HRVATSKO-UGARSKI ODNOSI U NAGODBENOM RAZDOBLJU I NJIHOV ODRAZ NA ŠKOLSTVO RIJEKE - by Ratko Dušević & učenici Prve Hrvatske Sušačke Gimnazije, 2011.

1. HRVATSKO-UGARSKI ODNOSI U
NAGODBENOM RAZDOBLJU I
NJIHOV ODRAZ NA ŠKOLSTVO
RIJEKE

2. ...gimnazija i njeno znamenje...

3. Gimnazijske zgradeGimnazijske zgrade
Isusovački kolegij
Isusovački kolegij
Zgrada na FiumariZgrada na Fiumari
Zgrada na Sušaku
Zgrada na Sušaku

4. Arhiv i spomeni ka knjižnicač

5. “Regnum regno non praescribit leges”
carLeopold II.- obećava saziv Sabora i krunjenje…
- Adam Oršić, grof: Memoari ”…provala narodne svijesti i
kod Mađara i kod Hrvata…nitko ne htjede drukčije
govoriti negoli mađarski, a u Hrvatskoj hrvatski.”
biskup M. Vrhovec “…u jednoj državi gdje ima
više naroda …nedostojno i nepravedno kad jedan narod
hoće svoj jezik nametnuti drugomu”
- ban I. Erdödy - “… da će tako oba kraljevstva zavaditi,
jer hoće jedno drugome nametnuti zakone.”
- 1791. Hrvatski sabor je zaključio: u pučkim i srednjim
školama mađarski jezik uči se kao neobligatan
predmet.

6. Protocolla/zapisnik – 1791.

7. • Kako njegova najsvjetlija uzvišenost mađarski
jezik promocijom srca prima sebi, isto tako ovo
promaknuće i u Kraljevstvu Dalmaciji,
Hrvatskoj i Slavoniji, osobito u narodnim
školama treba rasprostraniti/umnožiti, neka
se pobrine nadstojnik/upravitelj podučavanja,
dana 26 iste godine, broj 206. ovoj
upravi/ravnateljstvu, neka izvoli poticati prema
bogatstvu znanja.

8. Lingua hungarica

9. • 1791./92.
• /Uredba u uvođenju mađarskoga jezika-lingua
et littera hungarica ab professoribus amatum
esse/
83. Dana 13. listopada 1791. naređuje se,…
da se treba u Rijeci ustanoviti katedra
mađarskog jezika… još !!!!

10. Profesori
ex lingua hungarica
• Franciscus Hoffmann -lingua hungarica/neobavezno/ 1792./93.-1803./04.
• Philiphus Tichtel - lingua hungarica/neobavezno/ 1803./04 .-1804./05.
• Stephanus Racz - lingua hungarica/neobavezno/ 1804./05.- ???
Csaszar Geza Ferencz - lingua hungarica/neobavezno/ 1822./23.
1834./35.
lingua hungarica/ obligatan- nastavni predmet/ 1826./27.
Georgius Tarnovsky - lingua hungarica/nastavni predmet/1835./36.-
1838./39.
Antonius Nagy, prof. linguae et litteralis hungaricae/ 1838./39.-
1847./48.

11. “Natio, locus natalis…”1823./24.
• Antun Mažuranić – bez upisa
• 1826./1827.-nastavni predmet -ex lingua
hungarica
• Rođeni u Rijeci: Illyrus /Hungarus
• Zajitz Ioannes, Derencin Marianus
• Ostali: Illyrus, Dalmata, Croata, Istrianus…
• 1848./49.
• Zajitz Ioannes, Derencin Marianus Croata,
Flumen

12. A. Maxuranich/Antun Mažuranić-
1824./25.

14. …Hungarus…

16. …Croata…

17. ... da već početkom godine 1848./49.školskih pri
ovdašnjoj gimnaziji predmetov predavanja u
narodnom našem jeziku započne pod danom 5.
studenoga.
... budući da školska mladež niti dobro štijati u
narodnom našem jeziku pisane knjige...

18. ...obznanjuju, da gospodin Mirko Jerko, pri
elementarnoj učionici učitelj predmeta narodnog
našeg jezika pri ovoj gimanziji pod istim danom
deržati započeo jest, koje sva skoro Gimnazijalna
Mladež, akorpem ne prisiljena dobrovoljno pohađa.

20. …tertia grammaticae schola…

21. Zapisnik…Narodna čitaonica…

22. Rijeka i Lajos Kossuth
“NA MORE, MAĐARI! NA MORE, IZ PRAŠINE I
BLATA! NA MORE! RIJETKI SU JOŠ DANAS
MAĐARI KOJI SE USPINJAHU OBRONCIMA
DUŽ LUJZIJANE KAKO BI VIDJELI PRELIJEPU
PANORAMU RIJEKE… TE LUKE RASTVORENE
PREMA SVIJETU…DA OTVORI PROLAZ MAĐARIMA
KAKO BI NAŠE IME MOGLO PRONIJETI SVIJETOM A MI
POSTALI PRAVOM VELIKOM NACIJOM…DA BISMO
IMALI OVU LUKU, POTREBNA NAM JE ŽELJEZNIČKA
PRUGA ZA RIJEKU…KLJUČ MAĐARSKE NACIJE. NA
MORE, DAKLE, MAĐARI, NA MORE!”
PEŠTANSKI LIST, HETILAP, 1846.

23. Sastav stanovnika

24. Italofili - autonomaši
• Carlo De Franceschi-povjesničar/ V. Pacelu
• ”…ona je izrazito talijanska pokrajina…
osuđivao djelovanje narodnog svećenstva.”
Giovanni Prodan/m-ljekarnik
”okuplja italofilsku inteligenciju i zaslužan je za napredak
talijanske kulture i jezika u školama. ”
Luigi Peretti-odvjetnik
- 1848. protiv hrvatske vlasti
- od 1861. kao sudac rektor potiče pripojenje…
- nosio mađarski kalpak i atilu

25. Ungarezi-autonomaši
• - Gasparo Matcovich Paolo ml. Scarpa
- - trgovac i brodovlasnik - veletrgovac
- - predsjednik Liberalne stranke - član Liberalne stranke
- prijatelj L. Košuta
• Giovani de Carina Luigi Francovich
• - brodovlasnik, parabrodarsko društvo “ADRIA”
• - član Liberalne stranke -član Liberalne stranke

26. Rijeka i J. J. Strossmayer
- 1861. godina
“…da grad Rijeka…neposredno državi ugarskoj utjelovi…ako se
uzme historično pravo…da je Rijeka vavjek bila…cjeloviti dio
države naše.
- …Među Rijekom i državom Ugarskom velika je prostorina; …skok s
kopna ugarskog u sinje more odveć bi pogibeljan bio…da se ova
prostorina stvori u jaz, gdje bi se mogla zakopati ljubav među dva
naroda.
…da Rijeka u nikakvi drugi odnošaj…prama Ugarskoj, nego onaj, u
koji će stupiti trojedina kraljevina…”
- 1862. godina
- kum Riječke županijske zastave
- Liberalna stranka i protuhrvatske demonstracije

27. Strossmayer i blagoslov zastave
• Grobničko polje 1862.
• Severinska županija- Riječka županija
• Posjet gimnaziji i dar pet tisuća forinti
• Neredi pod paskom autonomaša
• Strossmayer – ”…te je suznim očima…ostavio
hrvatski narod u gradu…ne bi dogodilo ni
među Turcima.”

28. ... pošlo je za rukom u riečkog gradskoga zastupstva izroditi
poznatu Vam spomenicu kojom se nastoji iztjerati iz Rieke
hrvatsku gimnaziju i vlast pod županije Riečke, te proglasiti taj
grad svojinom Ugarske...
...ovim zaključkom očito je da se nastoji svaku klicu hrvatstva
na Rieci izčupati, te zadati čitavom hrvatskom narodu gordu
ranu...
...kad hrvatska gimnazija i nebi imala pravo na sadanju sgradu,
kao što ju ima, --visoki sabor uvažavajući... .... odista nebi
dopustiti smio da bi se o kakvoj selitbi ma i pomisliti moglo...

29. F. Rački
Franjo Rački -Rijeka prema Hrvatskoj
1867.

30. Lajos Kossuth - Franjo Rački
"A gdje je ta Hrvatska? Ne može se naći na karti!"
"Hrvatska bijaše priznata za neovisnu državu
od međunarodnog evropejskog prava jur u
ono doba kada o Ugarskoj ne mogaše ni
spomena biti. Hrvatska i kao kraljevina je
starija od Ugarske i od nje posvema neovisna. Pored
krune sv. Stjepana sjače u Evropi kruna hrvatska".

32. Ubojstvo učenika-1867.g.
• La Bianca-Rijeka s Mađarskom
• Huškaš-gradski povjerenik Csheh-mađaron
• Hrvatsko namjesničko vijeće u Zagrebu-Dvorskoj
kancelariji u Beču:
• “…razuzdanost strastih… žestokom političkom
borbom…ista nevina mladež školska nečuvenim
nečovječstvom javno napadana i zlostavljana biva.”

33. Izvješće 1873/74

34. …Složimo se…
Prvi tabor Hrvata Istre i
Kvarnerskih otoka, 26. svibnja
1871. u Kastvu.
“More ti, narode, to silno bogatsvo pred
očima. Tvoja su tla kršna, dakle neplodna,
a ti toga radi na more…”…Nek se umanji
štibra na brodove, …pak će mi štibre bar 3
godine za novi brod, kad se ova za 10 ne
plaća za novi stan? … Uživotvori, narode,
zadruge brodarske.” - dr. Marijan Derenčin

35. ““Daj nam, bane, Rijeku.”Daj nam, bane, Rijeku.”
“ Na stijenama Kupjaka upisana je vječna
istina, da je Rijeka hrvatska, da je Rijeka
naša!..Daj nam, bane, Rijeku!”
- dr. M. Derenčin
“Je - kaj ju ja imam v
žepu?” - ban Koloman
Bedeković
Svečanost pred tunelom Kupjak pretvorila se u politički obračun
između riječkih ungareza/italofila i Hrvatskih primoraca i
Gorana

37. U čijoj su nadležnosti škole?
• Hrvatska uprava: talijanska i hrvatska učionica
• Riječka gradska vlast 1870.g.
- pravo izbora i imenovanja nastavnika.
- u nadležnosti: gradske i prigradske škole
- talijanska i hrvatska učionica-spojene 1871.g.
- nastavni jezik postaje talijanski.
• Riječki Školski statut 1876.
• Odnarođivačka školska politika
• “Ozakonjenje”politike Corpus separatum
• Stručne i osnovne škole: talijanski jezik

38. “po imenu mađarsko-po jeziku i duhu talijansko”
1870.-Mađarska gimnazija
1871.-A fiumei magyar…tengereszeti akademia-
Pomorska škola
1876.-A fiumei magyar kiraly Allami…Pučka
škola
1881.-Mađarska državna kraljevska trg. akad. u
Rijeci
Rijeka i mađarsko školstvo

39. Mađarska državna viša gimnazija u Rijeci

40. Mađarska državna viša gimnazija u
Rijeci

41. • Mađarsko izvješće 1902. u gimnaziji!!!!!???

42. Nova gimnazijska zgrada u SušakuNova gimnazijska zgrada u Sušaku
tako se polagano gradi, da gotovotako se polagano gradi, da gotovo
nema nade da binema nade da bi
se ona koncem ožujka 1896. moglase ona koncem ožujka 1896. mogla
predati...predati......na što sam ponukan i time što jedna...na što sam ponukan i time što jedna
mađarska škola hoće, da od 1. travnjamađarska škola hoće, da od 1. travnja
1896. ovu zgradu u najam uzme, u kojoj1896. ovu zgradu u najam uzme, u kojoj
se sada zavod nalazi.se sada zavod nalazi.

43. ...pošto je taj učevni zavod potpuna...pošto je taj učevni zavod potpuna
gimnazija, nema zapreke... kad segimnazija, nema zapreke... kad se
preseli u novu zgradu u Sušaku, nosipreseli u novu zgradu u Sušaku, nosi
naslov: ˝Kr. velika gimnazija unaslov: ˝Kr. velika gimnazija u
Sušaku.˝Sušaku.˝

44. Čuvala Vas... Promisao božja ...jošte dugo i
dugo godina... na diku i ponos hrvatskog
školstva!... zadužili ovu tvarnu Domovinu...
na polju školstva sazidali ˝Monumentum aere
perennius!˝

45. ISPRIČNICA

46. Simbolično preseljenje Kraljevske Velike gimnazije u Rijeci na Sušak, 1896. – 1996. g.Simbolično preseljenje Kraljevske Velike gimnazije u Rijeci na Sušak, 1896. – 1996. g.

49. Autor: Ratko Dušević, prof.
Tehnička potpora-učenici:
Dragana Marušić, II. b
Alojzije Lacković, II. b
Nikola Simičić, II. a
Dino Jelinić, II. c
Julija Kožul, II. c
Iva Frančišković, II. d

50. I za kraj…I za kraj…

53. Ja Vilim Gross zaklinjem se... među mladeži sebi povjerenoj ne samo nauk i
znanost... nego također ćudorednost i propisani poredak svimi svojimi silami
poticati i širiti, kod ispita... savjesnom strogosti i nepristranosti postupati...

54. Gimnazijski nastavni plan 1853. - 54.Gimnazijski nastavni plan 1853. - 54.

58. Nova gimnazijska zgrada u Sušaku tako seNova gimnazijska zgrada u Sušaku tako se
polagano gradi, da gotovo nema nade da bipolagano gradi, da gotovo nema nade da bi
se ona koncem ožujka 1896. mogla predati...se ona koncem ožujka 1896. mogla predati...
...na što sam ponukan i time što jedna...na što sam ponukan i time što jedna
mađarska škola hoće, da od 1. travnja 1896.mađarska škola hoće, da od 1. travnja 1896.
ovu zgradu u najam uzme, u kojoj se sadaovu zgradu u najam uzme, u kojoj se sada
zavod nalazi.zavod nalazi.

60. ... pošlo je za rukom u riečkog gradskoga zastupstva izroditi poznatu... pošlo je za rukom u riečkog gradskoga zastupstva izroditi poznatu
Vam spomenicu kojom se nastoji iztjerati iz Rieke hrvatsku gimnaziju iVam spomenicu kojom se nastoji iztjerati iz Rieke hrvatsku gimnaziju i
vlast pod županije Riečke, te proglasiti taj grad svojinom Ugarske...vlast pod županije Riečke, te proglasiti taj grad svojinom Ugarske...
...ovim zaključkom očito je da se nastoji svaku klicu hrvatstva na Rieci...ovim zaključkom očito je da se nastoji svaku klicu hrvatstva na Rieci
izčupati, te zadati čitavom hrvatskom narodu gordu ranu...izčupati, te zadati čitavom hrvatskom narodu gordu ranu...
...kad hrvatska gimnazija i nebi imala pravo na sadanju sgradu, kao što...kad hrvatska gimnazija i nebi imala pravo na sadanju sgradu, kao što
ju ima, --visoki sabor uvažavajući... .... odista nebi dopustiti smio da biju ima, --visoki sabor uvažavajući... .... odista nebi dopustiti smio da bi
se o kakvoj selitbi ma i pomisliti moglo...se o kakvoj selitbi ma i pomisliti moglo...

61. ...produžen je najamni ugovor za...produžen je najamni ugovor za
gimnazijsku zgradu s gospođomgimnazijsku zgradu s gospođom
Ivanom udovom Jakovčić do koncaIvanom udovom Jakovčić do konca
ožujka 1896.ožujka 1896.