna od bitnih karakteristikajedna od bitnih karakteristika
depresivnosti.depresivnosti. Tako jeTako je
depresivnost stvoriladepresivnost stvorila crnogorskihcrnogorskih
1010““ zapovjestizapovjesti““ , koje, koje na komičan,na komičan,
kroz istoriju, šaljivokroz istoriju, šaljivo odražavaju našodražavaju naš
karakter:karakter:
12. 1. Čovjek se rodi umoran i1. Čovjek se rodi umoran i
živi da bi se odmarao.živi da bi se odmarao.
2. Ljubi krevet svoj ka2. Ljubi krevet svoj ka
sebe samoga.sebe samoga.
3. Odmaraj se danju da3. Odmaraj se danju da
noću možeš spavati.noću možeš spavati.
4. Ne radi - rad ubija!4. Ne radi - rad ubija!
5. Ako vidiš nekog da se5. Ako vidiš nekog da se
odmara, učini dobro djelo -odmara, učini dobro djelo -
pomozi mu!pomozi mu!
6. Što možeš danas, ostavi6. Što možeš danas, ostavi
za sjutra.za sjutra.
7. Radi manje negoli što7. Radi manje negoli što
možeš, a ono što možešmožeš, a ono što možeš
prebaci na drugoga.prebaci na drugoga.
8. U hladu je spas - od8. U hladu je spas - od
odmaranja još niko nijeodmaranja još niko nije
crkacrka
9. Rad donosi bolest - ne9. Rad donosi bolest - ne
umiri mlad!umiri mlad!
10. Kad slučajno zaželiš10. Kad slučajno zaželiš
raditi, sjedi, pričekaj,raditi, sjedi, pričekaj,
vidjećes, proći ćete.vidjećes, proći ćete.
13. Da li ove karakteristike karaktera utiču na
ekonomski razvoj . Kakav ekonomski
sistem odgovara čovjeku koji ne cijeni
fizički rad, koji je pokretljiv, nema strah od
neizvjesnosti, koji više gleda u budućnost
nego što ga muče današnji problemi, koji je
veoma sklon školovanju i studijama,
životnim izazovima i porocima? Zar npr.
tržište nije oblik pohvale: kupac kupujući
naše proizvode i usluge nas hvali! A
država? Ona nas kontorliše, birokratija
uništva! A to je ono što depresivca kakav je
Crnogorac lomi! ! Zar crnogorske zapovjesti
ne fokusiraju razmišljanje, ideje, želju
oslobođenja od svake prinude . („Kada
nekoga vidiš da odmara (razmišlja)- pomozi
mu!“). Da li uočavate sličnosti
između Aristotelovog učenja i crnogorskih
zapovjesti? Zar Aristotel nije govorio o
uzvišenosti umnog rada u vremenu odmora
od fizičkog rada?
14. Zar iskustvo industrijskog života naZar iskustvo industrijskog života na
ovom prostoru nije pokazalo, makarovom prostoru nije pokazalo, makar
i to da je industrijsko društvo ui to da je industrijsko društvo u
suprotnosti sa esencijamasuprotnosti sa esencijama
psiholoških karakteristika čovjeka sapsiholoških karakteristika čovjeka sa
ovog prostora, kao što je visinaovog prostora, kao što je visina
problem Eskimima da postanuproblem Eskimima da postanu
svjetska košarkaška sila?svjetska košarkaška sila?
Od karaktera čovjeka sa ovogOd karaktera čovjeka sa ovog
prostora, očigledno, to istorijaprostora, očigledno, to istorija
pokazuje, teško je napravitipokazuje, teško je napraviti
industrijskog radnika!industrijskog radnika!
Teško je napraviti disciplinovanogTeško je napraviti disciplinovanog
poslušnika! Teško je napravitiposlušnika! Teško je napraviti
nemislećeg čovjeka!nemislećeg čovjeka!
15. ZaključakZaključak
DaDa li nam se isplatilo što smo kaoli nam se isplatilo što smo kao
Crnogorci bili strpljivi pa u agrarnom iCrnogorci bili strpljivi pa u agrarnom i
industrijskom društvu nismo trošiliindustrijskom društvu nismo trošili
svoju radnu i intelektualnu energiju dasvoju radnu i intelektualnu energiju da
bi dočekali današnji ambijentbi dočekali današnji ambijent
informatičkog društva u kome seinformatičkog društva u kome se
može realizovati raskoš potencijalamože realizovati raskoš potencijala
našeg karaktera?našeg karaktera?
Da bismo to postigli možda jeDa bismo to postigli možda je
potrebno da se podsjetimo riječipotrebno da se podsjetimo riječi
Bernarda Šoua: „Razumni seBernarda Šoua: „Razumni se
prilagođavaju svijetu. Nerazumniprilagođavaju svijetu. Nerazumni
prilagođavaju svijet sebi. Zatoprilagođavaju svijet sebi. Zato
napredak zavisi od nerazumnih ljudi.“napredak zavisi od nerazumnih ljudi.“
Genijalna misao Alberta Anštajna”Genijalna misao Alberta Anštajna”
Malo je ljudi sposobno daMalo je ljudi sposobno da
stalozeno izrazi misljenje koje sestalozeno izrazi misljenje koje se
razlikuje od predrasuda njihoverazlikuje od predrasuda njihove
drustvene sredine.Vecina ljudi nijedrustvene sredine.Vecina ljudi nije
u stanju cak ni da oblikuje takvou stanju cak ni da oblikuje takvo
misljenje.misljenje. ““
16. Danas su Crnoj Gori potrebni ljudi neuobičajeni ljudi saDanas su Crnoj Gori potrebni ljudi neuobičajeni ljudi sa
strašću i emocijama, potrebni su ljudi koji drugačije mislestrašću i emocijama, potrebni su ljudi koji drugačije misle
i kojima je drugojakost lični brend, ljudi koji na stvarnosti kojima je drugojakost lični brend, ljudi koji na stvarnost
gledaju iz perspektive budućnosti, ljudi koji proučavajugledaju iz perspektive budućnosti, ljudi koji proučavaju
„istoriju budućnosti“ i koji te buduće trendove razvoja„istoriju budućnosti“ i koji te buduće trendove razvoja
prilagođavaju sebi! Jedini monopol koji danas postoji jesteprilagođavaju sebi! Jedini monopol koji danas postoji jeste
biti prvi, a ne najbolji! Prvi je onaj koji može da shvatibiti prvi, a ne najbolji! Prvi je onaj koji može da shvati
ono što će doći i ima snage,ono što će doći i ima snage,
znanja i vještina da to prilagodi sebi!znanja i vještina da to prilagodi sebi!
A zar se u Crnoj Gori ne kaže:A zar se u Crnoj Gori ne kaže:
Prvi; Ja do njega!Prvi; Ja do njega!
Niko ne želi biti drugi!Niko ne želi biti drugi!
Zašto takva psihologija danas, u informatičkom društvu,Zašto takva psihologija danas, u informatičkom društvu,
ne bi bila naš razvojni resursne bi bila naš razvojni resurs
I have the simplest tastes...I have the simplest tastes...
I am always satisfied withI am always satisfied with
the best - Oscar Wildethe best - Oscar Wilde
