1. PRO.PR
Pomoć
u
komunikaciji
TEME BROJA:
Svakim izborima sve više naPRedujemo
Političko komuniciranje u eri interneta
PECI
RECI
Generalni pokrovitelj
Svijet komunikacija
PRičanje PRiča- izazov i za politički marketing
Možemo li PRotiv sebe
PRipovijedanje je umjetnost
2. 30 PRO PR
Julijana Mikulić Jurković
Brand menadžerica Dnevnog lista;
Urednica časopisa Banke i Biznis u BiH
IMPRESUM
Strukovno koncipira:
Julijana Mikulić Jurković
Urednički kolegij:
Julijana Mikulić Jurković, urednica;
Selma Dandić, novinarka;
Danijel Koletić, strukovno vodstvo.
DTP:
Tomislav Klišanin
U prilogu surađuju:
Krešimir Macan, Milica Popović,
Valerija Prevolšek, Božo Skoko, Drago Martino-vić,
Ljiljana Burzan - Nikolić, Nazif Hasanbego-vić,
Miro Raguž, Ejub Kučuk, Tamara Bekčić
Kontakt e-mail:
brandcommunication@dnevni-list.ba
Materijali i fotografije se ne vraćaju. Sva prava
zadržava uredništvo bez protesta. Broj 13/2014.
Dnevni list
SrijedašEE%R%EY
Pomoć u komunikaciji Uvodnik
Nalazimo se u procesima
81. -
A
Svakim izborima u svakom
pogledu sve više napredujemo
PRO.PR je zaštićeno ime PRO.PR konferencije
Računi i brojevi za uplate
pomoći stanovništvu
poplavljenih područja:
NLB Razvojnoa banka a.d. Banja
Luka, broj računa: 562-099-
80946823-10, Vlada RS
Za uplate u Bosni i Hercegovini,
korisnik: Vlada FBiH - Federalno
Ministarstvo Financija, novac
se može uplatiti na broj računa:
1020500000112809, Union banka
d.d. Sarajevo, a za uplate iz inozem-stva,
korisnik: Vlada FBiH - Fede-ralno
ministarstvo financija, IBAN
COD: BA391020500000106795
Union Banka d.d. Sarajevo,
SWIFTCODE:UBKSBA22.
Za uplate u zemlji
RAIFFEISEN banka d.d. BH broj:
1610000000850119 uplate
iz inozemstva RAIFFEISEN banka
BiH, SWIFT CODE : RZBABA2S,
IBAN CODE:
BA391610000000850119,
Crveni križ FBiH, Sarajevo,
Nedima Filipovića 9.
H T 1-
.
165. ERE%R%EYEq
Krešimir
Macan,
direktor agencije za odnose s
javnošću MANJGURA,
Republika Hrvatska
Kažu da bit demokracije
nije u glasovanju nego u
brojanju - dakle ako već
dobijete glas, pokušajte
ga ne izgubiti nakon što se
biračka mjesta zatvore 12.
10. 2014. u 19 sati
166. PRO PR 31
Političko komuniciranje
u eri interneta
Pričanje priča je izazov
i za politički marketing
Milica
Popović,
analitički supervizor
PRpepper labs @MimaPpvc,
Republika Srbiija
7
167. interneta i stvaranja infra-strukturnih
uvjeta za stal-ni
rast broja onih koji imaju
pristup internetu - moglo
175. B-
!
internet nastupu analizira-nih
subjekata.
Na mreži su, ali nisu umreženi
*
176. 1
samo su formalno prisutne
Valerija
Prevolšek,
direktorica slovenskog Media
Poola i predsjednica Konferencije
medijskih trendova SEMPL,
Republika Slovenija
U posljednjih nekoliko
godina svijet marketinga i
komunikacije mnogo se pro-mijenio
te se i dalje mijenja
brzinom svjetlosti. U jedan
koji je u prve redove gurnuo
razvoj tehnologije spada
storytelling. U vrijeme kada
#
190. -
dine predavati na konferen-
1 _(D
nikada ne dosade i nikako ne
# )
Znate li kome stvarno
reklamirate?
Sve više poznajemo naše
ciljne skupine koje su zbog
ogromnih baza podataka i
sve više segmentirane. To
#
#
191. -
E$
45 godina. Kada vidim tako
opredijeljenu ciljnu skupinu
;
214. #
nego s aspekte umjetnosti
[ -
na s aspekta morala i etike.
Govorim o marketinškim za-hvatima
izbornih kampanja.
Vjerodostojnost pod pitanjem
U Sloveniji smo na po-sljednjim
izborima za par-lament
imali lijep primjer
pokušaja kako se u današnje
vrijeme ne rade reklamne
kampanje. Na web strani-
;
226. (to inspire moments of opti-mism
and happiness) i kre-irati
vrijednost te napraviti
razliku (to create value and
make a difference). I Coca-
Cola diše s time. U Slove-
233. #
pisati još bolje i kreativnije
# C
nam je potrebna hrabrost.
B
234. Iako izgleda da političari-ma
riječi glatko teku kada
moraju uvjeriti svoje birače
da im namijene svoj glas, i
njima se u vrijeme kada su
dostupne skoro potpune
informacije trese tlo pod
nogama. U priče koje nam
pričaju, naime, nitko više ne
vjeruje. Je li i njima kucnuo
čas da nauče umjetnost
storytellinga, kojoj se ljudi
iz marketinga i komunikaci-ja
sve više posvećuju?
#
bez jasnog plana i prave
247. ' !
se oslikava i na društvenim
-
ka po pravilu imaju više pra-titelja
od samih stranaka.
Zašto šutjeti?
Na dan parlamentarnih
1ES
248. Tanjugu smo predstavili re-al-
time infografiku alat
koji smo razvili da bismo
vidjeli koliko je vibrantna
komunikacija na webu na
temu politike. Usporedili
smo aktivnost pojedina-
260. online nastup demokrata
disperziran po svim digital-nim
platformama. Tako su
njihovi analizirani profili na
Facebooku i Twitteru osta-li
bez bodova za interaktiv-
'
268. -
risnika interneta nego što
ih je danas. Stranka koja
mudro i odgovorno osmisli
strategiju svog nastupa na
#
-
A
# # ,
-
A
269. ‘Nemojte misliti o internetu
kao o mediju za emitira-nje,
mislite o njemu kao o
prostoru za konverzaciju.
Konverzacija je suprotno od
marketinga.’ David Weinber-ger,
politički savjetnik
Real-time infografika
Dnevni list
SrijedašEE%R%EY
270. 32 PRO PR
Dnevni list
SrijedašEE%R%EY
Moć političke komunikacije
Svjedoci smo svojevrsne medijalizacije politike, u kojoj se političke odluke sve više prilagođavaju
volji medija i medijskim trendovima, koji politiku pretvaraju u predstavu i spektakl.
Korištenje alata novih medija
u predizbornoj kampanji
u Bosni i Hercegovini
Internet, odnosno alati
novih medija preokrenuli su
jednosmjernu u dvosmjernu
i interaktivnu komunikaciju,
te promijenili dosadašnji na-
373. -
municirati sa svojim javno-
T#
informaciju.
Božo Skoko,
Republika Hrvatska
dr. sc. Drago Martinović,
Bosna i Hercegovina
Korištenjem alata novih medija u predizbornoj kampanji kandidati i političke stranke postali su medij
*
383. -
smo vidjeli ništa novo i ino-vativno.
Opsesija snagom novih medija
O
-
ne pokušaje, promašaje, ali
-
ta. Jedno vrijeme su naši
1D*
-
nuti tzv. novim medijima i
#
6
391. #
prošlost, i po estetici, i po
snazi komunikacije...
Precijenjena snaga
predizborne kampanje
No, isto tako smo svjedo-ci
kako se precjenjuje snaga
398. #
-
sti komunikacijskih kanala,
ali i naše percepcije postaje
relativno mali u odnosu na
ostale alate koje koristimo
u kampanjama. Primjerice,
nipošto ne smijemo zane-mariti
snagu odnosa s jav-
#
399. pojavnost prije i tijekom
kampanje, te rad na tere-nu
u izravnom kontaktu s
A *
postali ovisni o medijima,
400. #
kao glavnih aktera.
D
svojevrsne medijalizacije
401. # A-
vaju volji medija i medijskim
trendovima, koji politiku
pretvaraju u predstavu i
402. *
naslovnice i udarne minute
TV programa s glumcima
8.
postaju atraktivniji njihovi
-
410. -
##
jer je to najizravniji put da
prenesu poruku, ukoliko su
uvjerljivi i imaju im što po-nuditi.
prof. dr. sc.
411. PRO PR 33
Tijekom predizborne kampanje
birači su više koncentrirani na
ono što govore političari, nego
na čitanje službenih progra-ma
njihovih stranaka koji su
manje-više identični u proji-ciranju
programskih ciljeva.
Političari pokušavaju pokazati
da se razlikuju, trudeći se da i
njihove kampanje budu takve.
Nažalost, stvarnost ih demanti-ra.
Zajedničko im je da njihove
priče potenciraju najčešće
nerealna obećanja aktivnosti
koje će odvesti građane u bolju
budućnost. Tome smo podjed-nako
svjedočili tijekom prote-klih
izbora u BiH, kao i tijekom
izborne kampanje 2014. Ono
čemu također svjedočimo jest
da je na sceni “borba” priča,
a ne debate o idejama. Čak i u
javnim sučeljavanjima kan-didata
koja najčešće u svom
imenu imaju naziv “Debata”,
političari ne prezentiraju ideje
niti iste brane, već se ponašaju
po principu nije važno što će me
pitati, ja znam što ću odgovoriti,
ja imam svoju priču. Međutim,
takve priče ne bi se mogle
nazvati ‘storytellingom’, koji je
u politici prilično nova tehnika
komunikacije.
‘Storytelling’ se zasniva na ideji
da priče imaju utjecaj na proces
donošenja odluka birača i da
su u vezi s različitim emocija-ma.
Pripovijedanje, odnosno
‘storytelling’ koji se pojavljivao
kao video formatizirana priča
pokazao se kao odlična metoda
tijekom američkih kampanja.
Suština je u narativu, u po-stavljanju
kratkih priča koje su
ilustrirale prednosti kandidata
i u ovisnosti o medijima bile
su dopunjavane fotografskim
uracima, odnosno glazbom i
drugim teatarskim alatima koji
izazivaju snažne emocije kod
gledatelja i čitatelja.
S pravom se postavlja pita-nje;
zašto se “pričanje priča”
smatra uspješnim modelom i je
li svako pripovijedanje apriori
uspješno? Kako objasniti pojavu
da svatko “priča svoju priču”
bez obzira na kontekst?
Možemo li protiv sebe
Političar se promatra kao netko tko nema pravo na svoje odvojeno JA. Sve je stopljeno u jedno.
PRo Bono Publico
“Ključ američkog liderstva i
tajna predsjedničkog uspje-ha
počivaju u velikoj mjeri u
pričanju priča”, ustvrdio je još
2004. Evan Corong, profesor na
Sveučilištu Kolumbija, u eseju
Moć i priča. U istom eseju profe-sor
Corong piše da od nastanka
Amerike do danas oni koji su
željeli osvojiti položaj u vlasti
morali su pričati uvjerljive priče
onima koji su imali moć izabrati
ih, priče o naciji, njezinim pro-blemima
i, prije svega, priče
o sebi.
Dobra priča i njezin kontekst
Iza kvalitetnoga sadržaja mora
stajati dobra priča. No, postav-lja
se pitanje je li to dovoljno?
Integrirano strateško komuni-ciranje
podrazumijeva jedan
zaokružen pristup javnosti.
Neosporno je da je razvojem
tehnologije i demokratizacijom
medijskog prostora otvoreno
nebrojeno mnogo mogućno-sti
za plasiranje priča koje
dolaze iz stranačkih stožera ili
izravno od kandidata. Sposob-nost
stručnjaka za političku
komunikaciju ogleda se u tome
koliko su sposobni u okviru
zadanog konteksta definirati
pravu priču i kontinuirano i
konzistentno plasirati je jav-nosti.
Dodatna sposobnost se
ogleda u spremnosti da se uradi
prilagođavanje priče u skladu
s trenutačnim okolnostima, te
da se promjenom konteksta i
ciljevi redefiniraju. Koliko god
je važan sadržaj i kreativnost
priče, toliko je važan i kontekst
u kojem je ispričana i plasirana.
Bez obzira lansira li se nova
robna marka, prodaje stari pro-izvod,
prezentira informacija ili
zaključuje politički sporazum,
pripovijedanje je strateški pri-stup
koji omogućava optimalne
rezultate u odnosu na društve-ni,
socijalni, politički kontekst.
Nažalost, dobrih primjera tije-kom
prethodnih, kao i prediz-borne
kampanje u BiH koja je u
tijeku vrlo je malo.
Pričam ti priču
U osnovi svake priče je poruka i
pouka. Svatko od nas ima svoju
priču i želi je podijeliti s drugi-ma.
Često dolazimo u situaciju
da predlažemo političarima
nešto što je jako dobro i ko-risno
za njihovu kampanju,
a opet nikako nije u skladu s
njima samima. Oni bi trebali
poslušati nas. Ali što ako je
sve to u stvari jedna velika
laž.
Ukoliko dobro pripovijeda-te,
čujete samo sebe, kao što
i oni čuju samo vas. Budući da
su ljudska bića, a to je pokazala
povijest predisponirana pri-čati
dobre priče koje izazivaju
pozornost, onda je i potpuno ra-zumljivo
zašto je ‘storytelling’
posljednjih godina ne samo
postao trend, već i više od toga.
Svi koji žele postići uspješnu ko-munikacijsku
strategiju svjesni
su i značaja pripovijedanja. Moć
pripovijedanja kroz povijest je
korištena kako bi se podijelilo
iskustvo, prenijela mudrost.
Naravno, priče su putujući kroz
vrijeme preuzimale različite
forme, adaptirale se na nove to-kove,
a mediji koji su ih koristili
konstantno evaluirali.
Sada kad su dostupni različiti
komunikacijski alati od tiskanih
do slike, zvuka i videa, zahvalju-jući
kojim se može pričati priča,
možemo govoriti o multimedia
storytellingu.
Koristeći različite komunikacij-ske
kanale i alate, priča se dis-tribuira
linearno i istovremeno,
gradeći na taj način cjelovitu i
uvjerljivu priču dostupnu razli-čitim
ciljnim skupinama.
Pripovijedanje je umjetnost
Ovaj oblik komunikacije kao
narativna strategija od sredine
devedesetih godina prošlog
stoljeća u SAD-u doživljava
neočekivani uspjeh.
Richard Edelman, jedan od
najutjecajnijih PR stručnjaka,
ustvrdio je da odnosi s javnošću
nisu samo set taktika i alata,
već umjetnost pripovijedanja
priče. I sasvim je u pravu kada
kaže da se može imati naj-važnija
poruka, ali ako bude
ispričana na jedan linearan (tra-dicionalan)
način, neće ostaviti
nikakav dojam.
Uspješni brendovi, kampanje,
komunikacije razlikuju se
upravo kroz pripovijedanje.
Uz kreativnu priču postižu
se komunikacijski i poslovni
ciljevi. Nesumnjivo primjer fan-tastičnog
storytelling govora
je onaj od Steve Jobsa kad je
studentima na Stanfordu kroz
svoju životnu priču predstavio
poslovne projekte. Izazvao je
emociju i istovremenu dugotraj-nu
naklonost za svoje poduzet-ničke
pothvate.
Zašto se priče rade?
Učinkoviti odnosi s javnostima
bez obzira jesu li namijenjeni
promociji države, poduzeća,
proizvoda, osoba su zasnovani
na ‘storytellingu’. Pripovijeda-nje
u odnosima s javnostima
ima istu strukturu, elemente,
arhetipove poput svih velikih
priča. Dobra poruka će se čuti
i utjecati na ciljnu skupinu i
javnost u cjelini.
PR zasnovan na pričanju priča
je moćan alat koji povezuje
poslovanje uz emociju , potrebe
i strast javnosti do kojih poku-šavamo
doseći. Dobar narativ
čini nas dijelom priče, pomaže
identificirati se s poželjnim
elementima i akterima priče,
odnosno zamisliti koristi od
proizvoda koji se opisuje.
Stvaranje jake priče je od
suštinskog značaja za osigu-ravanje
prostora u medijima i
jedan od ključnih elemenata za
odnose s javnošću. Ne smijemo
zaboraviti da novinari obično ne
žele, niti mogu pisati članke u
kojima promoviraju neki brend,
niti je u interesu medija davati
prostor za besplatno oglašava-nje.
Stoga je nužno za potrebe
izgradnje reputacije osmisliti
i plasirati priče koje imaju širi
društveni kontekst. Jednostav-nije
rečeno, tko ima najbolju
“priču”, privući će pažnju
javnosti i osigurati planirane
benefite.
Pripovijedanje je učinkovit
način komunikacije u smislu da
donosi promjenu u ponašanju
ili jačanju svijesti određene
javnosti.
Ispostavilo se da korištenje
“pričanja priča” u odnosima s
javnostima i marketingu ima
uporište i na znanstvenoj osno-vi.
Provedena istraživanja nam
govore da, kada smo slušamo
priče, mi imamo tendenciju sta-viti
se u poziciju pripovjedača i,
barem što se tiče našeg mozga,
možemo doživjeti ono što se
događa u priči. Privlačne priče
sinkroniziraju publiku i pripo-vjedača.
Sličan proces se odvija
i u strateškom komuniciranju
gdje pripovijedanje omogućava
uspostavljanje odnosa koji
potiču osjećaje, ideje i stavove
u skladu sa komunikacijskim
ciljevima.
Što čini neku priču dobrom?
Zašto neke priče uspiju pronaći
svoje mjesto u medijima i doći
do ciljanih javnosti, dok se
druge relativno brzo zaborave,
pitanje je koje se samo od sebe
nameće.
Robbie Vorhaus, predsjednik
and CEO, Vorhaus Company,
koji je kreirao nove modele u od-nosima
s javnostima klasičnog
pripovijedanja (storytelling) za
poslovni sektor, na pitanje što
čini neko pripovijedanje dobrim
odgovorio je: “Potrebno je znati
i vjerovati u svoju priču. Pozna-vati
publiku i pričati priču bolje
nego bilo Tko drugi. I naravno
ne zaboraviti smiješiti se.”
Naravno, neke priče su bolje od
drugih.
Ali da bi osigurali kvalitetu
prije, potrebno je da znamo da:
PR-ovsko “pričanje priča” treba
imati istovjetne elemente kla-sične
naracije. Ukoliko je priča
orijentirana samo formalno na
benefite, a nije emocionalno po-vezana
s primateljima poruke,
neće biti uspješna.
Storytelling u online svijetu
On doslovce mijenja definiciju
klasičnog pripovijedanja, dajući
mu dimenziju više. Digitalni
‘storytelling’ zahvaljujući broj-nim
virtualnim mrežama pokre-će
globalnu komunikaciju. Priča
oslobođena tehnologijom briše
granice između pripovjedača
i konzumenta priče koji i sam
postaje samostalni akter. Za
razliku od klasičnih novinarskih
tekstova na online platformama
‘storytelling’ kreće u osvajanje,
koristeći pravilnu piramidu
naracije, dakle idući od detalja
ka konačnom cilju, odnosno
zaključku poruke. On nam
nudi realnu atmosferu u kojoj
možemo razgledati ili aktivno
sudjelovati, biti kreativni i za-jednički
dijeliti emociju. Dakle,
veza između klasičnih definicija
pričanja i kreiranja sadržaja u
online svijetu leži u činjenici da
faktografsko iznošenje poruke,
stava ili informacije ne može
biti prihvaćeno kao dobra priča.
Razvoj novih medija omogućio
je djelovanja na javnost na ra-zličit
načine, preko suvremenih
kanala komunikacije omoguće-no
je da se u “realnom vreme-nu”
konstruiraju i distribuiraju
nove priče. Fikcija je ograničena
našom maštom, a činjenice na-šim
uvidima. Teme koje tražimo
nalaze se u istoj stvarnosti koja
inspirira i tvorce fikcije.
Limiti koji kreatore priča treba-ju
ograničiti su etičke i moralne
norme. Zato neka svatko bude
svjestan svoje odgovornosti.
Ljiljana
Burzan-
Nikolić,
direktorica marketinga
POBJEDA a.d., Podgorica,
profesionalac za odnose
s javnošću, Crna Gora
JA nisam moj posao.
Ipak, MOJ POSAO obav-ljam
JA.
Kad god razmišljam i/ili
#
A' -
toga tko sam ja. Tko je onaj
428. -
sti sprovedu ono što osmisli-mo,
iskreiramo, istreniramo,
isplaniramo, organiziramo,
odnosno kampanja bude su-per
uspješna, oni osvoje gla-sove
i pobijede na izborima,
bi li Mi trebali slaviti zajedno
-
dili posao i zaradili novac?
Gdje je tu PR etika? Ako je
432. #
istinu. Imaju li javni posleni-
*'
-
ci pravo lagati javnost?
Nemaju.
PRipovijedanje
je umjetnost
Nazif
Hasanbegović,
direktor agencije CMC,
Bosna i Hercegovina
Tisuću i jedna noć
Priča koja traje tisuću i jednu
noć u kojoj Šeherezada svoje
priče priča caru Šahrijahu
prekidajući ih na najzani-mljivijem
dijelu, odgađajući
vlastitu smrt, nije ništa drugo
do metafora o borbi za pre-vlast
u novom narativnom
poretku, borbi koja kon-stantno
traje jer se obnavlja.
Šeherezadina strategija je
primjer umijeća pripovije-danja
onima koji žele čuti,
kada žele da ih čuju i koji žele
vjerovati.
Od cara Šahrijaha do Geor-gea
Busha, Clintona i Obame,
na kraju, svijet se promijenio,
ali ne i pričanje priča, i priče
slijede jedna drugu, nebitno
jesu li priče ispričane od
šeherezada ili karla rovea, cilj
je isti, potrebno je zainteresi-rati
onoga u čijim je rukama
moć. U političkoj komuni-kaciji
moć je u rukama koje
trebaju zaokružiti kandidata.
Pravila koja vrijede za fikciju u
potpunosti vrijede i za priče koje
nastaju za potrebe odnosa s jav-nostima.
Bila sretna ili tragična,
priča na kraju mora zadovoljiti
publiku. Većina ljudi želi da se
priča završi sa “sretni zauvijek.”
Seth Godin ima dugačak popis
potrebnih kvaliteta za veliku
priču. Da bi priča bila velika,
potrebno je da su :
tVLPSFTQPOEFODJKJTQVCMJLPN
tJTUJOJUF%BJNBKVBVUFOUJǏOPTU
JEPTMKFEOPTU
tTFO[VBMOF5PKFTU
USFCBKVEB
NPCJMJ[JSBUJOBÝBǏVMBJPTKFǎBKF
tWKFSPEPTUPKOF#VEVǎJEBKF
istina ta koja veliku priču čini
vrijednom povjerenja, izvor pri-če
može učiniti ili slomiti svoju
vjerodostojnost i
tQPUBLOVUBPǏFLJWBOKFKBWOPTUJ
i velike priče moraju rezultirati
izvršenjem obećanja.
Dnevni list
SrijedašEE%R%EY
433. 34 PRO PR
JA BIH BRAND: Bespuća domaćeg Country Brandinga
Čija je ovo zemlja?
Identitet (lat. identitas,
605. Identitet je pojam koji je u novije vrijeme od prvorazrednog značaja u svijetu, kod nas osobito. Mnogi mu pripisuju gotovo
magična svojstva, drugi opet tvrde da je tema precijenjena. Čemu se god priklonili, jedno je nedvojbeno: identitet je
sigurno osobno vlasništvo kojim se slobodno raspolaže. Pogotovo nije konstanta jer se u konačnici može i promijeniti.
Ako je i podložan ograničenjima, identitet nije naša krvna grupa s kojom se rađamo i nosimo je cijeli život.
SMART, Raguž Barbarić design:
Mediteran Film Festival, petnae-sti
po redu, svečano je zatvoren
1. rujna na Širokom Brijegu.
Već prepoznati brand (filmska
kamera kao sinteza hrvatskog
i bh. vizualnog identiteta) i već
etablirani festival dokumentar-nog
filma. Na slici: Prošlogodišnji
službeni plakat.
“Bosna i Hercegovina” ili “Hercego-vina
i Bosna”, zbunjeni stranac rekao
bi: isto! Mi znamo da nije, ali kakva
korist od toga?
Dvije krune? Dvije zastave Srbije?
Vijenac hrastovog lišća? Ćirilica i
latinica. “PC”, na latinici - peace, mir.
“PC”, na ćirilici - Republika Srpska.
Nedostaje uputa za uporabu.
Miro Raguž,
grafički dizajner,
agencija SMART,
Bosna i Hercegovina
Dnevni list
1 šEE%R%EY
606. PRO PR 35
Color Press Group organiziranjem konferencija učvršćuje odnose s drugim medijima Govornici na
konferencijama
su velika imena
iz regije i svijeta
Color Press Group tijekom godine organizira konferencije kao što su: Digital, Food Talk,
Pro-femina, Baby Friendly, Ljepota i zdravlje, The Economist, Ten T@lk i mnoge druge
Kompanija Color Press
Group, s ukupno 84 novin-ska
izdanja, danas je najve-
Ova kompanija sa sjedištem
u Novom Sadu, ima pred-stavništvo
u Bosni i Herce-
0J1
Hrvatskoj i Makedoniji, kao
i dopisništva u Frankfurtu,
*-