3. 3
Sadržaj
Uvod — Ministarstvo prosvjete i nauke 4
Uvod — Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine 5
Predgovor 6
Zahvalnost 8
Upotreba priručnika 9
Komponente životne sredine 11
Vazduh 13
Voda 19
Zemljište 29
Biodiverzitet 34
Prijetnje i izazovi 69
Urbanizacija 71
Buka 76
Otpad 81
Hemikalije 98
Ljudske aktivnosti 103
Energija 105
Transport 113
Industrija 121
Poljoprivreda 125
Šumarstvo 143
Turizam 147
Globalni izazovi 153
Klimatske promjene 155
Uništavanje ozonskog omotača 160
Zakiseljavanje 165
Mora i okeani 168
Vrijednosti 179
Potrošačko društvo 181
Životna sredina i zdravlje 202
Ljudska prava 216
Naša planeta Zemlja u budućnosti 220
Sažetak tabele nastavnih oblasti i tema 226
Diploma 227
4. 4
Uvod — Ministarstvo
prosvjete i nauke
I Život u društvu 21. vijeka protkan je međusobno zavisnim pojavama i pitanjima na koje nije
lako dati jednostavan odgovor. Jedno od njih jeste i pitanje održivog razvoja, odnosno razvoja
koji će se zasnivati na racionalnom korišćenju ne-obnovljivih izvora i prirodnih resursa, pri čemu
će pojedinac i društvo u cjelini uživati dostupnost svim neophodnim resursima za život.
Obrazovanje ima ključnu ulogu u kreiranju odgovarajućeg stava prema zaštiti životne sredine
kako bismo budućim generacijama omogućili neophodan životni standard, koji će voditi ka većoj
globalnoj stabilnosti i razvoju društva uopšte. Još od decembra 2002. godine, kada je na
zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija proklamovana dekada „Obrazovanje za
održivi razvoj” 2005 - 2014, inicijativa dostizanja održivog razvoja kroz jačanje uloge obrazovanja
dobila je globalni karakter.
Ministarstvo prosvjete i nauke Vlade Crne Gore, prateći ova kretanja i uzimajući u obzir
nastojanja države da svoj razvoj prevashodno bazira na prirodnim resursima kojima raspolaže,
ulaže napore da kroz reformu obrazovanja pomogne u formiranju stavova mladih naraštaja koji
će razumijeti i poštovati principe održivog razvoja i živjeti u skladu sa njima.
Projekat „Zeleni paket” Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu
(REC), koji se sprovodi u zemljama Zapadnog Balkana, predstavlja izvrstan instrument za
postizanje željenog cilja – obrazovanog mladog čovjeka koji će razumijeti globalna ekološka
pitanja i probleme, a samim tim usmjeriti svoje ponašanje na očuvanje resursa koji ga okružuju i
na njihovo održivo korišćenje.
„Zeleni paket” predstavlja inovativni metod približavanja globalnih ekoloških pitanja mladim
ljudima, koji kroz interaktivnost, vizuelizaciju problema i rješenja podiže svijest o modelu
ponašanja koji bi trebalo da postane dio našeg svakodnevnog života, života – u skladu s
prirodom, sa rješenjima na strani ljudi i životne sredine.
U nadi da će ovaj „Zeleni paket” pomoći u nastojanjima da budući naraštaji svojim odgovornim
odnosom prema životnoj sredini ostave narednim generacijama njeno bogatstvo i da će životna
sredina i narednim generacijama pružati brojne blagodeti u kojima i mi danas uživamo.
S poštovanjem,
Prof. dr Sreten Škuletić
Ministar prosvjete i nauke
5. 5
I Danas, kada se nalazimo na polovini UN dekade o obrazovanju za održivi razvoj (2005 -
2014), Crna Gora može s ponosom istaći rezultate ostvarene u očuvanju prirodnih resursa zemlje
i održivom razvoju. U okviru ukupnih napora, značajno mjesto zauzima i obrazovanje o zaštiti
prirodnih vrijednosti kojima Država obiluje, a koje se odnosi kako na znanje i razumijevanje mjera
za očuvanje resursa, tako i na pravilan, održiv odnos prema životnoj sredini, zatim podizanju
svijesti o koristi održivog upravljanja prirodnim i kulturnim bogatstvom, jačanju kapaciteta i
učešću svih aktera u donošenju odluka.
Koncept održivog razvoja postaje model društveno-ekonomskog razvoja Crne Gore, koji je
utemeljen na usvojenoj Nacionalnoj strategiji održivog razvoja Crne Gore i kojim su definisani
budući pravci razvoja naše zemlje. Kada je riječ o strategijama na nacionalnom i globalnom nivou
one treba da olakšaju uvođenje koncepta obrazovanja za održivi razvoj kao i njegovu promociju
u okviru regiona i da na taj način doprinesu ostvarenju zajedničke vizije.
Obrazovanje je osnovni i ključni faktor kako ekonomskog razvoja, tako i socijalne, ekološke,
kulturne i etičke vizije održivog razvoja Crne Gore. Svaki ekonomski rast u budućnosti mora biti
zasnovan na znanju i u harmoniji s „održivim razvojem” društva. Reforma obrazovnog sistema u
Crnoj Gori podrazumijeva uvođenje obaveznih izbornih predmeta u osnovnom i srednjem
obrazovanju, gdje će značajan broj izbornih predmeta u najvećoj mjeri sadržati teme iz oblasti
zaštite životne sredine i održivog razvoja. Upravo projekat „Zeleni paket“ ima za cilj izgradnju
kapaciteta i prenos znanja u oblasti obrazovanja za održivi razvoj u Centralnoj i Istočnoj Evropi, i
poslužiće kao dobar mehanizam za podizanje ekološke svijesti.
S tog aspekta, „Zeleni paket”, kao multimedijalno sredstvo za jačanje znanja o potrebi očuvanja
životne sredine, i razumijevanja uticaja naših aktivnosti na održivost prirodnih resursa, predstavlja
inovativan način približavanja koncepta održivog razvoja i življenja u skladu s prirodom,
najznačajnijem resursu Crne Gore – mladim ljudima. Kada je riječ o obrazovanju o zaštiti životne
sredine i održivom razvoju, moramo razumjeti da se njegov najveći značaj ogleda u
razumijevanju uticaja aktivnosti pojedinaca na sredinu koja nas okružuje, kao i na podizanju
znanja i sposobnosti da se izmjere i uporede uticaji i problemi iz različitih uglova, a sve u cilju
veće osposobljenosti za donošenje značajnih odluka. Još je važno reći da obrazovanje u oblasti
zaštite resursa i održivog razvoja stvara preduslove da svaki pojedinac preuzme odgovornost za
dostizanje održive budućnosti čitavog društva.
Upoznati se s resursima koji nas okružuju, naći mjeru u korišćenju i upravljanju tim resursima, biti
u korak s globalnim kretanjima, samo su neke od karakteristika koje pruža ovaj paket, a sve to na
način koji učenicima jača svijest, znanje i kritički osvrt na moguće posljedice njihovih
svakodnevnih aktivnosti.
Tim Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC), u saradnji s
domaćim ekspertima iz oblasti obrazovanja i ekologije, kreirali su instrument koji svojim
višepredmetnim i multimedijalnim pristupom (priručnik za nastavnike, interaktivni CD-ROM, DVD
s ilustrovanim filmovima iz predmetnih oblasti, igra dileme) obezbjeđuje raznolike mehanizme
sticanja znanja i prenošenja informacija, što samo po sebi predstavlja okosnicu obrazovanja za
održivi razvoj Crne Gore.
Branimir Gvozdenović
Ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine
Uvod — Ministarstvo uređenja
prostora i zaštite životne sredine
6. 6
Predgovor
I Obrazovni materijal Zeleni paket usmjeren je na zaštitu životne sredine i održivi razvoj.
Priručnik, video-materijal, vježbe, interaktivne dilema igrice, dodatni CD-ovi i linkovi s internet
stranicama, omogućavaju raznovrsnost u nastavi. Dolazak do informacija na različite načine i iz
više izvora, kod učenika će unaprijediti znanja o značaju očuvanja životne sredine,
kompleksnosti prostora u kojem žive, s tim da razumiju međusobnu zavisnost i interakciju
brojnih faktora i resursa.
Ovakav vid nastave kod učenika podstiče formiranje novih stavova prema životnoj sredini, i utiče
na promjenu ponašanja u svakodnevnom životu. U crnogorskim obrazovnim programima
međupredmetnoj povezanosti posvećen je poseban značaj. Stoga je multimedijalni i
multidisciplinarni obrazovni materijal Zelenog paketa još vrjedniji jer jednu temu istovremeno
razmatra kroz više različitih disciplina. Nastavnicima olakšava da organizuju zadate situacije, da
intenzivno uključe učenike i primjenjuju nove tehnologije u radu. Fleksibilnost i prilagodljivost
materijala raznim situacijama u kojima se uči pruža mogućnost njegovog korišćenja prilikom
ralizacije otvorenog dijela kurikuluma koji kreiraju nastavnici, škola i lokalna zajednica. Značajan
doprinos ovog matarijala je i u tome što je realizacija pojedinih aktivnosti predložena u
prirodnom okruženju, tako da će učenici kroz praktična iskustva sticati integralna znanja koja će
im omogućiti aktivno učešće u stvaranju zdrave i nezagađene životne sredine.
Nevena Čabrilo
Zavod za školstvo
I Kao jedan od članova tima koji je radio na adaptaciji Zelenog paketa za Crnu Goru izražavam
zadovoljstvo što sam svojim učešćem doprinijela stvaranju obrazovnog multimedijalnog
materijala, koji će nadam se biti involviran u okviru nastavnog programa za učenike osnovnih
škola u Crnoj Gori.
Razvoj Crne Gore zasniva se na održivom razvoju. Polazeći od činjenice da koncept održivog
razvoja podrazumijeva balansiranje ekonomskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva kako bi se
osiguralo „zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih
generacija da zadovolje svoje potrebe” i ustavne odredbe koja Crnu Goru deklariše kao ekološku
državu, uspješno rješavanje izazova koji su pred nama zahtijevaju uključenje svih segmenata
društva. Kako ekološka edukacija ima za cilj podizanje svijesti o zaštiti životne sredine, Zeleni
paket fokusiran na zaštitu životne sredine pruža obrazovne, zabavne, ilustrativne i informativne
načine sticanja novih vrijednosti koje utiču na uspostavljanje drugačijeg odnosa prema životnoj
sredini, u školi, kod kuće i u društvu. Lekcije pripremljene za nastavnike i učenike crnogorskih
osnovnih škola obuhvataju retrospektivu razvojnih oblasti u kontekstima životne sredine,
ekonomije i socijalnog razvoja, prezentirajući na veoma atraktivan i zanimljiv način specifične
izazove na globalnom, kontinentalnom, nacionalnom, regionalnom i ličnom nivou sa kojima se
susrijeće čovječanstvo. One pokazuju da društvo mora donositi odgovorne odluke i da učeći
o svijetu spolja ljudi stiču znanja o sebi samima. U Zelenom paketu učenici su partneri
s nastavnicima u aktivnostima, raznim diskusijama, u igrama, u kvizu, u donošenju odluka gdje
podstaknuti i ohrabreni imaju aktivnu ulogu u izazovima koje pruža životna sredina, gdje će kroz
stečeno znanje naučiti da čuvajući životnu sredinu čuvaju svoje zdravlje i zdravlje budućih
generacija. Zeleni paket predstavlja sinergiju s aktivnostima koje se sprovode za očuvanje životne
sredine u Crnoj Gori i kao takav na pažljiv način oblikuje svijest o životnoj sredini.
Tamara Đurović
Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine
7. 7
I Multimedijalni obrazovni paket Zeleni paket može poslužiti kao koristan stručni materijal
u radu s učenicima pri obradi različitih tema vrlo složenog i zahtjevnog obrazovnog procesa.
Korisni prijedlozi kako aktivirati učenika, razviti njegovo interesovanje i želju da bolje razumije
i odgovori na pojave koje karakterišu sredinu u kojoj raste, mogu poslužiti nastavniku u
savladavanju zajedničkog napora, za pravilnim sticanjem znanja i potpunim ovladavanjem njime.
Sve predložene aktivnosti se ne moraju realizovati. Nastavnik bira ono što odgovara njemu
i njegovim učenicima. To razvija kod nastavnika interesovanje i volju za takav rad, a kod učenika
doprinosi oblikovanju kritičkog mišljenja i novog ponašanja.
Vjerujem da će ovaj obrazovni paket koji nudi obilje informacija i praktičnu upotrebljivost naći
svoje mjesto i korisno poslužiti svima nama kao vodič i kao inspiracija.
Mr Sanja Kaluđerović
Ispitni centar Crne Gore
I Danas, kada je tehnosfera ušla u sve pore našeg života, a urbanizacija dotakla gotovo svaku
stopu naše planete pravo je umijeće očuvati prirodu i živjeti u skladu s njenim zakonima.
Prvi korak ka postizanju tog teškog cilja je edukacija iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine.
Zeleni paket je veoma vrijedan materijal svakom ko je uključen u ovu edukaciju: predavačima,
učenicima, roditeljima... Čak i nastavnicima s velikim iskustvom u oblasti ekološke edukacije
„Priručnik za nastavnike” može pružiti veliku pomoć kako školski čas učiniti što zanimljivijim,
motivisati učenika da iznosi i obrazlaže svoje stavove, zainteresovati ga da svakodnevno daje
doprinos zaštiti životne sredine i da živi u skladu s održivim razvojem. Posebna vrijednost
materijala ogleda se u tome što u svakoj nastavnoj jedinici nudi primjere koji su učenicima bliski
iz svakodnevnog života.
Mr Danka Petrović
Univerzitet Crne Gore, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za biologiju
I Crna Gora — ekološka država — na svom putu ka integrisanju u evropske i svjetske tokove i
budući član demokratskog društva Evropske unije (EU), svjesna je značaja obrazovanja za
postizanje održivog razvoja. Obrazovanje mladih ljudi se smatra jednim od najznačajnih
instrumenta za dostizanje vrijednosti razvijenog demokratskog društva, zasnovanog na održivom
korišćenju prirodnih resursa koji nas okružuju. Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i
Istočnu Evropu (REC) prepoznajući napore Crne Gore da na sveobuhvatan način rješava probleme
zaštite životne sredine u zemlji, kako kroz usvajanje standarda EU (harmonizacija zakonodavstva),
tako i kroz reformu obrazovanja — najznačajnije karike ka razvijenim ljudskim resursima — osnova
za razvoj svakog drustva, dao je doprinos u podizanju kvaliteta obrazovanja mladih ljudi u oblasti
zaštite životne sredine i održivog razvoja. Intenzivnim učešćem domaćih stručnjaka iz relevantnih
oblasti održivog razvoja, zaštite životne sredine i obrazovanja, u prilagođavanju multimedijalnih
instrumenata obrazovnog programa Zelenog paketa, izgrađen je osjećaj odgovornosti, svojine i,
prevashodno, značaja tog multimedijalnog instrumenta kod institucija na svim nivoima,
državnom i lokalnom. Imajući u vidu napore koji se ulažu u sistematsko reformisanje obrazovog
sistema u Crnoj Gori, nadamo se da će obrazovni resurs kao što je Zeleni paket, postati
nezaobilazno sredstvo kojim će nastavnici i učenici širiti vidike i jačati svijest o potrebi očuvanja
biodiverziteta i smanjenju čovjekovog uticaja na životnu sredinu.
Mr Srna Sudar Vilotić
REC Kancelarija u Crnoj Gori
8. 8
I Razvoj Zelenog paketa ostvaren je kroz saradnju i dobru volju brojnih pojedinaca i organizacija
koji su doprinijeli njegovom nastajanju.
I Želimo da zahvalimo crnogorskom timu prosvjetnih radnika i ekologa koji je radio na adaptaciji
materijala: Neveni Čabrilo, Tamari Đurović, Mr Sanji Kaluđerović i Mr Danki Petrović,
za ekspertski doprinos izradi materijala.
I Zahvaljujemo i članovima Nacionalnog savjeta projekta: Siniši Stankoviću, Mr Ćazimu Fetahoviću,
prof. Dr Željku Jaćimoviću, Dr Draganu Bogojeviću i Snežani Martinović za sugestije i preporuke.
I Zahvaljujemo i koordinatorima projekta u Ministarstvu prosvjete i nauke i Ministarstvu
uređenja prostora i zaštite životne sredine: Branki Kankaraš i Tamari Đurović, za njihovu punu
podršku izradi projekta u Crnoj Gori.
I Želimo da uputimo zahvalnost prema umjetnicima Laszlo Falvay (Mađjarska) i Nelly Marinova
(Bugarska), čije su nam ilustracije pomogle u vizuelnom predstavljanju naših briga i poruka
budućim korisnicima Zelenog paketa.
I Želimo da izrazimo našu najsrdačniju zahvalnost prema nekoliko organizacija i institucija koje su
nam obezbijedile različite obrazovne i dokumentarne filmove:
• Fondu televizije za životnu sredinu (TVE — International) — za vrijedne edukativne filmove Eden
Shorts i video klipove koje smo koristili za DVD i CD-ROM;
• Asocijaciji Eko Ideja u Vroclavu (The Eko Idea Associationa in Wroclaw) — za izazovnu seriju
obrazovnih filmova, Više ili Bolje (More or Better);
• Ekološkom video centru bugarske asocijacije Pozajmljena priroda (Environmental Video Centre
of Borrowed Nature Association of Bulgaria) — za izuzetne video snimke;
• Resursnom centru — pomoćna komponenta Instituta za životnu sredinu i zaštitu na radu i
Univerziteta za medicinu i stomatologiju u Nju Džersiju — Škola za javno zdravlje (The Resource
Centre — an outreach component of the Environmental and Occupational Health Sciences
Institute (EOHSI) and the University of Medicine and Dentistry of New Jersey — School for Public
Health (UMDNJ-SPH)) — za vrijedne obrazovne filmove Živjeti sa otrovima (Living with Toxins) i
Dilema grada: Radna mjesta ili zdravlje (Town’s Dilemma: Jobs or Health?); i
• WWF televiziji i film centru za izazovan film Kraljevstvo (The Kingdom).
I Najsrdačnije se zahvaljujemo donatoru ovog projekta Program razvojne saradnje
Holandije/Regionalni program životne sredine za Balkan. Njihovo razumijevanje i povjerenje
predstavljali su podršku u mjesecima napornog rada na izradi Zelenog paketa.
Hvala
Zahvalnost
9. 9
Ovaj priručnik je dio Zelenog paketa i prvenstveno je namjenjen nastavnicima osnovne škole
i njihovim učenicima, ali se takođe može koristiti i na drugim obrazovnim nivoima. Fokus je na
određenim aspektima zaštite životne sredine i održivog razvoja i preporučujemo da se koristi
u kombinaciji s drugim komponentama Zelenog paketa: DVD, CD-ROM i Dilema igrom.
Priručnik je podijeljen na pet poglavlja:
I Komponente životne sredine — voda, vazduh, zemljište i biodiverzitet;
I Prijetnje i izazovi — urbanizacija, buka, otpad i hemikalije;
I Ljudske aktivnosti — energija, transport, industrija, poljoprivreda, šumarstvo i turizam;
I Globalni izazovi — klimatske promjene, smanjenje ozonskog omotača, zakiseljavanje
i mora i okeani;
I Vrijednosti — potrošačko društvo, životna sredina i zdravlje, ljudska prava i naša planeta
zemlja u budućnosti.
Svaka od tema životne sredine pokrivena je s jednim ili više planom za lekcije. Planovi imaju takvu
strukturu koja korisnicima nudi informacije o glavnim pojmovima, relevantnim temama, potrebnim
materijalima, vremenu i mjestu, ciljevima i metodologiji. Uvod obezbijeđjuje osnovne informacije
o određenoj temi i preporučuje korisnicima da potraže još informacija u odgovarajućem dijelu
CD-ROM-a.
Aktivnosti čine ključni dio planova za lekcije. One su više smjernice nego obaveza. Namjera je da
se podstakne mašta nastavnika kako bi organizovao nešto slično onome što je predloženo imajući
na umu konkretne potrebe i sposobnosti učenika.
Korisnici mogu pronaći različite informativne listove i šeme za učenike na kraju svake lekcije koji
se mogu fotokopirati i podijeliti prije nego što neka aktivnost počne.
Na kraju ovog priručnika nalazi se tabela u kojoj su šematski predstavljene informacije o temama
iz oblasti životne sredine, planovima lekcija i njihovoj kompatibilnosti s različitim predmetima u
školi, kao i preporučeni video klipovi i filmovi.
Ovaj priručnik naglašava stvaranje novih vrijednosti kod učenika i uspostavljanje novog modela
ponašanja u školi, kod kuće i u društvu, umijesto samo sakupljanja znanja iz neke od oblasti
životne sredine. U ovom kontekstu su učenici, prije svega, partneri nastavnika u obavljanju
raznolikih aktivnosti, diskusijama, igranju uloga i procesu donošenja odluka. Preko nastavnika i
učenika, glavne poruke ovog priručnika su poslate i drugim članovima porodice i društva.
Kliment Mindjov
Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu
Upotreba priručnika
12. Vazduh
Kvalitet vazduha 13
FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:
„Naš vazduh”
„Kako da naš vazduh održavamo čistim”
Voda
Kvalitet vode 19
FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:
„Slatka voda”
„Kako štedjeti vodu”
Zemljište
Zemljište je naše blago 29
FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:
„Zemljište — naše blago”
Biodiverzitet
Opstanak vrsta 34
Biodiverzitet riječnih dolina 40
Bogatstvo šuma 49
Livadski živi svijet 56
Jesmo li sami u gradu? 62
FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM:
„Biodiverzitet i nestanak vrsta”
„Vrijeme nam ističe”
Informativni list
Atmosfera 18
Slana i slatka voda 26
Kako uštedjeti vodu kod kuće 27
Etape tretmana otpadnih (kanalizacionih) voda 28
Nacionalni parkovi u Crnoj Gori 38
Stanje biodiverziteta vodenih eko-sistema 43
Kvalitet vode 45
Biljni diverzitet rijeke 46
Životinjski diverzitet u riječnom području 47
Uticaj ljudskih aktivnosti 48
Ekološki faktori 54
Diverzitet šumskih biljaka 54
Diverzitet šumskih životinja 55
Preduzmite akciju 59
Važni činioci 60
Livadski biljni diverzitet 60
Životinjska raznovrsnost 61
Stanje urbane životne sredine 65
Stanje biodiverziteta u urbanoj životnoj sredini 66
Biodiverzitet u domaćinstvu 67
13. 13
1
Kvalitet vazduha
Vazduh
Ključni
koncepti/sadržaji
Značaj kvaliteta vazduha za živi svijet
Trajanje 2 - 3 školska časa
Razred VI — VIII
Mjesto Učionica, na otvorenom
Nastavni materijali Posteri, video kaseta, Zeleni paket, materijal po izboru nastavnika
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Fizika, Građansko vaspitanje, Priroda, Biologija
s ekologijom
Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:
• objasni razlike u kvalitetu vazduha na otvorenim i u zatvorenim
prostorima;
• opiše uzročnike zagađivanja vazduha;
• razlikuje tipove zagađenja vazduha;
• razumije opasnosti koje zagađenje vazduha ima za živi svijet;
• primjenjuje praktične postupke za poboljšanje kvaliteta
vazduha u zatvorenim prostorijama.
Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, razgovor, diskusija, eksperimentalna
nastava, video prezentacija
Kvalitet vazduha
Autor: Kliment Mindjov
14. 14
1
Kvalitet vazduha
Vazduh
Uvod
Vazduh je smješa azota (78%), kiseonika (21%), ugljenik (IV)-oksida (CO2) i nekih inertnih
gasova. Sastoji se još i od vodenih isparenja u varirajućim količinama. Vazduh sadrži
mnogobrojne štetne supstance: prirodne zagađujuće materije, kao što su prašina i vulkanski
pepeo, kao i zagađujuće materije koje predstavljaju nusproizvod ljudskih aktivnosti.
Čist vazduh je od suštinske važnosti za opstanak živih bića. Pažnja javnosti usmjerena
je na značaj kvaliteta vazduha na otvorenom, dok je važnost kvaliteta vazduha u zatvorenim
prostorima, u kojima borave ljudi, potcijenjen ili zaboravljen.
Vazduh u zatvorenim prostorima u kojima borave ljudi češće je zagađen nego vazduh na
otvorenom, čak i u slučaju velikih industrijskih gradova. Činjenica je i da ljudi provode više
vremena u zatvorenim prostorima. Čist vazduh je posebno važan za djecu, zato što ona udišu
veću količinu vazduha u poređenju sa svojom tjelesnom težinom nego odrasli, pa su tako
izloženija riziku akumulacije viših koncentracija zagađujućih materija u organizmu.
Aktivnosti
1 Počnite postavljanjem pitanja učenicima: Koliko dugo čovjek može živjeti bez disanja?
Tražite od nekoliko dobrovoljaca da duboko udahnu i da zadrže vazduh 30 sekundi.
Neka izvijeste odjeljenje kako se osjećaju poslije ove vježbe.
2 Izložite učenicima informacije o gasovima od kojih se sastoji vazduh. Podsjetite ih da se
sadržaj vazduha u procesu disanja mijenja. Nivo kiseonika se smanjuje, a ugljen (IV)-oksida
(CO2) raste. Mnoge aktivnosti mijenjaju sadržaj vazduha, ne samo disanje. Ljudske
aktivnosti, na primjer, mogu uzrokovati ispuštanje različitih hemijskih supstanci u atmosferu.
3 Nađite više informacija u poglavlju Vazduh na CD-ROM-u.
Zagađenje vazduha na otvorenom
1 Objasnite učenicima da kada sija Sunce, izduvni gasovi iz
automobila, npr. azotni oksidi (NOx) i isparljiva organska
jedinjenja, spajaju se obrazujući ozon. Iako je Zemlji neophodan
ozon u gornjem sloju atmosfere, njegov učinak na manjim
visinama izuzetno je štetan. Ovaj efekat naziva se „ljetnji smog”
i negativno utiče na više od sto miliona ljudi samo u Evropi.
„Zimski smog” javlja se kada su zagađujuće materije zarobljene
masama hladnog vazduha koji lebdi iznad grada [naročito
sumpor (IV)-oksid (SO2), NOx i štetne čestice]. Najgora zagađenja javljaju se u urbanim
sredinama, što je danas životno okruženje dvije trećine Evropljana. Drastični slučajevi
zimskog smoga često predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva u dijelovima srednje
i istočne Evrope. Na primjer, u gusto naseljenim područjima Češke, na istoku Njemačke
i u Poljskoj. Procesi sagorijevanja, kao što su grijanje stanova,
proizvodnja električne energije i industrijska proizvodnja, glavni
su izvor zimskog smoga.
2Prezentujte odjeljenju poglavlje Naš vazduh iz video
materijala.
3Pokrenite diskusiju o uzrocima smoga: (procesi
sagorijevanja goriva, saobraćaj, grijanje domaćinstava,
industrija, proizvodnja energije). Upotrijebite dodatne
informacije iz teksta Tipovi zagađenja vazduha na 16. strani.
4 Prikažite učenicima video isječak Kako da naš vazduh održavamo čistim. Objasnite da
je u pitanju samo jedan mogući način kako se vazduh održava čistim. Tražite da predlože
još rješenja.
15. 15
1
Kvalitet vazduha
Vazduh
5 Objasnite da je glavni uzrok zagađenja vazduha u srednjoj
i istočnoj Evropi sagorijevanje fosilnih goriva iz motornih vozila
i proizvodnja energije. Da bi se adekvatno odgovorilo na
posljedice zagađenja iz ovih izvora, nacionalne vlade usvajaju
stroge zakone i pooštravaju mjere koje regulišu zagađujuće
materije. Zadatak vlada, takođe, jeste da redovno informišu
javnost o strogim standardima i preduslovima koji od preduzeća
u industrijskim i energetskim sektorima zahtijevaju uvođenje
novih, čistijih tehnologija.
6 Objasnite učenicima koji su glavni uzročnici zagađenja vazduha u Crnoj Gori
(Aluminijski kombinat, Željezara, rudnici uglja, saobraćaj ...).
Zagađenje vazduha u zatvorenim prostorima
1 Objasnite da mnogi materijali oslobađaju opasna isparenja i čestice. Duvanski dim jedan
je od najraširenijih uzroka zagađenja vazduha u zatvorenim prostorima.
2 Tema za diskusiju: Koji materijali i/ili aktivnosti mogu izazvati zagađenje vazduha u
zatvorenoj prostoriji? (razna sredstva za čišćenje domaćinstva, boje, razređivači, parfemi
i kozmetika, hemikalije koje koriste uređaji za štampanje i kopiranje, različiti sintetički
materijali, laboratorijska sredstva i hemijski reaktanti, materijali za
crtanje/slikanje/modeliranje, itd.). Napišite odgovore na tabli.
3 Tema za brejnstorming: Koje su moguće posljedice ponovljenog izlaganja ovim
hemikalijama? (problemi s respiratornim sistemom, pojačana osjetljivost ili alergijske reakcije,
neuro-toksične reakcije, oslabljeni imuni sistem). Napišite odgovore na tabli.
4 Predstavite neke od manje poznatih zagađivača vazduha, kao što su formaldehid, radon,
azbest i elektromagnetna polja. Koristite tekst Opasne supstance sa strane 17.
U nastavku ...
Kako odgovoriti?
• Pokrenite diskusiju na temu kako se zdravstveni rizici koje izaziva zagađenje vazduha
mogu umanjiti (korišćenje čistijih i prirodnijih supstanci kod kuće, stroge kontrole zagađenja
vazduha i dostupnost relevantnih informacija, redovno provjetravanje zatvorenih prostorija).
Napišite odgovore na tabli.
• Ohrabrite učenike da svoja novostečena saznanja o zagađenju vazduha u zatvorenim
prostorima podijele sa svojim porodicama. Tražite im da pripreme spisak prijedloga za
poboljšanje kvaliteta vazduha u zatvorenim prostorima i za smanjenje sopstvenih
zdravstvenih rizika. Koji od ovih prijedloga može biti iskorišćen u samoj učionici?
Najbolje prijedloge napišite na tabli. Izaberite najbolja predložena rješenja, napravite poster i
okačite ga u učionici.
16. Zagađenje vazduha u urbanim životnim sredinama
Urbane površine rastu širom svijeta, a sa njima i nivo zagađenja vazduha. Evropa,
na primjer, visoko je urbanizovan kontinent, na kojem preko 70% stanovništva živi
u urbanim sredinama. Saobraćaj, sagorijevanje i industrijska proizvodnja stvaraju emisije
koje se prenose vazduhom, a koje sadrže povećane koncentracije zagađivača.
Ova zagađenja uzrokuju niz problema, kao što su zdravstveni rizici, ubrzano propadanje
građevinskih materijala, šteta koja se nanosi istorijskim spomenicima i vegetaciji
u i oko gradova.
Vazdušno zagađenje od saobraćaja
Učestalost smoga i dugotrajne prosječne koncentracije štetnih jedinjenja, kao što su
olovo, benzen, suspendovane čestice i benzopiren, značajno su povišene usljed emisija
iz saobraćaja. Drumski saobraćaj je takođe uzrok više od polovine emisija NOx i 35%
emisija isparljivih organiskih jedinjenja. Vozila koja koriste dizel gorivo takođe proizvode
veoma fine suspendovane čestice, koje su izuzetno opasne za ljudsko zdravlje.
Značajno zagađenje vazduha u nordijskim zemljama proizilazi iz upotrebe zimskih guma.
Ovaj tip guma oštećuje površinu asfalta podižući oslobođene fine čestice pijeska koje
se suspenduju u vazduhu zagađujući ga na taj način.
Zagađenje vazduha od industrije
Industrijska proizvodnja takođe proizvodi zagađenje vazduha. Stepen negativnih
posljedica zavisiće od visine dimnjaka i pravca vjetra. Primarne zagađujuće materije
s dužim periodom zadržavanja uključuju: zakiseljena jedinjenja [kao npr. sumpor
(IV)-oksid, okside azota (NOx) i amonijak) i raspršive zagađivače (kao što su prašina,
teški metali i postojane organske zagađujuće materije].
Crne tačke
„Crna tačka” je termin kojim se označava oblast s visokim stepenom kratkoročnog
zagađenja. Stanovništvo koje naseljava oblasti u blizini izvora zagađenja pod velikim
je rizikom izlaganja posljedicama zagađenja. Crne tačke javljaju se u urbanim
saobraćajnicama s gustim prometom i u gradovima blizu industrijskih postrojenja
(dimnjaka). U Crnoj Gori opštinu Pljevlja možete navesti kao primjer za pojam crne tačke.
Tipovi zagađenja vazduha
16
1
Kvalitet vazduha
Vazduh
17. 17
1
Kvalitet vazduha
Vazduh
Formaldehid je vodorastvorljiv, bezbojan, otrovan gas koji posjeduje specifičan miris.
Koristi se u mnogim dezinfektantima, konzervansima i poljoprivrednim hemikalijama,
kao lijepak pri sastavljanju namještaja i kao protivpožarni sastojak u nekim kompleksnim
materijalima. Tragovi formaldehida nalaze se i u sredstvima za poliranje, uljima,
šamponu, zubnoj pasti, pivu, vinu, tapetama, bojama, duvanu, pa čak i u unutrašnjoj
opremi za vozila. Pošto formaldehid nikada ne formira stabilnu hemijsku vezu, može
se ispuštati godinama, dugo nakon što je svaki karakteristični miris nestao. Njegova
isparenja najviše utiču na respiratorni sistem, kožu i srce. Jedan od načina da se izbjegnu
štetne posljedice formaldehida jeste da se koriste zeoliti — minerali koji imaju ogromnu
moć apsorpcije. Oni će apsorbovati isparenja formaldehida, kao i prašinu, mirise,
dim i ostale zagađujuće materije.
Radon je prirodan, radioaktivan gas, bez boje,
mirisa i ukusa. Proizvod je raspada uranijuma ili
radijuma i može se naći u podzemnim vodama ili
prodrijeti u dom kroz pukotine u podu i zidovima.
Radon može izazvati kancerogena oboljenja.
Zapušavanjem pukotina i poboljšavanjem
ventilacije koncentracija radona može se smanjiti.
Azbest predstavlja grupu minerala koji se
prirodno nalaze u određenim formacijama stijena.
Azbest je materijal izuzetno otporan na vatru i
korozivne procese i koristi se kao odličan toplotni
izolator. Zbog ovih svojstava nekada se smatrao
idealnim materijalom što je obezbijedilo njegovu
široku primjenu. Međutim, ubrzo su otkriveni
zdravstveni rizici koje prati udisanje azbestnih vlakana. Jednom udahnute, azbestne
čestice ostaju zauvijek zarobljene u plućima i probavnom sistemu, izazivajući ozbiljne
zdravstvene posljedice. Efekti mogu ostati neprimijećeni godinama poslije izlaganja.
Uprkos ovim posljedicama, materijali koji sadrže azbest predstavljaju neznatan zdravstveni
rizik ukoliko se s njima pravilno rukuje i ako se održavaju na odgovarajući način.
Elektromagnetna polja su nevidljiva polja energije koja proizvodi protok električne
struje. Elektromagnetna polja postoje u svim živim bićima i prožimaju prirodu. Zagađenje
se javlja u slučaju kada snaga polja prevazilazi granicu sigurnosti. Provođenje previše
vremena kod kuće u takvim uslovima — rad za kompjuterom, sjedenje preblizu
televizijskom aparatu ili pokrivanje električnim ćebetom — može rezultirati neželjenim
posljedicama po zdravlje.
Sve je više dokaza da dugotrajno izlaganje elektromagnetnom zračenju može izazvati
kancerogena oboljenja, poremećaje imunog sistema, pobačaje i druge probleme.
Najugroženija su djeca, zato što naučnici podozrijevaju da elektromagnetna radijacija
utiče na tjelesne mehanizme koji regulišu rast ćelija. Opreznost je od velikog značaja.
Postoji nekoliko jednostavnih mjera za izbjegavanje zdravstvenih rizika:
• Uređaje kao što su: TV aparati, električni satovi i kompjuteri, držati na najmanje
metar udaljenosti od tijela.
• Gledati televiziju s razdaljine od najmanje dva metra.
• Sjedjeti najmanje na 60 cm od kompjuterskog monitora.
• Koristiti zaštitne ekrane ili naočare.
• Raditi i odmarati se u pravilnim razmacima.
• Po mogućnosti, držati mobilne telefone dalje od tijela.
Opasne supstance
18. 18
VazduhInformativnilist
Atmosfera
Atmosfera se sastoji od četiri sloja vazduha
koji okružuju Zemlju. Najniži sloj zove
se troposfera. Iako je samo 8 - 11 km iznad
zemlje, troposfera sadrži 95 procenata gasova
atmosfere. U ovom sloju zagađujuće materije
se miješaju i reaguju s komponentama
atmosfere. Troposfera igra izuzetno značajnu
ulogu u održavanju života na Zemlji.
Sljedeći sloj zove se stratosfera, i proteže
se na oko 30 - 50 km iznad zemljine površine.
Dvije trećine njenog spoljnjeg omotača sastoje
se od ozona, kojem je uloga filtriranje
ultraljubičastih zraka koji dolaze sa Sunca.
Bez ovog sloja, život na Zemlji ne bi bio moguć.
Neki zagađujući gasovi podižu se iz troposfere
u stratosferu i uništavaju ozonski omotač.
Dva najudaljenija sloja zovu se mezosfera
i termosfera. Iako su prirodni atmosferski procesi
samoregulišući, supstance i hemikalije koje
se ispuštaju usljed ljudskih aktivnosti mogu
izazvati negativne neotklonjive promjene
u atmosferi i dovesti do značajne promjene
klimatskih uslova na Zemlji.
19. 19
1
Kvalitet vode
Voda
Kvalitet vode
Autor: Kliment Mindjov
Ključni
koncepti/sadržaji
Voda — suština života
Trajanje Sedam školskih časova (prva i druga aktivnost su kraće i
podesne za učenike mlađeg uzrasta)
Razred VI — VIII
Mjesto Učionica, na otvorenom, laboratorija
Nastavni materijali Čaša pitke vode, podmetač, pijesak, mala količina napitka u
prahu (ili nekoliko kristala kalijum permanganata), dva suda
kapaciteta 3 litra (sudovi ili boce), lijevak, plastična flaša od
1,5 litra, kamenčići ili šljunak, filc, papiri za pisanje
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika, Biologija s
ekologijom, Građansko vaspitanje
Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:
• opiše značaj vode za život,
• objasni kako smanjiti potrošnju vode,
• primjenjuje stečena znanja o zaštiti vode od zagađivanja kroz
svakodnevne aktivnosti.
Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, razgovor, kooperativno učenje,
eksperiment, diskusija
20. 20
1
Kvalitet vode
Voda
Uvod
Voda je jedinstveni dio površine Zemlje i njeno obilje je isključivi razlog
zbog kojeg se naš svijet naziva još i „Plava planeta”. Uprkos ovom obilju,
velika većina vode pripada okeanima i morima, a samo 0,6 procenata
ukupne vodene količine podesno je za piće.
Površinske i podzemne vode su važan element hidrološkog ciklusa
Zemlje. U površinske vode spadaju: rijeke, jezera i lednici (glečeri).
Podzemne vode opstaju kao najmanje proučen i najteže utvrdljiv
vodeni resurs.
Voda se koristi u poljoprivredi (navodnjavanje), u industriji (kao agens za hlađenje
i podgrijavanje) i za domaće potrebe (piće, ličnu higijenu, pranje, rekreaciju, itd.).
Nenamjensko trošenje vode i njeno zagađivanje u današnje vrijeme predstavljaju veoma
ozbiljne probleme koji mogu čovječanstvo dovesti na ivicu katastrofe.
Pošto svi koristimo vodu, svi smo odgovorni za njeno čuvanje. Dva glavna principa
za cjelishodno održavanje vodnih resursa su: očuvanje i zaštita.
Aktivnosti
Vodni ciklus — ciklus kruženja vode u prirodi (za učenike mlađeg uzrasta)
Iznesite čašu vode i pozovite dobrovoljca/dobrovoljku da uzme gutljaj i pogodi koliko je stara.
Objasnite djeci da je starost vode približno oko 4,5 milijardi godina (koliko je stara i naša
planeta), i da se nalazi u stalnom kretanju između zemlje i atmosfere. Sunce i vjetar uzrokuju
njeno isparavanje iz zemlje, listova vegetacije, životinjskih organizama, površina rijeka, jezera
i okeana. Na taj način voda u tečnom stanju preobražava se u paru. Pod određenim uslovima
para se kondenzuje i pada na zemlju u obliku kiše, susnježice ili snijega. Ovaj proces u kojem
voda nanovo puni rijeke i jezera — često noseći druge materije sa sobom — naziva se „izlivanje
vode” (tj. padavine). Upravo na ovaj način „hrane” se rijeke i jezera, a rijeke zatim teku u
okeane. Određena količina padavina odlazi ispod zemljine površine, pa tako nastaju podzemne
(ispodpovršinske) akumulacije. Za demonstraciju, koristite interaktivnu prezentaciju kruženja
vode u prirodi koja se nalazi na CD-ROM-u.
Slana i slatka voda (za učenike mlađeg uzrasta)
Podijelite učenicima/učenicama primjerke informativnog lista Slana i slatka voda sa strane 26
i analizirajte sličnosti i razlike između ova dva tipa vode. Naglasite da iako porkriva preko
70 procenata površine Zemlje, salinitet morske vode čini je neupotrebljivom za piće, kuvanje
ili navodnjavanje. Slatka voda čini neznatnih dva odsto ukupnih vodnih rezervi na Planeti i zato
je treba štititi od zagađivanja.
Ne možemo živjeti bez vode
1 Predstavite informacije sadržane u uvodnom dijelu ove nastavne jedinice, zajedno sa
dodatnim podacima iz poglavlja Vode na CD-ROM-u.
2 Predočite učenicima da se svijet suočava s globalnom krizom nestašice vodnih resursa:
• Preko milijardu ljudi nema pristupa čistoj, pijaćoj vodi.
• Preko 2,4 milijarde ljudi živi u lošim sanitarnim uslovima (tj. bez kanalizacionog sistema,
savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda iz domaćinstava).
• Prognoze predviđaju da će do 2025. godine dvije trećine stanovništva Zemlje trpjeti
nestašice vode.
3 Prikažite učenicima video Slatka voda koji je uključen u video materijal. Poslije projekcije
pokrenite diskusiju na sljedeće teme:
• Koliko vode koristi odrasla jedinka dnevno? (približno 80 litara na dan)
• Koliko ljudi umre dnevno zbog upotrebe zagađene pijaće vode?
(približno 25 000 — većinu čine djeca)
21. 21
1
Kvalitet vode
Voda
4 Pokušajte da odgovorite na pitanja postavljena na kraju prikazanog video materijala:
• Zašto je toliko važno pravilno upravljati vodnim resursima?
• Koje probleme stvara zagađena voda?
• Kako možemo zaštititi vodne resurse?
• Kako možemo pomoći? (Koristite informacije prezentovane u tekstu Kako štedjeti vodu
na strani 25)
Kako smanjiti potrošnju vode kod kuće
Objasnite odjeljenju da čak i male promjene u našim svakodnevnim životnim navikama mogu
dovesti do uštede vode. Prikažite video klip Kako štedjeti vodu?
Pranje zuba
1 Upitajte učenike koliko često peru zube. Zatim zamolite dobrovoljca da demonstrira svoju
tehniku pranja zuba. Najvjerovatnije, učenik/učenica će otići do umivaonika, otvoriti česmu
i početi da pere zube dok voda teče. Ako učenik to zaista i uradi, mogućnosti za uštedu
vode potpuno su jasne. Ako ne, time je učenik pružio pozitivan primjer. Napomena: ako
umivaonik nije pri ruci, dobrovoljac može da pruži i jednostavnije objašnjenje.
2 Razmotrite da li postoji još neki, ekonomičniji način pranja zuba. Na primjer, česma se
otvara samo kad se pere četkica ili ispiraju usta, i zatvara dok se peru zubi. Koliko se vode
može uštedjeti na ovaj način?
Brijanje
1 Zamolite učenika iz odjeljenja da pokaže kako se njegov otac ili brat briju. Učenik odlazi
do umivaonika, otvara česmu i pretvara se da se brije. Ako pusti da voda teče tokom
demonstracije, poenta će biti jasna. I u ovom slučaju učenik može jednostavno
objasniti proces.
2 Razmotrite da li postoje ekonomičniji načini brijanja: na primjer, kvašenje četke ili pranje
brijača u čaši ili posudi s vodom. Upitajte učenike da li su ikad vidjeli da se neko od
njihovih starijih brije na ovaj način.
3 Objasnite odjeljenju da se obje ove pokazne vježbe možda na prvi pogled i ne čine
efikasnim načinom za uštedu vode. Pa ipak, male izmjene navika, kao što je ova, mogu imati
ogroman efekat kada uđu u široku upotrebu. Da bi ubijedili sumnjičave, podijelite
informacioni list Kako da štedimo vodu u domaćinstvu, i predložite učenicima da riješe
matematičke zadatke koji se nalaze u njemu. Možete organizovati takmičenje da utvrdite ko
će najbrže doći do rješenja i da uz to nagradite i sve druge koji su došli do tačnog rješenja.
Odgovori:
Kako perem zube?
A: 131 400 000 litara; B: 21 900 000 litara; C: 109 500 000 litara
Kako se brijem?
A: 43 800 000 litara; B: 3 650 000 litara; C: 40 150 000 litara
4 Dajte učenicima vremena da razmijene utiske i komentare poslije završenog računanja.
5 Organizujte diskusiju o različitim načinima na koje domaćinstva mogu štedljivije koristiti
vodu. Razmotrite prijedloge za štednju vode u domaćinstvu na stranicama 24 i 25.
Napišite sve prijedloge na tabli, a zatim utvrdite koji od njih su realni i mogu se dalje
razviti u planove za uštedu vode u domaćinstvu.
6 Ohrabrite učenike da uključe svoje ukućane u:
• rješavanje matematičkih zadataka s informativnih listova;
• učenje o načinima štednje vode u domaćinstvu iz teksta na strani 24;
• kreiranje porodičnog plana za uštedu vode.
22. 22
1
Kvalitet vode
Voda
Kako zaštititi vodu iz domaćinstva od zagađivanja
1 Neka učenici sakupljaju ambalažu i pakovanja (s etiketama) različitih deterdženata
za čišćenje i preparata za održavanje domaćinstva u periodu od jednog do dva mjeseca.
Poslije tog perioda, učenici na čas mogu donijeti to što su sakupili.
2 Pokrenite diskusiju na temu: Kako zagađujemo vodu kod kuće? (koristeći toalet, pranje
i čišćenje po kući uz upotrebu najrazličitijih hemikalija, itd.)
3 Objasnite učenicima/učenicama da kanalizacija iz domaćinstva
zapravo i ne predstavlja veliku prijetnju prirodi. Brojni
mikroorganizmi su se adaptirali za razlaganje ljudskog
kanalizacionog otpada. U stvari, najveće probleme prouzrokuju
savremene hemijske supstance koje se u domaćinstvu koriste za
pranje i čišćenje. Nakon što dospiju u vodu, one se miješaju s
kanalizacionim otpadom i prodiru u mrežu za otpadne vode (u
septičke jame ili — putem kanalizacije — u postrojenje za
tretman otpadnih voda). Hemikalije ubijaju mikroorganizme
koji rastvaraju organski ljudski otpad. Ovaj proces, dalje, vodi ka
uništavanju pažljivo izbalansiranog sistema. Naglasite da još uvijek nema u upotrebi sredstva
za čišćenje i pranje koje je potpuno bezbjedno za životnu sredinu. Sve takve hemikalije
doprinose zagađivanju u različitoj mjeri i zato je bitno da ih koristimo na odgovarajući i
razuman način i da radije koristimo proizvode koji su označeni kao sigurniji i koji sadrže
supstance koje ne štete životnoj sredini. Druga mogućnost je da se izvjesne, uglavnom
zaboravljene preporuke kod čišćenja, ponovo uvedu u upotrebu. (Pogledajte tekst
Kako zaštititi vodu od zagađenja na strani 25)
4 Pažljivo pregledajte sredstva za pranje i čišćenje koje su učenici donijeli na čas i razmotrite
sadržaj etiketa. Da li na njima ima „ekoloških” oznaka? Kontaktirajte roditelje i stručnjake
za dodatna pojašnjenja. Skrenite pažnju učenicima na činjenicu da su različiti naftni derivati
(maziva za automobile i goriva) posebno opasni. Direktno ispuštanje ovih proizvoda
u kanalizacioni sistem neprihvatljivo je i treba da se obavi na za to naročito određenim
mjestima (auto servisi ili pumpne stanice), gdje su njihovo sakupljanje, transport i prerada
strogo regulisani.
Ko zagađuje vodu?
1 Organizujte brejnstorming na temu: kako ljudske aktivnosti zagađuju vodene resurse
(poljoprivreda, industrija, građevinarstvo, akcidenti ispuštanja otpada i iscurivanja opasnih
supstanci, neregulisano odlaganje otpada iz domaćinstva, itd.). Napišite sve odgovore na
tabli. Tražite učenicima da podvuku one koji mogu biti stvarni uzroci zagađivanja izvora
vode u vašoj zajednici.
2 Objasnite učenicima da je odlaganje smeća ispod površine zemlje dugoročna praksa.
Mnoga od ovih mjesta odlaganja postaju „tačkasti izvori zagađenja” podzemnih
i površinskih voda. Izvedite sljedeću demonstraciju da dočarate proces:
• Na dno plastičnog podmetača pospite 2 - 3 cm suvog pijeska.
• Napravite malu rupu u pijesku na jednoj strani podmetača i napunite je malom količinom
soka u prahu (Cecevita...) ili kristalima kalijum permanganata. Objasnite da simulirate
podzemni otpad na odlagalištu otpada. Takva lokacija zove se „izvor zagađenja”.
• Podignite podmetač na strani na kojoj se nalazi vaš „otpad” i objasnite da tok vode
nije uvijek u pravcu nadolje, kroz zemlju.
• Simulirajte kišu, prskanjem „tačke na kojoj je odložen otpad” vodom.
• Neka učenici obrate pažnju na to kako se boja pijeska mijenja. Šta se iz ovoga može
zaključiti?
3 Ukažite na činjenicu da se zagađenje u životnoj sredini širi na sličan način. Zagađujuće
materije pokupi voda koja prolazi kroz zemlju i nosi ih do podvodnih akumulacija, bunara,
rijeka, jezera i drugih mjesta odakle se crpi pijaća voda.
4 Ohrabrite učenike da svoja novostečena saznanja podijele s ukućanima i da razgovaraju
s njima o odlaganju starih ili beskorisnih hemikalija.
23. 23
1
Kvalitet vode
Voda
Tretman otpadne vode iz domaćinstva
Nastanak i prečišćavanje
1 Ilustrujte nastanak otpadne vode iz domaćinstva: pomiješajte male količine različitih
sredstava za čišćenje, deterdženata, taloga od kafe i upotrijebljenih kesica čaja, komada
toalet papira, vodenih boja itd., s jednim litrom vode u posudi koja prima tri litra.
2 Pripremite filter tako što ćete isjeći dno plastične flaše od 1,5 litara i iskoristiti njen gornji
dio. Okrenite je naopačke, pretvarajući je u lijevak. Načinite filter u lijevku slažući
uzastopno slojeve kamenčića, kamenja, šljunka, filca i konačno pijeska.
3 Postavite lijevak u otvor druge posude od 3 litra. Sada ste spremni da simulirate mehanički
tretman otpadnih voda iz domaćinstva pretačući polako sadržaj prve posude u drugu.
4 Pošto ste pažljivo posmatrali proces filtracije vode, zamolite učenike da odgovore na
sljedeća pitanja:
• Koji je stepen pročišćenja ove vode poslije filtriranja?
• Je li moguće piti je neposredno poslije filtracije?
Teme za diskusiju
1 Objasnite da pijaća voda sprovedena u naše domove putem vodovodnog sistema
prethodno prolazi kroz postrojenja za tretman vode. Ovi tretmani uključuju filtriranje
pijeska, poslije kojeg na red dolazi dezinfekcija (tj. hlorisanje). Pored hlorisanja postoje i
drugi načini prečišćavanja vode kao što je ozonizacija, dezinfekcija vode hipohloritima, itd.
Nakon toga, voda je spremna za dostavljanje krajnjim korisnicima.
2 Podijelite informacioni list Etape tretiranja otpadnih voda (kanalizacioni sistem). Objasnite da
se u ruralnim i periferijskim područjima otpadne vode iz domaćinstva prikupljaju u septičke
jame. Da bi se izbjeglo zagađivanje podzemnih voda, ove jame treba redovno prazniti
i čistiti na periode od 3 do 4 godine, što je zadatak specijalizovanih preduzeća.
U velikim gradovima, otpadne vode se
sistemima kanalizacione mreže sprovode
do postrojenja za tretman otpadnih voda.
U ovom slučaju, voda prvo prolazi kroz
proces mehaničke obrade, u kojem se
uklanja krupniji, čvrst otpad. Zatim slijedi
druga, biološka etapa, u kojoj se sprovodi
aerobna degradacija organskog otpada,
uz korišćenje mikroorganizama i kiseonika.
Poslije ove etape, otpadne vode još uvijek
sadrže organska jedinjenja, suspendovane
čestice, fosfate, nitrate i teške metale. Zato
se u nekim zemljama koristi i treći metod
koji se sastoji od niza hemijskih i fizičkih
procesa kojima se uklanjaju zagađivači preostali nakon prethodne dvije etape.
Ovako tretirana voda relativno je čista, pa se usmjerava nazad u akumulacije.
Ovaj metod troetapnog tretmana daleko je od priuštivog u svim evropskim zemljama,
ali se broj postrojenja iz dana u dan povećava.
Naglasite učenicima da je jedan od najvažnijih zadataka zemalja u procesu pristupanja
EU izgradnja savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda u svim naseljima čija
populacija prelazi 10 000 stanovnika.
3 Ispitajte i prodiskutujte s učenicima sljedeće teme:
• Odakle se tvoje mjesto snabdijeva pijaćom vodom? Kako se tretira?
• Jesu li u tvom mjestu izgrađeni kanalizacioni sistem i postrojenja za preradu otpadnih
voda?
• Ako se voda ne tretira, postoje li planovi za izgradnju postrojenja za preradu vode?
24. 24
1
Kvalitet vode
Voda
U nastavku...
• Organizujte posjetu postrojenju za prečišćavanje vode i postrojenju za preradu otpadnih
voda. Susretnite se s gradskim stručnjacima nadležnim za vodosnabdijevanje i prevenciju
zagađenja vode. Razgovarajte s njima o opredjeljenju svoje porodice za uštedu vode i njenu
zaštitu od zagađivanja. Raspitajte se o planovima nadležnih službi za poboljšanje kvaliteta
pijaće vode i mjera za sprječavanje zagađenja. Istražite moguće izvore zagađenja u vašem
mjestu i saznajte koje mjere preduzima lokalna vlast.
• Obezbijedite „zeleni” (ekološki) oglasni i informativni zid na vidljivoj lokaciji u vašoj školi.
Utvrdite obilježavanje Dana vode ili Nedjelje vode, kako biste naglasili potrebu uštede
i zaštite vodnih resursa. Kontaktirajte lokalne medije i upoznajte članove vaše lokalne
zajednice s ovom inicijativom.
• Uklonite veće ostatke hrane s posuđa prije nego što ga operete.
• Ne perite posuđe pod tekućom vodom, već napunite sudoper i zatvorite odvod
vode. Ovako ćete uštedjeti polovinu vode koju biste normalno iskoristili za pranje.
• Zatvorite odvod vode u sudoperi dok perete voće i povrće.
• Hlađenje pregrijanih stvari ispod mlaza tekuće vode nepotrebno je trošenje vode.
• Mašinu za pranje veša ili posuđa uključujte samo kada je puna.
• Ako su komadi odjeće pretjerano isprljani, potopite ih u lavor vode s deterdžentom
prije nego što ih ubacite u mašinu za pranje veša.
• Za pranje automobila koristite sredstvo za pranje i kantu vode: crijevo koristite samo
za spiranje sapunice na samom kraju.
• Terase i balkone perite samo kada pada kiša.
• Opalo lišće skupljajte grabuljama umjesto da ga ispirate crijevom.
• Ne zalijevajte baštu pijaćom vodom. Koristite bunarsku vodu ili sakupljenu kišnicu.
• Izbjegavajte zalivanje za vrijeme jakog vjetra ili jakog sunca: u ovakvim uslovima
voda najbrže isparava.
Štednja vode kod kuće
25. 25
1
Kvalitet vode
Voda
Tečnosti i praškovi za pranje suđa Proizvodi za pranja suđa koji su danas
u prodaji toksični su i korozivni. Sirće, voda ili rastvorena soda bikarbona mogu
se koristiti umjesto njih.
Sredstva za čišćenje prozora Sredstva za čišćenje prozora koja su u prodaji
takođe su otrovna i korozivna. Uobičajena kućna sredstva, kao što su topla voda i sirće
(u odnosu 11:1) sigurnija su mogućnost.
Sredstva za pročišćavanje odvoda Ovi proizvodi obično sadrže jake baze, sa
korozivnim i otrovnim supstancama koje mogu prouzrokovati opekotine. Za otčepljivanje
odvoda mogu se koristiti pumpe ili sajle. Za redovne potrebe čišćenja mogu se koristiti
četvrtina čaše sirćeta i četvrtina čaše sode bikarbone; ispiranje se vrši toplom vodom.
Sredstva za izbjeljivanje Otrovna su i korozivna. Umjesto njih možete koristiti
polovinu čaše sirćeta ili sode bikarbone.
Gelovi i praškovi za čišćenje šporeta Obično sadrže jake baze, otrovni su
i korozivni. Umjesto toga, šporet redovno čistite sodom bikarbonom.
Kako zaštititi vodu od zagađenja
Upotrebom savremenih tehnologija potrošnja vode u kući smanjuje se za jednu trećinu,
u poljoprivredi za polovinu, a u industriji čak za 90%!
Da bismo uštedjeli vodu, neophodno je preduzeti sljedeće:
• popravljati i održavati vodovodne cijevi, kako bi se gubitak vode u protoku sveo na
minimum;
• sprovesti metod „kapljične” irigacije u poljoprivredi kako bi se povećala efikasnost
upotrebe vode umanjivanjem gubitka koji nastaje od isparavanja;
• izgraditi sisteme za prečišćavanje vode gdje god je to moguće;
• uvesti „kružni/ciklični” metod korišćenja vode u industriji;
• pristati na ekološko oporezivanje vode kojim bi se pokrili troškovi isporuke,
upravljanja i prečišćavanja vode.
Kako štedjeti vodu
26. 26
VodaInformativnilist
Slana i slatka voda
Slana voda Slatka voda
Da Ne Da Ne
Slana voda Slatka voda
Dovršite rečenice
pokriva % Zemljine površine. čini samo % ukupnih vodnih rezervi.
može se naći u može se naći u
sadrži ne sadrži
Navedite najvažnije svjetske okeane: Navedite nekoliko obližnjih rijeka,
jezera ili akumulacija:
Koja su mora najbliža vašem
mjestu stanovanja?
Tabelu popunite s DA ili NE
Ova vrsta vode koristi se za
saobraćaj
pecanje
odmor i opuštanje
ekstrakciju (vađenje) soli
i drugih minerala
navodnjavanje
piće i pripremanje hrane
Ovu vodu zagađuju
otpadne vode
otpad/đubre
hemikalije/teški metali
pesticidi/đubriva
mulj (talog)
radioaktivan otpad
ribarske mreže i druga oprema
za ribarenje
plastika i proizvodi od plastike
sedimenti koji su nastali od erozije
drugo
27. 27
Voda
Informativnilist
Kako uštedjeti vodu kod kuće
Zadatak: Kako perem zube?
Uslovi
U tvom gradu živi 30 000 stanovnika. Pretpostavimo da većina
pere zube dok voda teče iz česme, a manji broj česmu otvaraju
samo za ispiranje četkice i usta.
Za jedan minut isteče prosječno dva litra vode, a većini ljudi
je za pranje zuba potrebno tri minuta.
Drugi pristup (povremeno otvaranje/zatvaranje česme,
uz korišćenje vode samo za ispiranje) rezultira u potrošnji
približno jednog litra vode, što predstavlja značajnu uštedu.
Pitanja
A: Koliko bi se vode utrošilo na godišnjem nivou ukoliko bi svi stanovnici grada držali česmu
otvorenu za sve vrijeme pranja zube, a zube prali dva puta dnevno?
B: Koliko bi se vode utrošilo na godišnjem nivou ukoliko bi se voda koristila samo za ispiranje
četkice i usta?
C: Kolika je godišnja ušteda vode ako bi se svi u gradu pridržavali druge prakse?
Zadatak: Kako se brijem?
Uslovi
Pretpostavimo da vaš grad ima 40 000
stanovnika. Uzmimo da su polovina od
toga muškarci i da se polovina brije svakog
jutra. Većina onih koji se briju čine to uz
česmu koja je sve vrijeme otvorena, dok
manji dio pušta vodu samo da ispere brijač
i lice.
Prosječno brijanje traje šest minuta. Voda
iz česme ističe kroz napola otvorenu
česmu brzinom od dva litra u minuti.
Prosječna količina vode potrebne za
ispiranje iznosi samo jedan litar u minuti.
Pitanja
A: Koliko se vode troši na godišnjem nivou
ako svakog jutra svi oni koji se briju tokom
brijanja sve vrijeme imaju otvorenu česmu?
B: Koliko se vode utroši ako ti isti koji se briju vodu puštaju samo da isperu brijače i lice?
C: Koliko vode može da se uštedi na godišnjem nivou ako oni koji se briju slijede drugi primjer?
28. 28
VodaInformativnilist
Etape tretmana otpadnih
(kanalizacionih) voda
Primarni tretman
je mehanički proces u
kojem se koriste mrežasti
filteri kako bi se izdvojili
otpaci kao što su kamenje,
granje i komadi tkanina.
Sekundarni tretman je biološki proces u kojem se koriste aerobne bakterije
za uklanjanje do 90 odsto biorazgradljivog organskog otpada i organskog otpada
kojem je neophodan kiseonik. Voda iz kanalizacije najčešće se upumpava u velike
cisterne i miješa nekoliko sati s bakterijski obogaćenim talogom i finim mjehurićima
obogaćenim kiseonikom kako bi se omogućila degradacija mikroorganizama.
Voda zatim odlazi u postrojenje za taloženje, gdje se većina suspendovanih čvrstih
materija i mikroorganizama taloži na dno u vidu mulja/taloga. Talog koji je dobijen
primarnom i sekundarnom obradom razlaže se anaerobnom digestijom a zatim se
spaljuje, odlaže na deponije ili se koristi za đubrenje zemljišta. Čak i poslije
sekundarnog tretmana otpadne vode sadrže neki procenat organskog otpada koji
zahtijeva kiseonik, kao i suspendovane čvrste materije, 70 odsto svog sastava fosfora
(najčešće u obliku fosfata), nešto nitrata i toksična jedinjenja metala.
Napredan tretman kanalizacionog otpada
predstavlja niz specijalizovanih hemijskih i fizičkih
postupaka koji uklanjaju specifične zagađujuće
materije preostale u vodi poslije primarne i
sekundarne obrade.
Napredni tretmani se koriste u rijetkim slučajevima
usljed visokih troškova izgradnje i održavanja
ovakvih postrojenja. Uprkos izdacima, napredne
tretmane koristi više od trećine stanovništva Finske,
nekadašnje Zapadne Njemačke, Švajcarske i
Švedske, a u manjoj mjeri Danska i Norveška.1 3
2
29. Uvod
Zemljište je površinski sloj zemljine kore. Možemo reći da je ono živo, jer ga nastanjuje mnoštvo
živih organizama. Štaviše, ono je u stalnom procesu nastajanja i nestajanja (erozija).
29
1
Zemljište je naše blago
Zemljište
Zemljište je naše blago
Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska
Ključni
koncepti/sadržaji
Značaj zemljišta za živi svijet
Trajanje 2 - 3 školska časa
Razred VI — VIII
Mjesto Učionica, na otvorenom, laboratorija
Nastavni materijali Četiri staklena cilindra, dva đevđira/cjediljke s malim rupicama,
uzorci zemlje, supstanca za bojenje i video materijal Zeleni paket
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika, Biologija s
ekologijom, Građansko vaspitanje
Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:
• objasni različite uloge koje zemljište igra u prirodi;
• analizira osnovne probleme i prijetnje zemljištu;
• definiše kako, kao pojedinac, može doprinijeti zaštiti zemljišta.
Nastavne metode Izlaganje, brainstorming, razgovor, kooperativno učenje,
eksperiment, diskusija
30. 30
1
Zemljište je naše blago
Zemljište
Zemljište je suštinski sastojak svih zemnih ekosistema. Suprotno zabrinutosti koja prati atmosferu
i hidrosferu, potreba za zaštitom zemljišta tek je nedavno postala predmet ozbiljne pažnje.
Zemljište je statično pa se zato ponaša kao ogromno prihvatilište svih tipova zagađujućih materija
koje mogu aktivirati različiti „okidači” (na primjer, zakiseljavanje) i koje se zatim ispuštaju
u životnu sredinu. Budući da se ove supstance duže zadržavaju u zemljištu nego u vazduhu ili
vodi, negativni efekti mogu dugo ostati skriveni.
Za razliku od vazduha i vode, zemljište može biti u
privatnom vlasništvu, što znači da se s mjerama očuvanja
i zaštite zemljišta moraju složiti njeni vlasnici i upravljači,
pa se ove mjere nekada teško sprovode u djelo.
Zemljište je:
• osnova za proizvodnju biomase i izvor hrane
za životinje, biljke i čovjeka (ono je takođe mjesto
na kojem se vrši razgrađivanje biljaka i životinja);
• filter, pufer i transformator (zemljište obnavlja
i pročišćava podzemne vode i igra ulogu prirodnog
filtera i stabilizatora);
• stanište i rezervoar gena (mnoge biljke i životinje
žive i razvijaju se u zemljištu);
• čvrsto tlo (tj. površina na kojoj se podižu zgrade i infrastrukturne mreže);
• izvor sirovina za gradnju i opremanje, kao i obnovljivi izvori energije (npr. sijeno, slama,
treset, drvo);
• arhitektonsko i istorijsko nasljeđe.
Nažalost, sloj zemljišta Planete stalno se smanjuje — i na mnogim mjestima njegov kvalitet opada.
Mnogo brige i napora potrebno je da bi se zaustavio proces uništenja zemljišta, kako bi se
obezbijedilo njegovo normalno dalje funkcionisanje.
Najozbiljniji problemi i prijetnje zemljištu jesu erozija, zakiseljavanje, zagađivanje, zbijanje
i salinizacija.
Aktivnosti
Uvod
1 Počnite čas tražeći od učenika da na tabli napišu imena nekih od organizama koji žive
u zemljištu. Koliko učenici znaju o tome šta živi u zemlji, u poređenju sa znanjem
o oblicima života koja imaju druga staništa.
2 Upoznajte odjeljenje s informacijama prezentovanim na CD-ROM-u. Naglasite im da je
potreba za zaštitom zemljišta tek odnedavno postala tema o kojoj se brine, za razliku od
zaštite vazduha i vode. Takođe, ukažite na to da je veoma teško regulisati i sprovesti mjere
zaštite zemljišta zato što je često u privatnom vlasništvu.
3 Prikažite učenicima video materijal Zemljište naše blago i tražite da objasne kako nastaje
zemljište. Koje su njegove glavne funkcije? Šta najviše ugrožava zemljište?
Funkcije zemljišta: filter i pufer (vježba)
1 Stavite dvije cjediljke s malim rupicama (umjesto cjediljki može se koristiti i komad fine
tkanine) na dva staklena cilindra. Učvrstite cjediljke ili tkaninu gumicama.
2 U jednu cjediljku stavite šaku glinovite zemlje, a u drugu jednaku količinu pjeskovite zemlje
(ili krupnozrnasti pijesak).
3 Sipajte jednaku količinu vode u cilindre.
4 Dodajte po jednu kap neke uočljive boje (npr. mastilo) u svaki od cilindara.
31. 31
1
Zemljište je naše blago
Zemljište
5 Uključite hronometar i pažllivo sipajte obojene rastvore na uzorke zemljišta.
6 Tražite od učenika da mjere period filtracije dok posmatraju promjenu boje u cilindru.
Obojena voda brzo prolazi kroz pijesak, zadržavajući svoju boju. Da prodre kroz glinovito
zemljište, tečnosti je potrebno više vremena, a na drugu stranu izlazi većim dijelom
izgubivši boju. Zemljišta koja sadrže glinu (ilovača, blato) ponašaju se kao prirodni filteri,
dok pjeskovita, kamenita i šljunkovita zemljišta doprinose obnavljanju podzemnih voda.
U isto vrijeme, usljed njihove gustine, zbijenosti i sposobnosti da zadrže različite supstance,
glinovita zemljišta su vitalnija i bogatija mineralnim supstancama. Zemljište je relativno lako
odvojivo od podloge. Obratite pažnju učenicima na to da mali broj biljnih vrsta raste
na stjenovitoj površini planina. Mnogo više vrsta zastupljeno je u podnožjima planina
i u ravnicama. Izdržljive vrste koje nastanjuju planinske oblasti prilagođene su oštrijoj klimi
i lošem kvalitetu zemljišta.
Diskusija
1 Upitajte učenike sljedeće: koji svakodnevni predmeti se prave od gline? (cigle, crijep,
saksije) i šta se još može od njih napraviti? (porcelan od bijele gline, „kaolin” ili „kineska
glina”, glina koja se koristi u grnčarstvu i vajarstvu). Obratite pažnju na izbor gline i kaolina
za različite namjene, kao i na metode koje se koriste za rad s ovim materijalima
(modeliranje — sušenje — pečenje; sušenje — pečenje — glaziranje).
2 Pročitajte dio iz Platonovog dijaloga Kritija i pokrenite diskusiju o njegovoj relevantnosti
danas. Upitajte učenike sljedeće:
• Jesu li erozija i uništavanje zemjišta problem koji se javlja tek u posljednjih 100 godina?
• Objasnite kako se zemljište uništava prirodnim putem, a kako usljed aktivnosti ljudi?
• U staroj Grčkoj, prije 2500 godina, postojala je zabrana obrađivanja zemljišta koje se
nalazilo na kosim terenima. U isto vrijeme, seljacima su nuđene stimulacije za sađenje
drveta masline. Koji je razlog za usvajanje ovih mjera?
• Kakav uticaj ima uništenje zemljišta na rezerve vode?
• Mislite li da je paralela koju je napravio Platon između Zemlje i bolesnika — ilustracija
koja odgovara istini?
• Koja poređenja biste upotrijebili da opišete neke od industrijskih pejzaža današnjice?
• S kojim opasnostima za opstanak zemljišta se suočavamo danas? Postoji li tendencija
dezertifikacije određenih regiona u našoj zemlji?
• Kako možemo pomoći da se suprotstavimo progresivnom uništavanju zemljišta?
U nastavku...
• Podijelite učenicima tekst Vislave Šimborske i zamolite ih da nakon što pročitaju tekst zabilježe
svoje utiske ili napišu kratak esej. Ohrabrite učenike da glasno pročitaju zapisane utiske.
32. 32
1
Zemljište je naše blago
Zemljište
Svako od nas može doprinijeti zaštiti zemljišta pridržavajući se ovih jednostavnih primjera:
• Prvo, pomozite da se smanji količina đubreta. Kupujte proizvode pakovane u
ambalaži koja ili ima višekratnu upotrebu ili je reciklabilna — tako možete vratiti
ambalažu na ponovnu upotrebu ili je dati na recikliranje.
• Kada idete na odmor ili na kratak put, ponesite posuđe i čaše za više upotreba,
umjesto predmete za jednokratnu upotrebu od papira, plastike i kartona.
• Kada ste na izletu u prirodi, pokupite iza sebe.
• U zaštićenim područjima držite se markiranih staza i ne pravite nove.
• Ložite vatru samo u područjima gdje je to posebno dopušteno.
Zaštita zemljišta
Uništavanje životne sredine bila je važna tema za vladaoce stare Grčke već u šestom
vijeku prije nove ere. Zakonodavac Solon predložio je zabranu obrađivanja zemljišta
na obroncima brda kako bi spriječio eroziju zemljišta. Vladalac Pizistrat nagrađivao je
seljake koji su uzgajali masline, umjesto da sijeku šume i napasaju stoku.
Dvjesto godina kasnije, Platon je pisao o devastaciji zemljišta koje se dešavalo na Atici:
„I tako, kao da je na majušnim ostrvima, naša zemlja je danas počela da liči na kosti
na tijelu bolesnika ako se usporedi s prošlim vremenima: debela i meka zemlja istopila
se i ostao je samo goli skelet. U tim prošlim vremenima naša zemlja bila je nevina i
nedodirnuta, a današnje takozvane kamenite ravnice obilovale su plodnom zemljom,
planine su bile pokrivene širokim pojasevima šuma. (...) Između naših planina ima takvih
koje danas mogu biti samo hrana za pčele, ali su zato krovovi načinjeni od drveća
posječenog ne prije mnogo vremena dobro sačuvani (...), a zemlja je davala izobilne
pašnjake stadima. Voda koju je slao Zevs donosila je plodnost, ne kao danas kada
propada bez svrhe, utičući u polja iz gole zemlje.”
Platon, iz Kritije
Odlomak iz Kritije
33. 33
1
Zemljište je naše blago
Zemljište
Suočeni smo sa velikim brojem problema koji su vezani uz neizbježan rast gradova,
gradskih četvrti i industrijskih središta. Zaštita prirode u ovom procesu ne samo što se
treba uzeti u obzir, već je obavezna. U suprotnom ćemo se namučiti, otrovati, ugušiti,
a prije toga ćemo izludjeti...
A prije nego poludimo, utonut ćemo u smeće...
S početkom proljeća i sezone vikenda, turizma i odmora, kao i svake godine, po našim
livadam i šumama, po obalama naših rijeka i jezera pojaviće se hiljade tona papira, boca
i limenki, oglodanih kosti, i opet boca, i opet limenki, kao i plastičnih pakovanja,
iskrivljenih cipela, kutijica od kreme, proizvoda industrije kaučuka, zarđalih ostataka
metala i krpa. Razlog tome, biće isti oni ljudi koji čim uđu u svoj dom, odmah obuvaju
papuče. Isti ti ljudi koji tuku djecu po turu za najmanju mrljicu na prekrivaču... U prirodi
se oni odmaraju, to jeste sve što padne iz njihovih ruku prepušta se sudbini. Kada
napuštaju mjesto, oni čak neće ni pogledati smeće koje su ostavili.
Ova pojava nije nova, no postaje sve strašnija iz godine u godinu. Kada idem na izlet,
moj prvi posao je počistiti livadu u prečniku od dvije stotine metara. Sakupljam
nevjerovatne količine svakojakog smeća i gomilam ga u posebno iskopanu jamu.
Na nekoliko dana priroda mi se odužuje svojim lijepim izgledom. No, dolaze subota
i nedjelja — a ne smijemo zaboraviti da je sve manje takvih usamljenih mjesta gdje
počinjem ponovo čistiti i kružni se tok nastavlja. Nažalost, bacanje smeća u travu nije
ono najgore što je čovjek danas sposoban učiniti. Neki nemarno bacaju sav otpad
u vodu. Ako se, pak, radi o staklenoj ambalaži, posebno se trude da je prije toga razbiju.
Još jedna stvar koja me svake godine tjera na razmišljanje — pitanje izmeta. Nailazim na
njih vrlo često na otvorenim mjestima — kao izazov upućen azurnom nebu i vjetrovima
sa sve četiri strane svijeta. Nedaleko bačeni toaletni papir ne ostavlja sumnju njegovog
ljudskog porijekla. Nemojte se ljutiti što pišem o takvim stvarima, umjesto da razmatram
pitanja duha, što bi bilo karakteristično za jednu lirsku pjesnikinju. U stvari, ovdje
razmatram upravo pitanja duha! Opisujem njegovu odsutnost!
Wislawa Szymborska, dobitnica Nobelove nagrade za književnost, Krakov, 1996.
Vislava Šimborska je ogorčena zbog smeća
34. 34
1
Opstanak vrsta
Uvod
Sva živa bića na Zemlji mogu se grupisati u vrste — grupe organizama koje nalikuju jedni drugima,
imaju slične životne navike i ponašanje, i koje dijele sličan hemijski sastav i genetsku strukturu.
Organizmi koji pripadaju određenoj vrsti razmnožavaju se seksualnom reprodukcijom i moraju imati
uslove za stvaranje plodnog potomstva.
Biodiverzitet
Opstanak vrsta
Autor: Kliment Mindjov
Ključni
koncepti/sadržaji
Uslovi za opstanak različitih vrsta
Trajanje 1 - 2 školska časa
Razred VI — IX
Mjesto Učionica, na otvorenom
Nastavni materijali Posteri, video materijal Zeleni paket
Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika,
Biologija s ekologijom, Građansko vaspitanje
Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:
• objasni šta je biodiverzitet i u čemu je njegov značaj;
• analizira opasnosti koje nastaju kao rezultat ubrzanog
nestajanja pojedinih vrsta;
• razumije moguće uzroke nestajanja vrsta u Crnoj Gori.
Nastavne metode Izlaganje, diskusije, video prezentacije
35. 35
1
Opstanak vrsta
Biodiverzitet
Jedan od najvažnijih i najdragocjenijih resursa na Planeti jeste raznovrsnost bioloških vrsta
poznata pod terminom biodiverzitet ili biološka raznovrsnost. Ovaj resurs čine tri komponente:
• genetska raznovrsnost, u koju spadaju raznolike i mnogobrojne jedinke koje pripadaju
istoj vrsti;
• diverzitet vrsta, u koji se trenutno ubraja, između 15 i 40 miliona vrsta na Zemlji (iako su
naučnici do današnjeg dana uspjeli da klasifikuju samo 1,75 miliona); i
• diverzitet eko-sistema, u koji spada mnoštvo šumskih, pustinjskih, poljskih, morskih, riečnih,
okeanskih i drugih biozajednica koje su u stalnoj međusobnoj interakciji i interakciji s neživim
okruženjem.
Svaki živi organizam po sebi je resurs genetskih informacija koje mu omogućavaju da se
prilagodi promjenama u svojoj okolini. Milionima godina nastajale su nove vrste, dok su one
koje se nijesu uspjele prilagoditi nestajale. Nestanak vrsta je prirodan proces. Brzina ovog
procesa drastično je ubrzana s porastom urbanog razvoja i usložnjavanjem ljudskih aktivnosti.
Osnovni uzroci nestajanja vrsta u Crnoj Gori su: intenzivna urbanizacija, različiti vidovi
zagađenja eko-sistema, eksploatacija pijeska i šljunka...
Aktivnosti
1 Objasnite odjeljenju izuzetan značaj životinjskog
i biljnog diverziteta. Koristite tekst Čovjek i
biodiverzitet i dodatne informacije s CD-ROM-a.
2 Predočite načine na koje su ljudi zavisni od
biodiverziteta. Biljke i životinje obezbjeđuju brojne
vrste hrane, materijala, energije i hemikalija.
3 Pokrenite slobodnu diskusiju na temu kako priroda
obezbjeđuje osnov za privređivanje i društvo
čovjeka. Napišite različite primjere na tabli. Kada je
vježba završena, prodiskutujte tekst u nastavku
Priroda nam pruža.
4 Pogledajte video materijal Biodiverzitet i nestanak vrsta. Organizujte diskusiju na pitanja
postavljena na kraju materijala:
• Zašto je biodiverzitet važan za ljudsku vrstu?
• Šta uzrokuje nestanak vrsta?
• Šta možemo učiniti da zaštitimo biljke i životinje?
• Zboog čega je još biodiverzitet koristan?
5 Prikažite video materijal Vrijeme nam ističe i razgovarajte o njegovoj poruci. Tražite od
učenika da napišu kratak esej na osnovu video materijala i diskusije koja je uslijedila.
6 Pokrenite diskusiju o očuvanju biodiverziteta u nacionalnim parkovima u Crnoj Gori,
koristeći informativni list: „Nacionalni parkovi u Crnoj Gori”.
U nastavku...
• Za domaći zadatak zadajte učenicima/učenicama da potraže dopunske informacije
o specifičnim prijetnjama biodiverzitetu u našoj zemlji. Dozvolite im da koriste CD-ROM,
kao i različite izvore s interneta.
36. 36
1
Opstanak vrsta
Biodiverzitet
• Priroda nam pruža sirovine — hranu, drvnu građu i građevinske materijale, šumske
proizvode, stočnu hranu, genetske resurse, lijekove, boje, gumu, itd.
• Priroda nam pruža prirodno stanište.
• Priroda obezbjeđuje biološku kontrolu bolesti i štetočina.
• Priroda reciklira prirodne otpade, ublažava zagađenje i održava zemljište.
• Priroda reguliše kruženje hranjivih materija i organskih supstanci.
• Priroda reguliše atmosferske procese, hidrološki ciklus (kruženje vode) i prirodne
katastrofe.
• Priroda je mjesto za odmor i osvježenje, kao i izvor kulture, obrazovanja i naučnih
otkrića.
Priroda nam pruža
37. 37
1
Opstanak vrsta
Biodiverzitet
Danas, kao nikada ranije, prirodni eko-sistemi i biološka raznovrsnost suočavaju
se s ozbiljnim opasnostima:
• Oko 50 000 bioloških vrsta izumire godišnje. Čovjek je postao ključni faktor
u procesu uništavanja eko-sistema.
• Tropske prašume i drugi prirodni eko-sistemi nestaju ili se oštećuju usljed širenja
poljoprivrednog zemljišta, razvoja transporta, urbanog razvoja, izmještanja riječnih
tokova za potrebe navodnjavanja i zagađenja.
• Broj ptičjih vrsta širom svijeta je u opadanju, dok je jedna četvrtina svih sisara
u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja.
Tokom evolucije, biljne i životinjske vrste su nastajale i nestajale — neke su ostale
relativno nepromijenjene dok su druge evoluirale ili se podijelile u podvrste.
Klimatske promjene, naročito ledena doba, najvjerovatnije su odgovorne za razvoj
endemskih evropskih podvrsta. S izuzetkom najkrupnijih geoloških ili kosmičkih događaja
(vulkanske erupcije ili udari meteora), proces opadanja i pojave novih vrsta uglavnom
se odvija postupno i tokom dugih vremenskih perioda.
Tokom posljednjih 10 000 godina najdramatičniji uticaj na prirodno okruženje javio se iz
relativno brzih i sveprisutnih promjena izazvanih ljudskom aktivnošću. Pod velikim je znakom
pitanja da li u današnje vrijeme uopšte postoji jedna jedina tačka u Evropi na nadmorskoj
visini ispod 2000 metara na koju, na neki način, nijesu uticale ljudske aktivnosti.
Uticaj ljudskih aktivnosti proizvodi drastične promjene u životnoj sredini. Mnoge od ovih
promjena dešavaju se prebrzo i vrste ne stignu da se prilagode, što rezultira neprekinutim
smanjivanjem broja biljnih i životinjskih vrsta.
Mnogo veći broj vrsta doživio je promjene ili je nestao na teritoriji Evrope nego u
drugim dijelovima svijeta. Na primjer, 80 - 90 odsto evropskog kontinenta nekad je bio
prekriven šumom. Danas je taj postotak smanjen na 30. Evropske rijeke su takođe pod
ekstremnim pritiskom.
Veliki broj kopnenih močvara i tresetišta postepeno nestaje. Iberijsko poluostrvo npr.
izgubilo je oko 60% svojih močvarnih područja. Otprilike šest odsto površine kontinenta
je zaštićeno, ali preduzete mjere nijesu na svim mjestima podjednako oštre niti efektne.
Trenutno, sljedeće taskonomske grupe nestaju ili im prijeti izumiranje: 53% ribljih vrsta,
45% reptila, 40% ptica, 40% sisara i 21% od ukupnih 12 500 vrsta viših biljaka.
Gubitak prirodnih staništa, fragmentacija zemljišta, zagađenje, pretjerana eksploatacija
i uvođenje stranih vrsta najveće su prijetnje biodiverzitetu.
Čovjek i biodiverzitet
38. 38
BiodiverzitetInformativnilist
Nacionalni parkovi su područja koja se odlikuju izuzetnim prirodnim, ambijentalnim i društvenim
vrijednostima. Veoma su važni za očuvanje biodiverziteta, jer su biljke, životinje i gljive koje žive
u nacionalnim parkovima strogo zaštićene.
Crna Gora ima pet nacionalnih parkova: NP Skadarsko jezero, NP Lovćen, NP Biogradska gora,
NP Durmitor i NP Prokletije.
NP Skadarsko jezero
NP Skadarsko jezero smješten je u zetsko-skadarskoj kotlini,
u jugoistočnom dijelu Crne Gore. Obuhvata Skadarsko jezero
— najveće jezero na Balkanskom poluostrvu, kao i njegovu
bližu okolinu. Ovaj nacionalni park karakteriše veoma bogata
fauna ptica i riba i bujna močvarna vegetacija. Skadarsko jezero
predstavlja najreprezentativniji ornitološki objekat u Crnoj Gori.
Na njemu je evidentirano 281 vrsta ptica, među kojima
dominiraju migratorne vrste, zbog čega ga ornitolozi zovu
„evropski ptičiji aerodrom”. Mnoge ptice koje borave na
Skadarskom jezeru nalaze se na evropskoj Crvenoj listi, što
ovom nacionalnom parku daje međunarodni značaj. Kudravi
pelikan je zaštitni znak Skadarskog jezera. U jezeru živi preko 50 vrsta riba, od kojih je
ekonomski najznačajniji šaran ili krap (Cyprinus caprio). Osim šarana jezero nastanjuju: ukljeva
(Alburnus alburnus alborella), klijen (Leuciscus cephalus), karaš (Carasius auratus), povremeno
jegulja (Anguilla anguilla)… Najvažnije vodene biljke, koje daju specifičan „pečat” površini jezera,
jesu: žuti lokvanj (Nuphar luteum), bijeli lokvanj (Nymphaea
alba), kasaronja (Trapa natans), trska (Phragmites
communis). Oko Skadarskog jezera nalaze se degradirane
termofilne šume i šikare koje izgrađuju: bjelograbić
(Carpinus orientalis), divlji nar (Punica granatum),
makedonski hrast (Quercus trojana), zelenika (Phillirea
media). Posebno su interesantne stare šume kestena
(Castanea sativa) koje se nalaze uz južnu obalu jezera.
U Crnoj Gori ih ima malo i zakonom su zaštićene.
NP Lovćen
NP Lovćen zauzima centralni dio masiva ove primorske
planine, koja se nalazi u jugozapadnom dijelu Crne Gore.
Najveći vrh Lovćena je Štirovnik, visok 1749 metara
nadmorske visine. Raznovrsni oblici reljefa i kimatski uticaji, različit sastav stijena i zemljišta,
uslovili su razvoj raznovrsnih eko-sistema, bogate flore, faune i gljiva. Na području planinskog
masiva Lovćen raste oko 1300 vrsta biljaka. Posebnu vrijednost parka predstavljaju endemične,
rijetke i zaštićene vrste, kao što su: lovćenski zvončić (Edraianthus wettsteinii ssp lovcenicus) —
endemična podvrsta Lovćena zaštićena u flori Crne Gore, modro lasinje (Moltkea petraea), nikolin
različak (Centaurea nicolai)... U NP Lovćen postoje i raznovrsne šume: na manjim nadmorskim
visinama nalaze se šume bjelograbića, iznad njih su šume crnog
graba, na koje se nadovezuju bukove šume; iznad bukovih
šuma raste poluendemičan bor munika (Pinus heldraichi).
Na teritoriji Nacionalnog parka Lovćen do sada je registrovano
oko 400 vrsta gljiva. Naročitu pažnju zaslužuju vrste koje su
međunarodno ugrožene i nalaze se na Crvenoj listi Evrope:
bukov igličar (Hericium clathroides), ludara (Boletus satans),
šiljatonogi vrganj (Boletus appendiculatus)... U granicama
Nacionalnog parka Lovćen registrovano je oko 200 vrsta ptica,
11 vrsta gmizavaca, pet vrsta vodozemaca. Od krupnih sisara
ovdje možemo vidjeti: divlju svinju (Sus scrofa), vuka
(Canis lupus), lisicu (Vulpes vulpes), medvjeda (Ursus arctos)...
Nacionalni parkovi u Crnoj Gori
39. 39
Biodiverzitet
Informativnilist
NP Biogradska gora
NP Biogradska gora nalazi se u sjeveroistočnom dijelu
Crne Gore i zauzima središnji dio planinskog masiva Bjelasice.
Dio ovog Nacionalnog parka zaštićen je još od 1878. godine,
kada je postao zabran tadašnjeg crnogorskog knjaza Nikole.
Šume su najveća prirodna vrijednost NP Biogradska gora.
Dobro su očuvane, raznovrsne i imaju prašumski karakter.
U ovim šumama do sada je registrovano 86 drvenastih vrsta,
neke jedinke dostižu visinu preko 40m. Najvažniji graditelji
šuma su: bukva (Fagus sylvatica), jela (Abies alba), smrča
(Picea abies), balkanski javor (Acer visiani); na većim
nadmorskim visinama raste klekovina bor (Pinus mugo)
i patuljasta kleka (Juniperus nana). Dobro očuvane šume
i dugogodišnja zaštita ovog prostora, važni su uzroci bogate faune sisara. U NP žive: mrki
medvjed (Ursus ursus), srna (Capreolus capreolus), vjeverica (Sciurus vulgaris), puh (Glis glis),
nekoliko vrsta slijepih miševa... Ptice su zastupljene s preko 200 vrsta, većina ih je zaštićena, kao
što su: suri orao (Aguila shrysaetus), mišar (Buteo buteo), veliki tetrjeb (Tetrao urogalis), šumska
sova (Strix aluco)… Biogradska gora se odlikuje i bogatom
faunom gmizavaca i vodozemaca. U vodenim eko-sistemima
Nacionalnog parka, od kojih su najvažniji Biogradsko
jezero sa svojim slivom i rijeka Tara, živi pet vrsta riba.
Među insektima su posebno raznovrsni i interesantni leptiri.
Na teritoriji Nacionalnog parka evidentirano je oko 80 vrsta.
NP Durmitor
NP Durmitor smješten je na sjeverozapadu Crne Gore
i obuhvata osnovni masiv planinskog vijenca Durmitora.
Posebnu draž i ljepotu ovom Nacionalnom parku daje
18 ledničkih jezera. Šume predstavljaju značajan prirodni
potencijal Durmitora. Ovdje nalazimo šume bukve
(Fagus sylvatica), crnog bora (Pinus nigra), smrče (Picea abies), jele (Abies alba)… a najbrojnije
su miješane zajednice. Najbolje i najstarije šume nalaze se pod strogom zaštitom; među njima
se izdvaja rezervat crnog bora (Pinus nigra) na lokalitetu Crna poda, gdje pojedina stabla prelaze
50 metara visine. Među 1300 vrsta vaskularnih biljaka, koliko ih ima Nacionalni park Durmitor,
dosta je endemičnih i reliktnih vrsta: crnogorska petoprsta (Potentila montenegrina), planinski
javor (Acer heldreichii), srpska pančićija (Pancicia serbica). Ovdje nalazimo i neke biljke koje su
veoma rijetke u Crnoj Gori i zakonom su zaštićene, kao što su gospina papučica (Cypripedium
calceolus) i runolist (Leontopodium alpinum). Zbog raznolikog reljefa, kompleksnih klimatskih
uticaja i raznovrsnih staništa, životinjski svijet Durmitora je veoma heterogen. Postoje
predstavnici planinske, visokoplaninske, ali i ravničarske faune.
Od sisara važno je pomenuti medvjeda (Ursus arctos),
divokozu (Rupicarpa rupicarpa), risa (Lynx lynx)… Na prostoru
Nacionalnog parka Durmitor može se naći preko 160 vrsta
ptica; u Crnoj Gori većina njih je zaštićeno zakonom.
NP Prokletije
NP Prokletije, proglašen 2009, „najmlađi” je nacionalni park
u Crnoj Gori. Obuhvata dio planinskog masiva Prokletija koji se
nalazi u istočnom dijelu Crne Gore. Na ovom prostoru postoji
nekoliko vrhova iznad 2000mnv između kojih se pružaju
glečerske doline. Veoma bogat biljni i životinjski svijet Prokletija
još nije dovoljno istražen, ali i na osnovu postojećih podataka
možemo reći da ovaj NP spada u evropske centre biodiverziteta. Posebnu vrijednost bogatog
biljnog svijeta predstavljaju endemične vrste: blečićeva vulfenija (Wulfenia blecici), crvena
pucalina (Silene macrantha), pančićeva valerijana (Valeriana panciccii). U NP Prokletije i dalje je
moguće vidjeti grupe divokoza, veoma rijetke i ugrožene vrste u Crnoj Gori. Ovaj prostor smatra
se i staništem risa (Lynx lynx).
Nacionalni parkovi u Crnoj Gori
(nastavak)
40. 40
2
Biodiverzitet riječnih dolina
Biodiverzitet
Uvod
Biodiverzitet Evrope je pod stalnim pritiskom procesa
urbanizacije. Jedno od područja pod izuzetnim pritiskom koje
se često zaboravlja ili zaobilazi jesu močvarna/vlažna područja
— močvare, bare, plitka priobalja i zalivi. Veliki broj
kontinentalnih močvara i bara postepeno nestaju u Evropi.
Močvarna područja i rijeke su od suštinskog značaja za prirodnu
ravnotežu, igrajući ulogu pravih uzgajališta za mnoge vrste
vodenih životinjskih i biljnih vrsta. Ona su takođe prirodno
okruženje algi i planktona, najvažnije hrane mnogih životinja,
uključujući ribe, kornjače, rakove i čaplje.
Biodiverzitet riječnih dolina
Autori: Malgorzata Cydeyko, Izabela Majstruk, Barbara Kekusz, Honorata Waszkiewicz, Tatjana Miteva
Ključni
koncepti/sadržaji
Antropogeni faktor kao uzrok narušavanja riječnih eko-sistema.
Trajanje Uvod — dva školska časa
Nastava u prirodi — 2 - 4 školska časa
Obrada rezultata i zaključci — dva školska časa
Razred VI — IX
Mjesto Učionica, laboratorija na otvorenom
Dvije lokacije za prikupljanje uzoraka pored rijeke: prva, dobro
očuvano područje, daleko od izvora zagađenja od domaćinstava
ili industrije; i druga, u močvarnom području drastično
narušenom ljudskim aktivnostima (blizu kanala, duž betoniranih
obala rijeke ili blizu mjesta ispuštanja otpadnih voda)
Nastavni materijali Pribor za pisanje i crtanje, topografske mape, lupe, dvogledi,
snimač zvuka, fotoaparat, ključevi za prepoznavanje biljaka i
životinja, staklene tegle/posude, epruvete, mrežice, sita i cjediljke,
pincete, rastvor metil plavog za testiranje, trakasti metar, kratki
kanapi za označavanje lokacija testiranja u razmjeru 1 metar
kvadratni, radni listovi
Nastavni predmeti Biologija, Hemija, Priroda, Geografija, Biologija s ekologijom
Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:
• upozna biodiverzitet rijeke;
• objasni kompleksnu i dinamičku međuzavisnost biodiverziteta i
stanja životne sredine;
• opiše vještine za primjenu praktičnih metoda procjene stanja
životne sredine i biodiverziteta;
• analizira da odredi kvalitet vode u zavisnosti od fizičkih,
hemijskih i bioloških indikatora;
• shvati potrebu za očuvanjem i zaštitom biodiverziteta riječnih
dolina i njihovog korišćenja na održivi način.
Nastavne metode Igra asocijacija, izlaganje, diskusija, opservacije, istraživanja na
terenu (na lokaciji), rad u malim grupama
41. 41
2
Biodiverzitet riječnih dolina
Biodiverzitet
Aktivnosti
Uvodni čas
1 Dajte učenicima da popune praznine u datim rečenicama:
• Da sam drvo pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..
• Da sam vlat trave pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..
• Da sam riba u rijeci, bio bih………….. zato što……………..
• Da sam vodozemac pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..
• Da sam gmizavac pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..
• Da sam ptica pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..
• Da sam sisar pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..
2 Zamolite učenike da obrazlože svoje odgovore. Razjasnite kako se svaka od izabranih biljki
i životinja adaptirala na život u/pokraj rijeke.
3 Prodiskutujte s učenicima na sljedeće teme:
• Koji faktori određuju biodiverzitet? Od kojih faktora on zavisi?
(dostupnost hrane, vode, kiseonika, staništa)
• Zašto granične zone između vodenih i kopnenih staništa (eko-sistemi u močvarnim
područjima) imaju veći diverzitet vrsta nego ostala staništa?
• Koje su prijetnje biodiverzitetu riječnih sistema? (uništavanje staništa, zagađivanje vode
i zemljišta, građevinski radovi i betoniranje riječnih obala)
• Koji značaj za prirodu predstavlja biodiverzitet rijeka? A za čovjeka?
4 Naglasite činjenicu da su različiti organizmi jednog eko-sistema povezani. Uticanje
na jednog od njih može imati efekte na druge. Koristite dodatne informacije iz poglavlja
Biodiverzitet na CD-ROM-u.
5 Pripremite učenike za predstojeći čas u prirodi:
• Upoznajte ih s planom časa;
• Podijelite učenike u pet grupa:
– kvalitet vode;
– stanje vodenog biodiverziteta;
– biljni svijet (floru) močvarnih područja;
– životinjski svijet (faunu) močvarnih područja; i
– eko-patrola;
• Podijelite odgovarajuće informativne listove svakoj grupi i objasnite svaki proces.
• Obezbijedite neophodna uputstva, radne listove, materijale, alatke i pomoćnu literaturu
(pravilnike i ključeve za prepoznavanje vrsta).
Čas u prirodi
Organizujte čas u prirodi duž rijeke, na dvije različite lokacije koje pružaju priliku
za upoznavanje različitih vidova biodiverziteta, pejzaža i nivoa zagađenosti voda.
Primijenite istu metodologiju za procjenu:
• stanja biodiverziteta;
• kvaliteta vode (bazirano na opservaciji);
• biljnog diverziteta;
• životinjskog diverziteta;
• uticaja ljudskih aktivnosti.
42. 42
2
Biodiverzitet riječnih dolina
Biodiverzitet
Završni čas
1 Neka grupe učenika prezentuju rezultate istraživanja u prirodi. Izvucite zaključke o stanju
biodiverziteta u riječnim eko-sistemima i o njihovoj zavisnosti od kvalteta vode i ljudskih
aktivnosti. Formulišite prijedloge za poboljšanje čistote vodenih basena i očuvanje njihovog
biodiverziteta. Radove učenika potkrijepite informacijama iz teksta Svako od nas koji je
naveden u nastavku.
2 Razmislite o načinu za informisanje okoline o rezultatima vježbi.
U nastavku...
• Organizujte ekološku akciju za čišćenje dijelova riječne obale ili za učvršćivanje erodiranih
dijelova obale kroz akciju sađenja stabala.
• Sažetak rezultata vježbi i prikupljene informacije pošaljite relevantnim organizacijama
i institucijama (npr. nadležnim gradskim ekološkim službama i/ili gradonačelniku,
Agenciji za zaštitu životne sredine, Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine).
• Organizujte izložbu, kao što je „zeleni” informativni zid ili mobilne panoe.
• Stupite u kontakt s lokalnim novinarima i organzujte radio ili TV gostovanja.
• Postavite izvještaj o stanju lokalnog biodiverziteta na internet stranicu.
Svako od nas može štititi močvarna područja
tako što:
• štedi vodu;
• ne baca đubre u vodu;
• ne siječe drveće i grmlje na obalama;
• ne spaljuje vegetaciju na obalama;
• ne koristi nepotrebne i štetne hemijske
proizvode u sopstvenom domu;
• ne narušava i ne uznemirava divlji svijet
močvarnih područja;
• resurse močvarnih područja koristi brižljivo;
• ne čeka da neko drugi posadi drvo na obali.
Zajedno možemo:
• zahtijevati novu politiku prema zaštiti močvarnih područja, uključujući usvajanje
zakonodavnih mjera i bolju ekonomsku politiku;
• zahtijevati strogu kontrolu korišćenja vodnih resursa i zagađivanja vode;
• apelovati na hitno obnavljanje ugroženih i nestalih močvarnih područja;
• štititi vegetaciju priobalnog područja.
BirdLife International, 2002.
Globalno partnerstvo organizacija koje se bave zaštitom i očuvanjem ptica, njihovih staništa i biodiverziteta
širom svijeta.
Svako od nas može...
43. 43
Biodiverzitet
Informativnilist
Sakupite i proučite neke od organizama koji žive na riječnom dnu, u mulju i na površini vode.
Primijenite sistem bioloških indikatora za procjenu kvaliteta površinske vode:
1 Koristeći mrežice, sita i pincete sakupite primjerke životinja koje pronađete ispod i na
površini nekoliko (3 - 5) krupnih kamena. Stavite ih u staklene tegle/posude. Posmatrajte
svaki uzorak pojedinačno i utvrdite njegovu taksonomiju. Pažljivo vratite sve identifikovane
i neidentifikovane organizme u rijeku.
2 Uzmite tri do pet uzoraka mulja s riječnog dna. Isperite uzorke u situ, sve dok u njemu
ne ostanu samo prikupljeni orgnizmi i veći komadi kamena. Zabilježite rezultate
i vratite sve u rijeku.
3 Sakupite životinje s riječne površine, praveći „osmice” mrežicama na površini vode (otvor
mrežice treba da bude pod pravim uglom u odnosu na riječno dno). Uzmite tri do pet
uzoraka. Identifikujte organizme pošto ste ih smjestili u teglu/sud, a zatim ih vratite u vodu.
Biološki metod za utvrđivanje kvaliteta površinske vode
1. Larve vilinskog konjica 8 I G
(Odonata)
2. Larve svica (Cantharididae) 8 L
3. Larve vodenih cvjetova (Ephemeroptera) 10 I I
4. Riječni rak (Astacus sp.) 10 I I
5. Trepljasti crvi/planarije (Tricladida) 4 G I
6. Larve megaloptera/mrežokrilaca 4 L
(Megaloptera)
7. Vodene stjenice (Hydrometridae) 5 L
8. Vodene buve (Cladocera) 5 L
9. Larve krznokrilaca (Trichoptera) 5 G I
10. Školjke (Bivalvia) 6 G I
11. Vodeni insekti 5 L
12. Slatkovodni račići (Gammarus sp.) 6 L
13. Glibnjače (Tubifex sp.) 1 G I
14. Pijavice (Hirudinea) 2 G I
15. Puževi (Gastropoda) — 3 G I
Barski puževi (Limnaeidae)
16. Ravnonogi račići (Asellus aquaticus) 3 G I
Životinje Grupni Podjela prema sklonosti ka
indeks određenom kvalitetu vode*
Čista Približno Zagađena
voda čista voda voda
*Napomena Simboli ukazuju na vjerovatnoću pronalaženja date vrste u određenom tipu vode.
G mala vjerovatnoća I srednja vjerovatnoća L velka vjerovatnoća
Stanje biodiverziteta
vodenih eko-sistema
(za grupu učenika koja je
proučavala vodeni biodiverzitet)
44. 44
BiodiverzitetInformativnilist
Stanje biodiverziteta
vodenih eko-sistema
(nastavak)
B. Odredite kvalitet vode prema sljedećim kriterijumima:
• Koja grupa organizama je najprisutnija?
• Koje su sve grupe zastupljene?
• Koliko primjeraka po pojedinačnoj grupi ste sakupili, i u kojim tipovima vode su pronađeni?
C. Izračunajte biotički indeks, koji se utvrđuje množenjem broja organizama svake pojedine
grupe s odgovarajućim indeksom grupe iz tabele. Izračunajte ukupan rezultat i utvrdite srednju
vrijednost dijeleći ukupan rezultat s brojem organizama koji su činili uzorak.
Biotički indeks varira od 0 (nije pronađen nijedan uzorak živog svijeta) do 10 (raznovrstan živi
svijet). Viši indeks ukazuje na čistu vodu, srednji indeks na vodu u prirodnom stanju, a nizak
indeks na postojanje zagađenja. Vrijednost jednaka nuli je rijetkost.
1
larve vilinog
konjica
(Odonata)
2
larve svica
(Cantharididae)
3
larve vodenih
cvjetova
(Ephemeroptera)
4
riječni rak
(Astacus sp.)
5
trepljasti
crvi/planarije
(Tricladida)
6
larve
megaloptera/
mrežokrilaca
(Megaloptera)
7
vodene
stjenice
(Hydrometridae)
8
vodene buve
(Cladocera)
9
larve
kožnokrilaca
(Trichoptera)
10
školjke
(Bivalvia)
11
vodeni insekti
12
slatkovodni
račići
(Gammarus sp.)
13
glibnjače
(Tubifex sp.)
14
pijavice
(Hirudinea)
15
puževi
(Gastropoda) —
barski puževi
(Limnaeidae)
16
ravnonogi
račići
(Asellus aquaticus)
Ko živi u vodi
45. 45
Biodiverzitet
Informativnilist
Rezultati 1 2 3
4 5 6
7 8 9
10 11 12
13 14 15
16 17 18
Ukupno
Stanje vode (spolja) čista prirodna zagađena
Očekivano prisustvo biodiverziteta prosječno visoko nisko
Očekivan broj (zastupljenost populacije) nizak prosječan visok
pojedinih vrsta
Upitnik za posmatranje vode
Upitnik:
1. Voda je čista/prozirna.
2. Voda je srednje prozirna.
3. Voda je veoma mutna.
4. Voda je bezbojna.
5. Voda je plavozelene boje.
6. Voda je tamnosiva ili žutomrka.
7. Nema mirisa.
8. Osjeća se miris zemljišta ili vodene vegetacije/algi.
9. Miriše na trulež ili kanalizaciju.
10. Dno je čisto.
11. Dno je prekriveno klizavim muljem ili muljem koji je svjetlijeg tona.
12. Dno je prekriveno tamnim ili crnim muljem.
13. Na kamenju ne raste bilje.
14. Na nekom kamenju ima slojeva plavičaste, zelene ili zelenomrke mahovine.
15. Na nekom kamenju ima slojeva sivozelene ili žutomrke mahovine, i njihova donja strana je crna.
16. Površina vode je čista/prozirna.
17. Na površini ima lišća, insekata i larvi.
18. Površina vode pokrivena je smećem, otpacima, masnim mrljama i pjenom.
B. Uzmite uzorak vode i stavite ga u epruvetu. Dodajte metilplavi rastvor. Ako se boja promijeni
iz plave u prozirnu, to je siguran znak prisustva organskih jedinjenja. Bjeličasta pjena na obalama
rijeke takođe ukazuje na reakcije organskih materija.
A. Načinite kvalitativnu procjenu stanja vode posmatrajući i ocjenjujući njene spoljašnje
karakteristike. Na upitniku za posmatranje vode označite polja koja najbolje opisuju uočljive
karakteristike vode koju posmatrate. Broj pozitivnih odgovora u svakoj pojedinačnoj koloni
odrediće kategoriju vode — čista, prirodna ili zagađena.
Kvalitet vode
46. 46
BiodiverzitetInformativnilist
Biljni diverzitet rijeke
(za grupu učenika koja proučava
biljni svijet/floru močvarnih područja)
Uputstva:
• Koristite vodiče za prepoznavanje različitih biljnih vrsta.
• Pripremite topografsku mapu prije izlaska na teren i na nju ubilježite lokacije na kojima ste vršili istraživanja
(vaše kvadratne metre).
• Ako ne možete utvrditi određenu vrstu, jednostavno je ubilježite kao travu, grmlje ili drvo, i ubilježite njene
prirodne karakteristike.
• Fotografišite različita biljna staništa i pojedinačne primjerke.
C. Analizirajte biljnu raznovrsnost utvrđivanjem broja vrsta u svakoj zajednici. Izračunajte
prosječan broj vrsta za cijelo ispitano područje. Utvrdite najdominantniju (najbrojniju) biljnu
vrstu. Izračunajte prosječan broj biljaka po kvadratnom metru i po zajednici. Uporedite rezultate
koji su dobijeni ispitivanjem različitih zajednica.
A. Ispitajte različita biljna staništa — ivice korita, obale, polja, plavne šume (Ada Bojana), kanale
(obalske nasipe), itd. — kako biste utvrdili karakteristike ispitivanog sektora.
B. Ispitajte raznovrsnost/diverzitet biljnih zajednica na radnim površinama od jednog kvadratnog
metra za travne zajednice na otvorenom i 10 kvadratnih metara za travne zajednice u šumama ili
u područjima sa žbunastom vegetacijom.
1.
2.
3.
Ukupno Prosječan broj vrsta Prosječan broj po
u jednoj zajednici na kvadratnom metru
ispitivanom području
1.
2.
3.
......
Br. Tip zajednice Biljne vrste Broj jedinki