6th Regional Conference in Sarajevo, May 17-18 2012.

1. NAČINI SUOČAVANJA SA
STRESOM I PREVENTIVNE
TEHNIKE
Mirela Mujković
Hajrija Ibrišagić

2. Cilj:
3. Da učesnici prepoznaju izvore stresa, znakove
stresa i načine suočavanja.
5. Da se upoznaju sa vještinama koje im mogu
pomoći u nošenju sa stresom

3. Definicija stresa
• Radni ili profesionalni stres označava
neusaglašenost između zahtjeva
radnog mjesta i okoline, spram naših
mogućnosti, želja i očekivanja da tim
zahtjevima udovoljimo.

4. IZVORI STRESA
Unutrašnji -ovise o pojedincu, osobinama ličnosti,
prethodnom iskustvu, stilu rada, sustavu vrijednosti, slici koju
imaju o sebi
Očituju se kao:
•nerealna očekivanja od posla i od sebe koja nadilaze radni
realitet
• potreba za stalnom i potpunom kontrolom situacije,
•pretjerana vezanost za posao i osjećaj pojedinca da snosi
svu odgovornost,
•identifikacija s poslom u tolikoj mjeri da on postaje glavni ili
jedini sadržaj i smisao života,
•ne prepuštanje (ne delegiranje) dijelova poslova drugima;
•pretjerana upornost, rigidnost i tvrdoglavost u postizanju cilja
po bilo koju cijenu.
•osjećaj strućne nekompetentnosti
•nedjelotvorno korištenje radnog vremena,

5. Vanjski
 Koji su povezani s radnim uvjetima
• neadekvatni uslovi rada, neodgovarajući mikroklimatski uslovi,
nedostatak privatnosti i stalna izloženost klijentima, nedostatak
mjesta za vođenje povjerljivi razgovora s klijentom...)
 Povezani sa organizacijom rada
• (predug rad sa klijentima, vremenski pritisak, rokovi, prevelike
odgovornosti, premalo saradnika u timu, nepostojanje odmora
tokom radnog vremena, nejasno definisane uloge radni zadaci i
očekivanja od pomagača, nejasna podejla posla, odgovornosti i
pojava preklapana nadležnosti, nejasno definisana pravila
napredovanja, nagrađivanja, korištenje odmora ...)
 Izviru iz odnosa s drugim ljudima.
• saradnja, rivalitet ili podrška, povjerenje ili sumljičavost,
neizvjesnost, način odlučivanja ili rukovođenja, nedostatak jasne
politike organizacije, nedostatak povratnih informacija o
postignućima, zatvorenost organizacije prema vanjskim
informacijama i iskustvima, nepostojanje sistema profesionalne ili
lične podrške, nepodržavanje duha zajedništva i pripadnost
timu...

6. ZNACI STRESA
Na tjelesnom (fizičkom planu):
• znojenje ruku, dlanova,
• lupanje srca,
• crvenilo lica,
• drhtanje ruku,
• glavobolje,
• bolovi u leđima,
• poteškoće disanja, spavanja i prehrane,
• gastrointestinalni poremećaji, bolovi u želucu,
• veće promjene u tjelesnoj težini,
• nesanica...

7. Na emocionalnom planu:
• tuga,
• tjeskoba,
• panika,
• promjene raspoloženja,
• bezvoljnost,
• ljutnja,
• osjećaj krivnje,
• nemoć, negativizam, cinizam,
• apatija,
• pesimizam «I onako se ništa ne može učiniti»
• hronično negativni osjećaji vezani uz posao,
• gubitak osjećaja osobne vrijednosti....

8. Na misaonom planu:
•samokritičnost,
•rastresenost – slaba koncentracija,
•zaboravljivost,
•„opsjednutost“ istim mislima i nemogućnost da ih se
oslobodimo...
Na planu ponašanja:
•plakanje,
•lupkanje prstima po stolu, nogama po podu,
•agresivnost, nekontrolisani ispadi, učestaliji sukobi,
neprijateljstvo, sumnjičavost,
•rigidnost i neprilagodljivost,
• povlačenje u sebe, komunikacijske poteškoće,
•gubitak seksualnog interesa i nastanak seksualnih problema
• pretjerana upotreba alkohola, cigareta, kafe, uzimanje
lijekova,
•izostajanje s posla, gubitak interesa, napuštanje posla....

9. •Stres je lični doživljaj, važno je da svaki
pojedinac zna prepoznati znakove stresa
kao i načine suočavanja koji odgovara
njegovoj prirodi.
•Djelotvorno suočavanje sa stresom
podrazumijeva donošenje odluke o
promjeni vlastitog ponašanja.

10. Načini suočavanja
Ovise o:
•vrsti događaja,
•osobinama ličnosti,
•iskustvu, znanju itd.
Zbog toga nema univerzalnih recepata o
„naboljim“ načinima suočavanja

11. 3 vrste načina suočavanja sa
stresom
 Promjena- uključuje djelovanje usmjereno na
mjenjanje situacije, odnosno na uklanjanje izvora
stresa
 Povlačenje- pretpostavlja izbjegavanje stresne
situacije ili pronalaženje načina da do nje uopšte ne
dođe.
 Prihvatanje – situacije takva kakva jeste (jer je ne
možemo promjeniti), trudeći se da je vidimo u boljem
svijetlu nego u početku (traženje makar nečeg
dobrog u situaciji, gledanje na situaciju iz drugog
ugla)

12.  Ako ne možemo mjenjati okolinu možemo
promjeniti svoje tumačenje događaja i doživljavati
stvari tako da nas ne ugrožavaju.
 Važno je da znamo zaštititi sebe i svoje interese. A
sve to pristojno, argumentirano i ljubazno.
 Ove strategije suočavanja uglavnom se odnose na
ponašanja koja se mogu naučiti i uvježbati.
 Treba imati na umu da s obzirom da je rijeć o
vještinama to zahtijeva određeno vrijeme, strpljenje
i upornost

13. TEHNIKE
“PREDAH”
• Uvođenje “time-outa” od posla i drugih obaveza da
biste sebi dali priliku da se odmorite i obnovite
energiju.
• Primarna svrha predaha je obezbjediti prekid u
ciklusu stresa i spriječiti njegovo nagomilavanje

14. Periodi predaha
 Jedan sat dnevno
 Jedan dan nedeljno
 Jedna nedelja na svakih 12-16 nedelja

15. 3 vrste predaha
Vrijeme za odmor (je period u kojem ostavljate po
strani sve aktivnost i puštate sebe da se potpuno
odmorite)
n Vrijeme za rekreaciju (je vrijeme koje provodite u
bavljenju aktivnostima koje vam služe da obnovite
energiju. Može se kobinovati sa 3 vrstom predaha)
e Vrijeme za odnose sa drugim ljudima (vrijeme koje
provodite sa drugom osobom ili osobama u
zajedničkim aktivnostima u kojima uživate.
Posvećivanje vremena: partneru, djeci, roditeljima,
prijateljima isl.)

16. UPRAVLJANJE VREMENOM
• Važno je naučiti kako da organizirate svoje vrijeme
• Upravljanje vremena je način na koji možete da
organizujete i strukturišete svoje dnevne aktivnosti
tokom vremena
• Razvijanje vještina upravljanja vremenom može da
zahtjeva napuštanje nekih navika

17. ODREĐIVANJE PRIROITETA
 Podrazumjeva da naučite da razlikujete važne od
nevažnih zadataka ili aktivnosti
 Da se posvetite onome što je najvažnije, a sve
drugo ostavite po strani (ili dodjelite drugim ljudima)
 Bilo bi korisno da podjelite dnevne zadatke u 3
kategorije: najvažnije, važne, manje važne ili
nevažne

18. NAPUŠTANJE PERFEKCIONIZMA
 Perfekcionizam podrazumijeva postavljanje
pretjerano visokih standarda i očekivanja.
 Neizbježne greške, frustracije i ograničenja koja se
javljaju u ostvarivanju bilo kojeg cilja nisu dopuštene
 Perfekcionizam Vas održava u “začaranom krugu”
prekomjernog rada ili posvećenosti do tačke kada
više sebi ne dozvoljavate da odvojite vrijeme za
zadovoljavanje svojih potreba
 Napuštanje perfekcionizma zahtjeva korjenitu
promjenu stava. Postaje prihvatljivo da uradite
najbolje što možete, da usput napravite grešku i
prihvatite rezultate koje ste postigli, čak i ako Vaše
maksimalno ulaganje nije urodilo plodom.

19. ODBIJANJE ZAHTJEVA
(KAKO REĆI “NE”)
 Dosta je razloga zbog kojih ljudi imaju teškoću da kažu “Ne”
 Teško nam je postaviti granice i želimo da izađemo u susret
potrebama drugih ljudi bez obzira na to što traže od nas, pa
čak i kada njihovi zahtjevi prevazilaze naše mogučnosti.
 Poteškoće sa odbijanjem zahtjeva obično su povezani sa
slikom o sebi (slika da uvijek budemo prijatni)
 Učenje da kažemo “Ne” zahtjeva spremnost da odustanete
od nekih važnijih uvjerenja o sebi, što može biti teško.
 To znači da proširujete svoj identitet izvan brige o drugim
ljudima i poslu i naučite da se brinete za sopstvene potrebe
 Jedan od načina da kažete “Ne ” je učenjem asertivnosti tj.
razvijanjem asertivnog ponašanja.

20. ZAKLJUČAK
 Podsjetimo se: najvažnije je stvoriti takvu
psihosocijalnu klimu u kojoj se briga za zaposlenike
neće doživljavati kao luksuz, već kao profesionalna
odgovornost prema svakom zaposleniku i
organizaciji u cjelini svih koji sudjeluju u ostvarivanju
zajedničkog poslovnog clija.
 Na taj način će se ciljevi postizati brže, posao
obavljati kvalitetnije, a zaposlenici će biti zadovoljniji.

21. KRATKOTRAJNI NAČINI
SUOČAVANJA SA STRESOM
 Neposredno se opustiti u trenutku napetosti
 Uzeti pauzu
 Zapitati se je li vrijedno uznemiravati se zbog
određene situacije
 Napraviti listu stvari koje moramo napraviti odmah.

22. DUGOTRAJNI NAČINI
SUOČAVANJA SA STRESOM
 Izabrati vlastite ciljeve
 Izgraditi sistem podrške
 Misliti u pozitivnim terminima
 Donijeti odluke
 Vlastita očekivanja učiniti realističnijim
 Prihvatiti ono što ne možemo promjeniti
 Previdjeti potencijalno stresne situacije
 Živjeti u sadašnjosti
 Dobro organizirati svoje vrijeme
 Voditi brigu o vlastitom zdravlju
 Odvojiti vrieme za sebe

23. HVALA NA PAŽNJI !!!!!