prezentacija za projekat Ram za Šekspira u Šestoj beogradskoj gimnaziji
učenice saradnice: Maša Momić (II-2), Sanja Obrenović (II-4), Miljana Jovanović (IV-3), Nevena Pančić (IV-1)
Više o projektu: http://ramzasekspira.weebly.com/februar-2016-koje-engleske-kraljeve-je-scaronekspir-dramatizovao.html
2. Rodio se 24.12.1166.
Nasledio je svog brata Ričarda I.
Nadimak (eng. Lackland; fr. Sans Terre) dobija
jer od oca nije nasledio nikakvu zemlju sve do
smrti starije braće, ali i zbog gubitka teritorija u
Francuskoj.
Bio je miljenik svog oca, Henrija II.
Plemstvo se okrenulo protiv njega, pa se sastao
sa vođama pobune i 15.06.1215. potpisao Veliku
Povelju slobode.
Bio se zarazio dizenterijom 19.10.1216. i nasledio
ga je sin Henri III.
Bio je jedini engleski kralj koji se suprotstavio
stavovima zvanične rimokatoličke crkve pre
kralja Henrija VIII iz dinastije Tjudor.
NJegova vladavina se u engleskoj dramskoj
književnosti opisuje kao najveća katastrofa.
Bio je neprijatelj Robina Huda.
3. Rodio se 6.01.1367.
Bio je sin Edvarda Crnog Princa, a unuk
Edvarda III.
On je poslednji vladar iz dinastije
Plantegenet.
Sa svojih 10 godina je postao kralj.
Kada je imao 14 godina suočio se sa
pobunom seljaka, koji su bili iscrpljeni
plaćanjem poreza za vođenje Stogodišnjeg
rata protiv Francuske. Pobunu predvođenu
Vatom Tejlorom je zaustavio obećanjima
koja posle nije ispunio, nego je vođe pobune
pobio.
Kasnije je upao u sukobe sa Henrijem IV, koji
ga svrgava sa vlasti baca u takmnicu.
Umro je u zamku Pontefrakt 1400. godine.
Nije imao naslednike.
4. Rodio se 15.04.1367.
Bio je prvi vladar iz dinastije Lankester, unuk
Edvarda III.
Odrastao je sa Ričardom II, ali su se kasnije
sukobili.
Tokom njegove vladavine nastavljen je Stogodišnji
rat protiv Francuske, a engleski jezik je postao
zvaničan u Engleskoj umesto francuskog, koji je to
bio još od normanskog osvajanja Engleske 1066.
Prvo spaljivanje jeretika u Engleskoj desilo se
tokom njegove vladavine.
Primio je Vizantijskog cara Manojla II Peleologa,
koj je bio prvi vizantijski car koji je ikada posetio
Englesku.
Umro je od kožne bolesti i epileptičkih napada
1413, a nasledio ga je sin, Henri V.
5. Rodio se 16.09.1387. tokom vladavine Ričarda II,
koji je prema njemu bio pravičan, iako je bio u
svađi sa njegovim ocem.
Sa 16 godina je vodio kraljevsku vojsku. Zbog
očeve bolesti polako je preuzimao sve veću
ulogu u vlasti, a kasnije se i sukobio sa njim i bio
isključen iz kraljevskog veća 1411. god.
1413. nasledio je krunu, a zatim pokrenuo napad
na Francusku.
1419. došao je pred zidine Pariza.
Postao je naslednik Francuske krune prema
sporazumu kojim je za ženu uzeo Katarinu,
ćerku francukog kralja, Karla VI.
On je prvi engleski kralj koji je faktički i pravno
ujedinio francusku i englesku krunu.
1422. izgubio je život prilikom opsade grada Mo
(Meauxa) u Francuskoj.
Nasledio ga je ga sin, Henri VI.
6. Rodio se 6. 12. 1421. kao sin Henrija V i
Katarine od Valoa.
Sa 9 meseci nasledio je presto. Dva meseca
kasnije fr. kralj, KarloVI, je umro i na snagu su
stupile odredbe sporazuma iz Troa, kojim je
Henri postao i francuski kralj.
1429. je krunisan za engleskog kralja , a 1431. za
francuskog.
Tokom njegove vladavine Englezi su zarobili
Jovanku Orleanku i spalili je kao vešticu 1431, a
Stogodišnji rat je završen 1453. proterivanjem
Engleza iz Francuske.
Kako je bio prilično nesposoban, nakon
ženidbe Margaretom od Anžuja, njen uticaj
jača.
Sa svojih 30 godina počeo je da ludi i postaje
nesvestan svoje okoline, što je iskoristio
Edvard od Jorka, koji je je 1455. započeo
građanski rat (Rat ruža).
Pogubljen je 1471. godine, čime se završila
vladavina dinastije Lankaster.
7. Rodio se 2.10.1452.
Bio je brat prvog engleskog kralja iz
dinastije Jork,
poslednji engleski kralj koji je
poginuo u borbi i poslednji kralj iz
dinastije Jork.
Plemstvo ga nije prihvatilo, zbog
čega je organizovalo pobune.
U predanjima, Ričard se prikazuje
kao zla osoba željna vlasti, što je
Šekspir u svojoj istorijskoj drami
problematizovao.
Na parkingu u Lesteru 2012.
pronađene su njegove kosti.
8. Rodio se 24.4.1509. godine.
Podržavalo ga je novo plemstvo i bogato
građanstvo.
Okončao je ratove sa feudalcima.
Početkom svoje vladabine bio je odan
katoličkoj crkvi te je dobio titulu “branioca
vere”.
Zbog ljubavi prema Ani Bolen, razveo se od
španske princeze Katarine i tako zaoštrio
odnose sa katoličkom crkvom.
Raskinuvši sa katoličkom crkvom 1534.
godine stvorio je anglikansku crkvu, za čijeg
je poglavara postavio sebe.
Za vreme njegove vladavine, Đovani i
Sebastijan Kabot otkrivaju NJufaundlend i
Labrador pod Engleskom zastavom.
Imao je šest žena i troje dece.
Umro je 28.1.1547. godine