Presentation by Ivan Majstorić held on February 20, 2020. Mreža 2050: https://demografija2050.eu/ (about: https://mimladi.hr/2021/01/13/mreza-2050-demografija-od-izazova-do-odgovora-novi-esf-projekt-svjetskog-saveza-mladih-hrvatska/) Ivan Majstorić: https://hr.linkedin.com/in/ivanmajstoric

1. Ivan Majstorić – voditelj projekta „Mreža 2050 - Demografija, od izazova do
odgovora”
Domagoj Šutalo – viši stručni savjetnik u Središnjem državnom uredu za
demografiju i mlade
Online radionica - 20.02.2022.

2. Sadržaj
• Osnovni pojmovi
• Mitovi u demografiji
• Popis stanovništva 2021. godine

3. Totalna stopa fertiliteta (TFR)
• Prosječni broj djece koju će žena roditi ako
preživi svoje reproduktivne godine (najčešće
počinje s 15, a završava s 49 godina)
• 2,1 zamjenska razina fertiliteta (5% više muške
djece)
• Periodska stopa (češća, ali kad bi sve žene u
reproduktivnoj dobi odlučile odgoditi rađanja za
jednu godinuTFR=O)
• Kohortna stopa (rjeđa, konačna za određenu
generaciju)
• Ne miješati sa stopom nataliteta-broj
živorođenih u odnosu na ukupno stanovništvo
izražen u promilima

4. Dobno spolna piramida
• Najpoznatiji i najprepoznatljiviji demografski
grafikon
• U bazi piramide se nalaze najmanje godine,
dok su najstarije godine na vrhu
• Obično petogodišnje dobne skupine
• Muškarci se prikazuju na lijevoj strani obično
plavom bojom, a žene se prikazuju na desnoj
strani obično crvenom bojom
• 3 tipa: ekspanzivni, stacionarni, konstriktivni
tip (urna)

5. Japan, 2015. Kenija, 2015.

6. Katar, 2015.
Indija, 2015.

7. Jednadžba demografskog knjigovodstva
•P t+1 = Pt + (Bt – Dt) + (It- Et)
•Porast stanovništva ovisi o četiri sastavnice (natalitet,
mortalitet, imigracija, emigracija)
•Prirodni prirast: 1963. 2,27%, 2021. 0,82%
•Pitanje: Kolike su neto migracije na razini svijeta?

8. Demografska tranzicija

9. II. Demografska tranzicija
• Druga demografska tranzicija objašnjava pojavu
individualizma te promjena u sustavu
vrijednosti.
• Nastala 1987. od strane nizozemskih demografa
D.J.Van de Kaa i R. Lesthaeghe
• Značajke:
• slabljenje institucije obitelji
• manji broj djece i članova obitelji, nove vrste obitelji
• manji broj sklopljenih brakova
• podizanje prosječne dobi rađanja prvog djeteta i
sklapanja braka
• veći broj razvoda i novih brakova
• veća stopa kohabitacije partnera (Living apart
together -LAT)
• učinkovita kontracepcija
…

10. Mitovi u demografiji
1. Mit „Svaki treći brak se raspada…”
2. Mit o očekivanom trajanju života
3. Mit o demografima s dvije varijable
4. Mit o neo(maltuzijanstvu)
5. Mit „Hrvatska dijeli demografske trendove s razvijenim zemljama…”
6. Mit „Ništa se ne ulaže za djecu i obitelj u Hrvatskoj…”

11. Mit 1 – „Svaki treći brak se raspada…”
2022. godina - Hrvatska
Sklopljeno: 20.210
Razvedeno: 4.454
Omjer =
20.210 (2022.)
4.454 (𝑏𝑟𝑎𝑘𝑜𝑣𝑖 𝑠𝑣𝑖ℎ 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑎)
Omjer= 4,54
Nije u potpunosti ispravno to reći. Problem se javlja jer se za razvode uzimaju svi
brakovi sklopljeni u nazad više godina. A vjenčanje je jedinstven događaj za
konkretnu godinu.

12. Mit 2 – „Beba rođena u 2021. će živjeti
kraće od bebe rođene u 2019. godini…”
• Utjecaj COVID-19 na očekivano trajanje života (tablice doživljenja)
• Očekivano trajanje života u EU-27 je u 2021. u odnosu na 2019. palo s 81,3 na 80,1
u 2021. godini.
• Očekivano trajanje života u Hrvatskoj u 2021. u odnosu na 2019. palo s 78,6 na
76,8 u 2021. godini.

13. Tablica doživljenja – koriste se u mirovinskim fondovima,
zdravstvu, osiguranjima

14. Mit 3. „Kada riješimo gospodarstvo, problem korupcije,
odreknemo se individualizma, uvedemo demografske mjere
i slično imat ćemo više djece…”
Ekonomist (demograf) s dvije varijable je termin kojim se opisuje prenaglašavanje
utjecaja jedne varijable na drugu zavisnu varijablu (npr. fertilitet, migracije)
zanemarujući utjecaje drugih varijabli.
Isticanje:
1) Ekonomska sigurnost (Njemačka, Japan demantiraju)
2) Korupcije
3) Individualizma (Island, Irska demantiraju)
4) Uvođenja demografskih mjera (Mađarska demantira, posebice novčane potpore nisu
dobre)
…

15. Mit 4 - Mit o neo(maltuzijanstvu)
• Geometrijski rast stanovništva
• Aritmetički rast proizvodnje hrane
(zemlja je donekle fiksni resurs)
• Pogreška – nije uračunat učinak
tehnologije/rasta produktivnosti
• Neomaltuzijanci (60-e godine 20.
stoljeća i danas)
• H. Kissinger – NSSM 200
• veći broj stanovnika --> povećana
politička, ekonomska i vojna moć
• Ljude gledati kao najvrijedniji resurs, a
ne kao trošak

16. Mit 5 – Hrvatska dijeli demografske trendove s
razvijenim zemljama
"Sumarna značajka koja određuje razlike demografske
perspektive između zapadnoeuropskih zemalja i
Hrvatske sastoji se u činjenici da prve imaju u uvjetima
visoke razine ekonomskog razvoja prirodni prirast
stanovništva i uz to visok pozitivan migracijski saldo, a
Hrvatska, ima u sadašnjim ekonomskim prilikama
upravo suprotne demografske karakteristike –
prirodno smanjenje stanovništva s tendencijom
pogoršanja i negativni migracijski saldo."
Alica Wertheimer-Baletić (2017)
Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i
populacijska politika (Izbor radova)

17. Mit 6 – „Ništa se ne ulaže za djecu i obitelji
u Hrvatskoj…”
Rodiljne i roditeljske potpore 2021. godine:
Rodiljne potpore - 1,1 mlrd. kn
Roditeljske potpore - 905 mil. kn
Porezne olakšice za dijete:
Osnovni odbitak od 350 € - koeficijent se povećava za 40% za svako
sljedeće dijete
Dječji doplatak 2022 godine.
1,2 mlrd. kn. U izradi novi Zakon s namjerom povećanja iznosa isplate
Dječji vrtići:
Od 2017. - 2 mlrd. kuna za gotovo 500 dječjih vrtića. Novim ulaganjima iz
sredstava NPOO-a od 1,22 milijarde kuna ukupan iznos će dosegnuti 3,4
mlrd. kuna

18. Popis stanovništva 2021. godine
Proveden u 6.757 naselja, odnosno 128 gradova, 428 općina i
20 županija
Cilj je utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu
stanovništva, osnovnim demografskim, obrazovnim,
migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima
stanovništva te o obilježjima kućanstava i stanova
Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24
sata.
Popis 2021. provodio se na dva načina:
• Od 13. do 26. rujna 2021. građani su se mogli popisati
samostalno koristeći se popisnim upitnikom u elektroničkom
obliku koji je bio dostupan na portalu e-Građani (faza CAWI)
• Od 27. rujna do 14. studenoga 2021. popisivači su s pomoću
elektroničkih uređaja popisivali sve popisne jedinice koje se
nisu samostalno popisale te su kontrolirali podatke
prikupljene samostalnim popisivanjem (faza CAPI) (DZS,
2022)

19. Obuhvaćeni podaci iz Popisa 2021.
Prijepori oko vjerskog sastava stanovništva
Nevjernici, ateisti, agnostici i skeptici među nama
Ukupno kretanje stanovništva po županija, gradovima, općinama i naseljima
Starenje stanovništva

20. Prijepori oko vjerskog sastava stanovništva

21. Nevjernici, ateisti, agnostici i skeptici među nama (u %)
Medulin
Pula – Pola
Vis
Rovinj – Rovigno
Fažana – Fasana
Labin
Rijeka
Opatija
Umag – Umago
Šolta
15,77
14,44
14,29
13,21
12,73
11,36
10,85
10,75
10,50
10,08
...
0,10
0,10
0,10
0,08
0,08
0,07
0,06
0,06
0,06
0,05
Negoslavci
Podravska Moslavina
Zagvozd
Davor
Otok
Donja Motičina
Andrijaševci
Cista Provo
Zmijavci
Runovići
7 ih nema

22. Nevjernici, ateisti, agnostici i skeptici među nama (u %)
4,12
3,98
3,49
3,42
3,40
3,29
3,28
3,24
3,21
3,13
Opatija
Fažana – Fasana
Pula – Pola
Bale –Valle
Rijeka
Grad Zagreb
Medulin
Kastav
Lastovo
Vis
...
0,05
0,05
0,04
0,04
0,04
0,04
0,04
0,03
0,03
0,02
Privlaka
Podbablje
Kaptol
Vrpolje
Bebrina
Stari Mikanovci
Davor
Nova Kapela
Proložac
Otok
30 ih nema

23. Ukupno kretanje stanovištva po županijama i dobnim skupinama 20-29 i 30-39
9 županija (42,9 %) ima manji pad broja
stanovnika od nacionalnoga
Najveći relativni pad imaju
Vukovarsko-srijemska (-20,3%; -36.408),
Sisačko-moslavačka (-19,0 %; -32.836),
Požeško-slavonska (-17,9 %; -13.950) i
Brodsko-posavska (-17,9 %; -28.308)
Najmanji relativni pad imaju Grad Zagreb
(-2,9 %), Zagrebačka (-5,5 %) i
Dubrovačko-neretvanska (-5,7 %)
Depopulacija mladih posebno je izražena
uVukovarsko-srijemskoj (-31,5 %
odnosno -29,3 %) i Sisačko-moslavačkoj
županiji (-30,6 % odnosno -29,0 %)
Veliki pad broja mladih u dobi 20-29 u
Primorsko-goranskoj (-33,7 %) i Istarskoj
županiji (-32,2 %)

24. Samo 45 od 528 JLS (8,5 %) ima porast broja stanovnika
Najveći relativni porast imaju općine Šolta (16,2 %; 275),
Podstrana (14,0 %; 1.274), Sutivan (13,9 %; 114), Viškovo
(11,4 %; 1.639) i Bilice (10,4 %; 239)
Najveći relativni pad imaju općine Vrhovine (-52,7 %; -728),
Dvor (-46,2 %; -2.574), Majur (-35,9 %; -425), Levanjska Varoš
(-35,8 %; -427) i Donji Lapac (-35,4 %; -747).

25. Od ukupno 6.757, njih 923 (13,7 %) bilježi porast
broja stanovnika (najviše u Istarskoj županiji – 227),
134 (2,0 %) ih ima jednak broj stanovnika, dok ih 5481
(81,1 %) ima pad broja stanovnika
Bez stanovnika je 195 naselja (2,9 % ) (najviše u
Primorsko-goranskoj županiji – 54)
Sva naselja (njih 10) nastala dijeljenjem naselja
Podstrana u istoimenoj općini (12,7), Sesvete (12,3),
Samobor (9,7), Maslenica (8,0) i Solin (7,8) imaju
najveću promjenu na 100 stanovnika

26. Prosječna starost stanovništva, Popisi 1953. – 2021.
Ako se promatra medijalna starost, Hrvatska je 15. u svijetu (43.9 godina) (Worldpopulationreview)

27. Indeks starenja i koeficijent starosti, Popisi 1953. – 2021.
Indeks starenja jest postotni udio osoba u dobi od 60 i više godina u odnosu na broj osoba u dobi 0
– 19 godina. Indeks veći od 40% pokazuje da stanovništvo određenog područja kontinuirano stari.
Koeficijent starosti jest postotni udio osoba u dobi od 60 i više godina u ukupnom stanovništvu.
Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da stanovništvo
određenog područja kontinuirano stari.

28. Je li demografska revitalizacija Republike Hrvatske uopće realna?

30. Nagrade: 2. nagrada: 2 broja
časopisa Meridijani
3. nagrada: 1 broj
časopisa Meridijani
1. nagrada