2. Prelazak na kopno
• Kičmenjaci su nastali pre oko 550 miliona godina.
• 250 miliona godina su se prilagođavali i razvijali, i do tada su nastale
sve grupe koje danas znamo.
• Kičmenjaci su dugo bili iskuljučivo vodene životinje.
• Potomci šakoperki su prvi napustili vodu i naselili priobalje gde su se
hranili kopnenim zglavkarima.
• Tiktaalik roseae - karika između šakoperki i prvih vodozemaca.
• Živeo je od pre oko 420 miliona godina do oko 360 miliona godina.
3. Dokazi
Tiktaalik je imao vratni region kao što će ga kasnijje imati četvoronožni
kičmenjaci (Tetrapoda).
Disao je škrgama i primitivnim plućima.
Imao je prelazni oblik udova, ličili su na peraja ali sa skeletom udova
Tetrapoda.
Imao je pljosnatu lobanju i oči sa gornje strane, slično krokodilima.
4. Dokazi
Šakoperke – ribe čiji ekstremiteti omogućuju kretanje po kopnu.
Plućašice – ribe koje su se adaptirale da prežive na kopnu.
Amfibijske ribe – ribe koje žive u pojasu plime u šumama Mangrova,
svoje škržne komore napune vodom i preživljavaju suvozemne uslove.
Jako su agilne na kopnu.
6. Osnovne osobine
• Prvi kopneni kičmenjaci.
• Larve žive u vodi, a odrasli uglavnom na
kopnu.
• Razmnožavanjem i disanjem su vezani
za vodenu životnu sredinu.
• Imaju vratni region, vilice, pljosnatu
lobanju, oči sa gornje strane lobanje,
dva para nogu za kretanje.
• Dišu plućima, škrgama i površinom tela.
7. Gde žive
Žive na kopnu ali uvek u blizini vode.
Neki vodozemci nikada ne napuštaju vodu.
Ima ih u slanim močvarama, tropskim šumama, kontinentalnim
livadama, barama, rekama jezerima, morima...
8. Način života
Vodozemci su aktivno pokretni organizmi.
Hrane se heterotrofno, mogu biti biljojedi i
mesojedi.
Dišu površinom tela, pa zato njihova koža
mora stalno da bude vlažna. Mogu disati
škrgama, najčešće u larvenom stadijumu.
Odrasli dišu plućima.
Imaju bubrege koji vrše filtraciju krvi i
izbacivanje viška vode i štetnih materija iz
organizma.
9. Brze pitalice
Kičmenjaci su nastali pre oko:
• 550 miliona godina
• 100 godina
• 250 miliona godina
Karika između šakoperki i
četvoronižnih kičmenjaka je:
• Titanik
• Tiktaalik
• Atlantik
10. Brze pitalice
Gde možemo naći vodozemce?
• U blizini vode
• U blizini hrane
• U blizini zagađenih staništa
Koji deo tela se javlja prvi put kod
vodozemaca?
• Vrat
• Tanka koža
• Oči
11. Građa
Na površini tela vodozemaca se nalazi tanka koža sa mnogobrojnim
žlezdama. Tanka je jer vodozomci vrše razmenu gasova i tečnosti
pomoću kože, a vlažna usled usled prisustva sluznih žlezdi jer se na taj
način bolje apsorbuju gasovite materije.
Ispod kože se nalaze dobro razvijeni poprečno prugasti mišići.
12. Građa
Skelet vodozemaca se razlikuje od skeleta riba.
Javlja se grudni koš, kičmenica sa vratnim regionom i dva para udova.
Primitivni vodozemci su imali kožni skelet što je jedan od dokaza da su
nastali od riba.
13. Građa
Potun sistem za varenje. Zatvoreni krvni sistem, srce o dve
pretkomore i jedne komore.
14. Građa
Disanje zavisi od načina života.
Larve dišu spoljašnjim i
unutrašnjim škrgama, odrasli
plućima i kožom.
Organi za izlučivanje su bubrezi,
mada se ovaj proces obavlja i
preko kože.
15. Građa
Nervni sistem je dobro razvijen,
sastoji se od mozga, kičmene
moždine i perifernog nervnog
sistema.
Čula su dobro razvijena: sluh,
ravnoteža, dodir, bol, vid, miris...
16. Razmnožavanje
• Imaju parne polne žlezde
• Unutrašnje ili spoljašnje
oplođenje
• Larve – punoglavci
• Razviće po tipu metamorfoze
17. Značaj vodozemaca
• Oni su izvor hrane čoveku i
drugim životinjama.
• Vodozemci regulišu broj insekata
hraneći se njima.
• Koriste se u medicinskim i
biološkim istraživanjima.
• Mogu biti štetočine.
• Neke od njih imaju otrovne
žlezde na koži.
18. Brze pitalice
Na koji način vodozemci izlučuju
štetne materije:
• Putem jetre i gušterače
• Putem bubrega i kože
• Putem pluća i škrga
U čemu je značaj vodozemaca:
• Regulišu broj insekata
• Povećavaju broj roda
• Luče lekovite supstence preko kože
19. Brze pitalice
Udovi žaba vezani su za:
• Ramenski i karlični pojas
• Kičmene pršljenove
• Za grudni koš
Srce vodozemaca se sastoji iz:
• Dve komore i jedne pretkomore
• Dve pretkomore i jedne komore
• Jedne komore i jedne pretkomore
21. Beznogi vodozemci (Gimnofioni)
• Žive u tropskim predelima.
• Zarivaju se u zemlju.
• Nemaju ušne školjke, rep, noge i
slepi su.
• Imaju prstenaste otrovne žlezde
na koži.
• U kičmenici imaju ostatak horde.
22. Repati vodozemci
• Rep zadržavaju čitavog života.
• Imaju dva para nogu.
• Uglavnom žive u vodi.
• Kod nekih vrsta i odrasli
zadržavaju škrge čitavog života.
• Kod nekih vrsta se javlja
neotenija, polna sposobnost
larvi.
• Uglavnom unutrašnje oplođenje.
23. Bezrepi vodozemci
• Imaju zdepasto telo.
• Kratke prednje i duge i snažne
zadnje noge.
• Žive u blizini vode.
• Kreću se skakanjem i plivanjem.
• Spoljašnja oplodnja.
24. Brze pitalice
Gde žive gimnofioni:
• U Tropskim oblastima zariveni u
zemljištu.
• U šumama mangrova
• U planinskim rekama
Žaba koja prilikom opasnosti glmi
da je mrtva naziva se:
• Žaba mukač
• Gatalinka
• Zelena krastača